https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Kalabrijski_gr%C4%8Dki_dijalektKalabrijski grčki dijalekt - Povijest promjena2026-09-01T08:43:01ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kalabrijski_gr%C4%8Dki_dijalekt&diff=518702&oldid=prevWikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Datoteka:GrikoSpeakingCommunitiesTodayV4.png|mini|Mjesta gdje se talijanski grčki dijalekti govore i danas. Kalabrijski se govori u [[Bovesia|Bovesij...«.2022-07-12T12:25:37Z<p>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Datoteka:GrikoSpeakingCommunitiesTodayV4.png|mini|Mjesta gdje se talijanski grčki dijalekti govore i danas. Kalabrijski se govori u [[Bovesia|Bovesij...«.</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>[[Datoteka:GrikoSpeakingCommunitiesTodayV4.png|mini|Mjesta gdje se talijanski grčki dijalekti govore i danas. Kalabrijski se govori u [[Bovesia|Bovesiji]].]]<br />
'''Kalabrijski grčki''' ('''''griko''''', '''''greko''''' i dr.) jest inačica [[Novogrčki jezik|grčkoga jezika]] kojom se govori u [[Bovesia|Bovesiji]] blizu [[Reggio Calabria|Reggija di Calabria]]. Govornici žive u selima Bova Superiore, Bova Marina, Roccaforte del Greco, Condofuri, Bagaldi, Polizzi, Gallicianò i Mélito di Porto Salvo.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=minorityrights|date=2015-06-19|title=Greek-speakers|url=https://minorityrights.org/minorities/greek-speakers/|access-date=2022-07-04|website=Minority Rights Group|language=en-GB}}</ref> Ima oko 2000 govornika prema [[UNESCO-ov popis ugroženih jezika|UNESCO-ovu popisu ugroženih jezika]].<ref>{{Citiranje weba|last=Evans|first=Lisa|date=2011-04-15|title=Endangered languages: the full list|url=http://www.theguardian.com/news/datablog/2011/apr/15/language-extinct-endangered|access-date=2022-07-04|website=the Guardian|language=en}}</ref><br />
<br />
Potomak je [[Srednjovjekovni grčki|srednjovjekovnoga grčkog]] pod utjecajem [[Dorsko narječje|dorskog]] po jednoj teoriji, a po drugoj, starijoj, potječe od starogrčkih govora [[Magna Graecia|Magne Graecije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Apulian Greek|url=https://www.oeaw.ac.at/vlach/collections/greek-varieties/apulian-greek|access-date=2022-07-04|website=www.oeaw.ac.at}}</ref><br />
[[Datoteka:Magna Grecia 280aC.jpg|mini|Magna Graecia]]<br />
<br />
== Povijest ==<br />
Postoje dokazi kontinuirane prisutnosti grčkoga od vremena Magne Graecije, grčki se rabio u vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Nakon podjele Rimskog Carstva na Istočno i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] Kalabrijom je [[Bizant]] vladao od [[5. stoljeće|petoga stoljeća]] i sve do [[11. stoljeće|jedanaestog]]. Tako se povećala povezanost područja s grčkim jezikom i identitetom te s [[Pravoslavlje|pravoslavnom Crkvom]]. U Kalabriji je bilo preko 1500 samostana.<br />
<br />
Nakon 11. st. grčki je polako nestajao širenjem [[Latinski jezik|latinskoga]] i [[Katoličanstvo|katoličanstva]]. Bova je postala centar grčke kulturne regije, jezik liturgije bio je grčki sve do [[1572.]] kada je Bova postala zadnjom regijom koja se prebacila na latinski.<br />
<br />
Ne zna se puno o događajima između [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i [[Ujedinjenje Italije|Risorgimenta]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Zna se da se većina obalna stanovništva Kalabrije preselila u planine zbog [[Pirati|piratstva]] i mnogih invazija. Izolacija i geografska obilježja Kalabrije definitivno su pomogli [[Grci u Italiji|Grcima]] i njihovu jeziku. Moguće je da su se u 16. i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] događale [[Migracija (sociologija)|migracije]] Grka u Kalabriju zbog [[Osmansko Carstvo|osmanske invazije]].<ref>{{Citiranje weba|last=Kolasa-Sikiaridi|first=Kerry|date=2021-10-19|title=Calabrian Greek, a Language on the Brink of Extinction|url=https://greekreporter.com/2021/10/19/calabrian-greek-a-language-on-the-brink-of-extinction/|access-date=2022-07-04|website=GreekReporter.com|language=en-US}}</ref><br />
<br />
Talijanski [[parlament]] utemeljio je [[Iseljeništvo|emigracijsku]] komisiju [[1901.]] godine, ona je pomogla ljudima migrirati, a to je dovelo do masovnih emigracija sa siromašna juga. [[Kraljevina Italija|Fašistička]] vlas od [[1922.]] odgovarala je ljude od emigracije i progonila govornike grčkoga. Ipak, grčki su seljaci bili samodostatni sve do agrarne reforme 1950. – 1951. zahvaljujući svojim velikim posjedima (''masserie''). Samodostatnosti su naškodili obvezatna vojna služba i napuštanje sela po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br />
<br />
U 1950-ima pojavile su se inicijative s ciljem promoviranja jezika, a širili su ih intelektualci iz Reggija di Calabria i Bove Marine te strani istraživači poput Rohlfsa iz [[Njemačka|Njemačke]]. Studenti iz Bovesije izdali su pamflet pod imenom ''La Ionica''. Godine [[1970.]] osnovan je ''Kulturni krug'' ''La Ionica'', a pamflet je postao list s [[Poezija|poezijom]] i [[Proza|prozom]] na [[Talijanski jezik|talijanskome]] i grčkome. Uspostavljen je i UGIM (''Unione dei Greci dell’Italia Meridionale'') koja je neuspješno provela peticiju da se postave dvojezični znakovi na cestama te da se na Radiju Cosenza emitira petominutni program na grčkome. Ipak, privatne radiopostaje ''Radio Bova'', ''Radio Mélito'' i ''Radio San Paolo'' odlučile su puštati neke programe na grčkome.<br />
<br />
Regionalni zakon iz [[1980.]] dopušta učiteljima u školama i [[Sveučilište|sveučilištima]] koji govore grčkim da ponude kursove u područjima gdje se rabi grčki. Zbog nedostatka učitelja sa znanjem jezika dostatna za naučavanje grupa ''Jalò tu Vúa'' osnovala je odbor s ciljem izrade metodoloških standarda poučavanja grčkoga u svakoj zajednici i skicirali gramatiku. Gramatiku kalabrijskoga grčkog dijalekta izdala je općinska administracija u Bovi [[1979.]] Godine 1993. utemeljen je ''Istituto Regionale Superiore di Studi Ellenofoni'' u [[Bova Marina|Bovi Marini]].<ref name=":0" /><br />
== Problemi ==<br />
[[Datoteka:Reggio Calabria posizione.png|mini|položaj Kalabrije]]Grčki se ne rabi u javnoj [[Državna uprava|administraciji]] ni u [[Pravo|pravu]]. Postoje samo neki dvojezični znakovi na grčkome. Kalabrijski grčki rabi se u vrtićima, obično na inicijativu roditelja, a u osnovnoj školi jezik se uči tri sata dnevno. Na sekundarnoj razini obrazovanja ponekad se uči kao predmet, a postoje i kursovi za odrasle za one koji ne poznaju jezika. Općinske vlasti Bove Marine financiraju napore kulturne grupe ''Jalò tu Vúa'' koja organizira kursove za učenje grčkoga za odrasle i učitelje.<br />
<br />
Grčki se može ponekad čuti na privatnim radijima, ali nikada na televiziji. Postoje neke publikacije na grčkome (knjige, novine i trojezični kalendar). [[Glazba|Glazbena]] tradicija Grka jako je važna. Postoji i lokalna tradicionalna glazbena grupa koja nastupa na lokalnim festivalima<br />
<br />
Postoje mnoge kulturne grupe koje organiziraju aktivnosti s ciljem promicanja jezika: konferencije na kalabrijskome grčkom, kulturne izložbe i dr.<ref name=":0" /><br />
<br />
=== Pomoć iz Grčke ===<br />
Posljednjih dvadeset do trideset godina pokušava se dovesti obrazovanje i revitalizaciju ''greku'' i kulturi u Kalabriji, a u tome pomaže [[Vlada Grčke|grčka vlada]]. Aktivnost je svakako podigla kulturnu svijest lokalaca, ali nije imala nikakva pozitivna učinka na jezik.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=guest|date=2022-05-19|title=Calabrian Greeks: Pocket of Hellenism in Italy has Survived Millennia|url=https://greekreporter.com/2022/05/19/calabrian-greeks/|access-date=2022-07-04|website=GreekReporter.com|language=en-US}}</ref><br />
<br />
== Obilježja ==<br />
Za razliku od modernoga grčkog jezika, ''greko'' se piše [[Latinica|latinicom]], a ne [[Grčki alfabet|grčkim alfabetom]].<ref name=":1" /><br />
<br />
Sam jezik ima puno toga zajedničkog sa standardnim grčkim. Dijalekt je očuvao neke riječi prisutne u dorskome koje se ne nalaze u grčkome (uz iznimku [[Cakonski jezik|tsakonskoga]]). Posebno je obilježje gubitak završnog -s (primjerice, ''gadaro'' 'magarac' u usporedbi sa standardnim ''Γάιδαρο'''ς''''', ''gáidaro'''s'''''). Nadalje, futur ne postoji: zamijenjen je prezentom.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{Izvori}}{{Grčki jezik}}<br />
[[Kategorija:Grčki jezik]]<br />
[[Kategorija:Jezici Italije]]</div>WikiSysop