Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

2025-06-09T01:41:34Z

Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

←Starija inačica		Inačica od 9. lipanj 2025. u 01:41
Redak 106:		Redak 106:
	* 1 francuski stupanj tvrdoće °f = 10 mg CaCO<sub>3</sub> u 1 litri vode;		* 1 francuski stupanj tvrdoće °f = 10 mg CaCO<sub>3</sub> u 1 litri vode;
	* 1 engleski stupanj tvrdoće °e = 10 mg CaCO<sub>3</sub> u 0,7 litara vode.		* 1 engleski stupanj tvrdoće °e = 10 mg CaCO<sub>3</sub> u 0,7 litara vode.
	{\| class="~~prettytable~~"		{\| class="wikitable"
	!Tvrdoća vode °dH		!Tvrdoća vode °dH
	!mg/l CaCO<sub>3</sub>		!mg/l CaCO<sub>3</sub>

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T13:29:47Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 13:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kakvoća vode'''-->~~[[Datoteka:Rosette sampler EPA.gif\|mini\|desno\|250px\|Uređaj za uzimanje uzoraka vode u dubini, u [[jezero\|jezerima]] i [[more\|morima]], za ispitivanje kakvoće vode.]]		[[Datoteka:Rosette sampler EPA.gif\|mini\|desno\|250px\|Uređaj za uzimanje uzoraka vode u dubini, u [[jezero\|jezerima]] i [[more\|morima]], za ispitivanje kakvoće vode.]]
	[[Datoteka:WQ sampling station USGS 2004.jpg\|mini\|desno\|250px\|Automatska stanica za uzorkovanje vode ugrađena na rijeci Milwaukee blizu mjesta New Fane ([[Wisconsin]]).]]		[[Datoteka:WQ sampling station USGS 2004.jpg\|mini\|desno\|250px\|Automatska stanica za uzorkovanje vode ugrađena na rijeci Milwaukee blizu mjesta New Fane ([[Wisconsin]]).]]
	[[Datoteka:watersampling.JPG\|mini\|desno\|250px\|Ručno uzimanje uzorka vode za ispitivanje.]]		[[Datoteka:watersampling.JPG\|mini\|desno\|250px\|Ručno uzimanje uzorka vode za ispitivanje.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-04T23:01:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Rosette sampler EPA.gif|mini|desno|250px|Uređaj za uzimanje uzoraka vode u dubini, u [[jezero|jezerima]] i [[more|morima]], za ispitivanje kakvoće vode.]]
[[Datoteka:WQ sampling station USGS 2004.jpg|mini|desno|250px|Automatska stanica za uzorkovanje vode ugrađena na rijeci Milwaukee blizu mjesta New Fane ([[Wisconsin]]).]]
[[Datoteka:watersampling.JPG|mini|desno|250px|Ručno uzimanje uzorka vode za ispitivanje.]]
[[Datoteka:Electrical conductivity meter.jpg|mini|desno|250px|Izmjerenom vrijednošću [[električna vodljivost|električne vodljivosti]] na električnom uređaju za mjerenje električne vodljivosti vode možemo procijeniti stupanj [[minerali|mineralizacije]] vode i tako ocijeniti o kojoj je vrsti vode riječ.]]
[[Datoteka:Stilles Mineralwasser.jpg|mini|desno|250px|Mineralna voda ima veći udio [[Ukupne otopljene tvari|ukupno otopljenih tvari]] od [[pitka voda|pitke vode]] iz slavine.]]
[[Datoteka:Hard water and drop.jpg|mini|desno|250px|Taloženje uslijed [[tvrdoća vode|tvrdoće vode]] ([[kamenac]]).]]
[[Datoteka:Strawberry splash.jpg|mini|desno|250px|Kada je voda u maloj količini (u čaši vode) ona izgleda bezbojna za ljudsko [[oko]].]]
[[Datoteka:Universal indicator paper.jpg|mini|desno|250px|pH metar.]]
[[Datoteka:TurbidityStandards.jpg|mini|desno|250px|Zamućenje vode koje ima vrijednosti 5, 50 i 500 NTU (od lijeve strane na desnu).]]

'''Kakvoća vode''' ili '''kvaliteta vode''' se ispituje prema preporukama, smjernicama i pravilnicima mjerodavnih ustanova i zavoda na međudržavnoj i državnoj razini. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] kakvoća vode za piće propisana je ''Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće'' (NN. RH, br. 46/94) koji je u suglasju s istovrsnim pravilnicima [[Europska unija|Europske Unije]]. Ovim se pravilnikom propisuje:
* zdravstvena ispravnost [[voda|vode]] koja služi za javnu [[Vodovod|vodoopskrbu]] stanovništva kao [[Pitka voda|voda za piće]] ili za proizvodnju namirnica i pripremu [[hrana|hrane]];
* vrste, obim i [[standard]]ni postupci analize uzoraka vode za piće;
* učestalost i način uzimanja (uzorkovanje) vode za piće.

Pravilnikom su dodatno za vrijeme izvanrednog stanja, [[rat]]nog stanja ili neposredne ratne opasnosti propisane maksimalno dopuštena koncentracija bojnih otrova u vodi za piće i [[Ionizirajuće zračenje|radiološka]] svojstva vode za piće. Kakvoću vode za piće treba ispitivati na [[izvor]]u, nakon postupka [[Pročišćavanje vode|pročišćavanja]] i [[Dezinfekcija|dezinfekcije]], u vodospremi i vodu u razdjelnoj mreži (na određenim mjestima [[vodovod]]a). Voda se ispituje terenskim uviđajem i analizom pojedinih uzoraka u [[laboratorij]]u. <ref> [http://www.um-ng.hr/vodovod/index.php?option=com_content&view=article&id=92&Itemid=138] "Kvaliteta vode", www.um-ng.hr, 2012.</ref>

U [[priroda|prirodi]] nema idealno čiste vode. Voda već pri nastanku iz [[para|vodene pare]] otapa [[plin]]ove i krute čestice koje se nalaze u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. Sastav [[tlo|tla]], i [[Zagađenje|onečišćenje]] tla ima veliki utjecaj na sastav i kakvoću vode. Već u toku padanja, [[kiša]] upija atmosfersko onečišćenje zbog povećane količine [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] CO2 u atmosferi, te [[pH]] pada do vrijednosti od 5,6 pa čak i do 4, te nastaju kisele kiše. Samo u krškim područjima karbonatne stijene neutraliziraju tu kiselost, te voda ima pH oko 7, što je čini neutralnom. Onečišćenje [[podzemne vode]] uvijek je nepovoljno, jer ako se voda onečisti [[otrov]]nom tvari ona je izvan upotrebe ne samo desetljećima, već i stoljećima ili zauvijek. Zato mjere obvezne zaštite vode kod planiranja, gradnje i održavanja objekata moraju biti učinkovite, [[zakon]]ski provedive, i određene ''Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće'', te ''Uredbom o maksimalno dopuštenim koncentracijama opasnih tvari u vodama''. Oni propisuju granične vrijednosti pojedinih [[Kemijski element|kemijskih elemenata]] i [[Kemijski spojevi|spojeva]], što vodu čine opasnom za ljudsko [[zdravlje]] ako se nalaze u koncentracijama većih od dopuštenih. <ref> [http://www.hkz-wi.de/program_hr/VODA%20Info%20tekst%20POZIVNICA.pdf] "Voda - Mythos, Ethos, Praxis", Predavanje povodom Svjetskog dana voda, u nedjelju, 22. ožujka 2009. sa početkom u 17:00 sati, u prostorijama Generalnog konzulata Republike Hrvatske,2009.</ref>

== Analiza vode za piće ==
Analiza vode za piće obuhvaća sljedeća određivanja:
* Organoleptičke i fizikalno-kemijske osobine vode : temperatura, boja, [[zamućenje]] (mutnoća), miris i okus, [[pH]] i elektrovodljivost;
* Kemijske osobine vode: [[Tvrdoća vode|tvrdoća]], [[kalcij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[litij]], [[natrij]], [[amonijak]], [[fluor]]id, [[klor]]it, [[brom]]at, [[klor]]id, nitrit, klorat, bromat, nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost, otopljeni plinovi u vodi, [[Masti|masti i ulja]], [[mineralna ulja]], slobodni zaostali (rezidualni) [[klor]], detergenti;
* Bakteriološke osobine vode: koliformne [[bakterije]], fekalne koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajuće klostridije, aerobne mezofilne bakterije, [[virus]]i u vodi.
* [[Otrov]]ne (toksične) tvari: [[aluminij]], [[arsen]], [[berilij]], [[cijanid]]i, [[kadmij]], [[krom]], [[nikal]], [[Olovo (element)|olovo]], [[pesticidi]], [[selenij]], [[vanadij]], [[živa]], [[sumporovodik]], [[Bakar (element)|bakar]], [[cink]] i drugo.

=== Učestalost uzorkovanja ===
Učestalost uzorkovanja prema ''Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće'' je:
* doza [[klor]]a i zaostalog (rezidualnog) klora u vodi provjerava se prije raspodjele potrošačima dva puta dnevno;
* [[zamućenje]], boja, miris, vodljivost i pH vrijednost za sirovu i za pročišćenu vodu ispituje se jedanput na dan;
* kemijska analiza sirove vode za sva izvorišta koja su prikladni opskrbljivači najmanje dva puta godišnje (redovito poslije dugih razdoblja suše ili oborina);
* bakteriološka analiza provodi se za pročišćenu vodu jednom tjedno, a za sirovu vodu i vodu iz opskrbnog sustava jednom mjesečno.

== Pokazatelji kakvoće vode ==
U određivanju kakvoće vode istraživači se vrlo često koriste svojim [[Osjetilni sustav|osjetilima]] da bi odredili neka [[Mjerna veličina|fizička]] svojstva vode: miris, okus, boju, zamućenost, temperaturu i drugo, koristeći se pritom stečenim iskustvima i spoznajama o vrstama i jačini (intenzitetima) različitih osjeta. Jačina doživljenog mirisa, okusa, boje, zamućenosti ili temperature određuje se uspoređivanjem jačine organoleptičkih svojstava uzorka sa skalom poznatih [[standard]]a. <ref> [http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26280_hidrokemija.pdf] "Hidrokemija", Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, www.agr.unizg.hr, 2006.</ref>

=== Fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće vode ===

==== Električna vodljivost ====
[[Električna vodljivost]] vode je sposobnost vode da provodi [[električna energija|električnu energiju]]. Ta sposobnost ovisi o
prisutnosti [[ion]]a, o njihovoj ukupnoj koncetraciji, o pokretljivosti i valenciji iona i o temperaturi mjerenja. [[Otopine]] većine anorganskih spojeva relativno su dobri vodiči. Nasuprot tome molekule [[Organska kemija|organskih spojeva]], koje se ne razlažu u vodenoj otopini, [[električna struja|električnu struju]] provode vrlo slabo (ako je uopće provode).

Jedinica mjere elektrovodljivosti je [[Simens|mikrosimens]] po [[centimetar|centimetru]] (mS/cm), što je obrnuta vrijednost jedinici [[električni otpor|električnog otpora]], [[Om|mikroomu]] po centimetru, tj.: 1 S/cm = 1/(1 om/cm). Izmjerenom vrijednošću električne vodljivosti možemo procijeniti stupanj mineralizacije vode i tako ocijeniti o kojoj je vrsti vode riječ. <ref> [http://www.waterline.hr/Prirucnik_za_vodu.pdf] "Predled kvalitete pitke vode u Hrvatskoj", Literatura: “Priručnik o temeljnoj kakvoći vode u Hrvatskoj”, Dr. sc. Željko Dadićwww.um-ng.hr, www.waterline.hr, 2012.</ref>

{| class="wikitable"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Vrsta vode
! Električna vodljivost (mS/cm)
|-
| Jako čista voda (demineralizirana voda)
| < 0,05
|-
| [[Pitka voda]]
| < 1 000
|-
| Mineralna voda
| 1 000 – 3 000
|-
| [[Bočata voda]]
| > 1 000
|-
| [[More|Morska voda]]
| > 50 000
|-
|}

==== Ukupne otopljene tvari ====
{{Glavni|Ukupne otopljene tvari}}

Ukupne otopljene tvari ili TDS ([[Engleski jezik|engl]]. ''Total Dissolved Solids'') su u vodi otopljene [[Anorganska kemija|anorganske]] [[soli]]. Mjerna jedinica je mili[[gram]] na [[litra|litru]] (mg/l). Glavninu soli čine [[kation]]i [[kalcij]]a, [[magnezij]]a, [[natrij]]a i [[kalij]]a, te [[anion]]i [[Karbonati|karbonata]], hidrogenkarbonata, klorida, [[Sulfati|sulfata]] i [[nitrat]]a. Otopljene tvari uvodi mogu utjecati na njen okus. Na temelju izmjerenih vrijednosti ocjenjuje se ukusnost vode za piće.

{| class="wikitable"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Ukusnost vode
! Ukupne otopljene tvari ili TDS (mg/l)
|-
| Odlična
| < 300
|-
| Dobra
| 300 – 600
|-
| Dovoljna
| 600 – 900
|-
| Loša
| 900 – 1200
|-
| Neprihvatljiva
| > 1200
|-
|}

Ukupne otopljene tvari u vodi potječu kako od prirodnih izvora tako i od [[Zagađenje|onećišćenja]]. Na vrijednost ukupno otopljenih tvari mogu utjecati i miješanje morske vode sa slatkom, a i soli upotrebljene za odleđivanje cesta. Neki sastojci ukupno otopljenih tvari, kao što su kloridi, sulfati, magnezij, kalcij i karbonati utječu na [[korozija|koroziju]] ili na stvaranje nakupina na vododistribucijskim sustavima ([[kamenac]]).

==== Slanost ili salinitet vode ====
{{Glavni|Salinitet}}

Slanost ili [[salinitet]] je važno svojstvo vode, a iskazuje se u promilima težine, tj. salinitet od 1 promila kazuje da je u kilogramu vode otopljen 1 gram soli ([[natrijev klorid]]). Slanost se najčešće povezuje s [[more|morskom vodom]] i s njenim utjecajem na [[Slatka voda|slatke vode]]. Što je veći utjecaj morske vode slanost se povećava. Obično se smatra da se vode koje imaju slanost manju od 0,5‰ mogu koristiti za piće. Povišena slanost može negativno utjecati na razvodne sustave, [[crpka|crpke]], [[ventil]]e, gdje se na metalnim površinama stvaraju naslage ili nastaje [[korozija]].

==== Tvrdoća vode ====
{{Glavni|Tvrdoća vode}}

Tvrdoća vode je mjerilo učinka vode za njeno reagiranje sa [[sapun]]om. Tvrdoj vodi potrebno je prilično više sapuna za stvaranje pjene. Uzrok tome nije jedna tvar, nego raznoliki otopljeni polivalentni [[metal]]i [[ion]]i, uglavnom [[kation]]i [[kalcij]]a i [[magnezij]]a, iako znatno manje tome doprinose i drugi kationi, npr. [[barij]]a, [[željezo|željeza]], [[mangan]]a, [[stroncij]]a i [[cink]]a. Tvrdoća vode se najčešće izražava u [[gram|mg]]/[[litra|l]] [[Kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]] CaCO3, ali i preko njemačkih, francuskih i engleskih stupnjeva tvrdoće:
* 1 njemački stupanj tvrdoće °dH = 10 mg CaO u 1 litri vode;
* 1 francuski stupanj tvrdoće °f = 10 mg CaCO3 u 1 litri vode;
* 1 engleski stupanj tvrdoće °e = 10 mg CaCO3 u 0,7 litara vode.
{| class="prettytable"
!Tvrdoća vode °dH
!mg/l CaCO3
!Vrsta vode
|-
|manje od 4
|< 71,4
|Meka voda
|-
|4 - 8
|71,4-142,8
|Lagano tvrda voda
|-
|8 - 18
|142,8 – 321,4
|Umjereno tvrda voda
|-
|18 - 30
|321,4 – 535,7
|Tvrda voda
|-
|preko 30
|> 535,7
|Jako tvrda voda
|}

==== Boja vode ====
Boju vode možemo odmjeriti od oka ili [[Spektroskopija|spektrometrijski]] (odnosno kolorimetrijski). Spektrometrijska analiza se temelji na tome da određeni [[kemijski spojevi]] svojstveno upijaju (apsorbiraju) [[svjetlost|svjetlosno zračenje]]. Boja može biti prava; potječe od otopljene tvari, i prividna; može se uklonit filtriranjem (suspenzija). Boja vode je vrlo često fizikalno svojstvo koje se određuje u laboratorijskim pretragama. Promatranjem (vizualno) se boja uspoređuje prema [[standard]]nim skalama, a opisno se određuje jačina (intenzitet) obojenja. Boja vode, bez vezanih [[željezo|željeznih]] i [[magnezij]]evih spojeva, je žućkasta, a može biti: slabo žućkasta, žućkasta, žuta, žućkastosmeđa, smeđa, žućkastozelena ili zelena. Boja vode se određuje u čistoj staklenoj boci tako da se promatra uzorak držeći ga ispred sebe okrenut leđima izvoru svjetla.

==== pH vode ====
Kiselost ili [[pH]] pitke vode treba biti u granicama od 6,5 do 8. Kiselost vode je najbolje mjeriti pH metrima; elektroda se uranja u vodu i brzo se dobe jako točni rezultati. Kiselost je dobro mjerit odmah nakon uzimanja vode. Prirodne vode rijetko imaju neutralnu reakciju zbog prisutnosti elektrolita [[Kiseline|kiselog]] i [[Baza (kemija)|bazičnog]] (alkaličnog) karaktera koji narušavaju ravnotežu izmenu (H+) i (OH-) [[ion]]a. U kiselim sredinama koncentracija [[vodik]]ovih iona je veća (pH < 7), a u bazičnim je manja (pH > 7). Visina pH u prirodnim vodama ovisi o fizikalno-kemijskim i biološkim čimbenicima. Od kemijskih čimbenika najvažniji su [[ugljikov dioksid]] CO2 i [[soli]] [[Ugljična kiselina|ugljične kiseline]]. Oni određuju aktivnu reakciju sredine ([[pH]]). Otapanjem slobodnog CO2 u vodi nastaje ugljična kiselina, koja se razlaže stvarajući ione (H+) i (HCO3-). Vodikovi ioni zakiseljuju vodu. I soli ugljične kiseline, karbonati i bikarbonati, u rastvoru se razlažu i stvaraju hidroksilne (OH-) ione, a rezultat je povećanje alkalične vrijednosti vode.

Sve kopnene vode možemo, prema pH, podijeliti na dva osnovna tipa: vode s neutralno-alkaličnom reakcijom i vode s kiselom reakcijom. U prvu skupinu spadaju vode a kojima pH rijetko pada na manje od 6, a u nizu slučajeva povisi se i do 10. Drugoj skupini pripadaju vode s pH manjim od 5,0, a takve su vode uglavnom sfagnumskog porijekla. Vrijednost pH nije postojana veličina, nego se tijekom godine znatno mijenja. Naročito su važna sezonska variranja. Također, i dnevna kolebanja pH mogu biti dosta velika, naročito u uvjetima masovno razvijenog vodenog bilja.

==== Miris vode ====
[[Miris]] vode je vrlo važno obilježje vode, posebno u vodoopskrbi. On potječe od različitih hlapljivih tvari otopljenih ili [[Suspenzija (kemija)|suspendiranih]] u vodi. U prirodnim vodama najčešći su mirisi po [[sumporovodik]]u i zemlji, a u otpadnim vodama po fekalijama, i različitim hlapljivim kemijskim tvarima. Miris vode može biti zemljani, pljesnivi, truležasti, riblji ili kemijski. Kemijski mirisi vode mogu biti po sumpornim tvarima, kloru, mineralnim uljima, amonijaku, fenolu, klorofenolu (miris apoteke), katranu i drugo.

==== Zamućenje vode ====
{{Glavni|Zamućenje}}

Zamućenje vode uzrokovana je [[Suspenzija (kemija)|suspendiranim]] tvarima, kao što su [[mulj]], [[pijesak]], fina otopljena organska i anorganska tvar, topljive obojene organske tvari, [[plankton]] i drugi mikroskopski organizmi. Zamućenje je mjera [[optika|optičkog]] svojstva vode koje uzrokuje da se svjetlo rasprši i absorbira više nego što se prenosi (transmitira) u oštrim linijama duž uzorka. Bistrina vode važna je za izradu proizvoda namijenjenih za upotrebu od strane čovjeka kao i u mnogim proizvodnim djelatnostima. Zamućenje vode glavna je značajka za stanje i produktivnost vodenog sustava. Stupanj zamućenja izražavamo kao: prozirno, jasno, gotovo jasno, slabo opalescentno, opalescentno, slabo zamućeno i jako zamućeno.

Turbidimeter je [[mjerni instrument]] koji mjeri zamućenje([[Engleski jezik|engl]]. ''turbidity'') otopine mjereći gubitak intenziteta svjetlosnog snopa koji prolazi kroz [[otopina|otopinu]]. [[Nefelometar]] ([[Grčki jezik|gr]]. ''nephele'' – [[magla]]) je mjerni instrument koji mjeri zamućenje otopine mjereći količinu svjetlosti koja se pod određenim kutom odvojila od svjetlosnog snopa koji prolazi kroz otopinu (obično 90º). NTU (engl. ''Nephelometric Turbiditty Unit'') je jednaka furmazinskoj jedinici. Voda za piće može imati najviše 4 NTU.

==== Temperatura vode ====
Najveća [[temperatura]] vode za piće je 25 [[Celzijev stupanj|°C]], a najbolja je 15 °C. <ref> [http://www.hlede.net/studentski_radovi/zoohigijena/vjezbe1-10.htm] "Higijena voda", www.hlede.net, 2012.</ref>

==== Okus vode ====
Okus vode se određuje samo kod bakteriološki i kemijski ispravne vode.

=== Bakteriološka analiza ===
Uzorci za [[bakterija|bakteriološku]] analizu se pakiraju u [[Sterilizacija|sterilne]] boce. Boce se ne pune do vrha kako se ne bi namočio čep. Uzorke za bakteriološku analizu treba dostaviti u laboratorij što prije (unutar 6 sati!). Obično se mjere koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajuće klostridije, aerobne mezofilne bakterije.

=== Kemijski pokazatelji kakvoće vode ===
Kemijskim analizama vode se dobivaju čimbenici koji ukazuju na prisustvo organske tvari u vodi. Kod početnog onečišćenja organska tvar potječe od biljnih i životinjskih vrsta. Naknadno onečišćenje podrazumijeva prisustvo organske tvari koja je ljudski, životinjski ili industrijski [[otpad]]. Organsko onečišćenje je značajno ukoliko dovodi zarazne (patogene) [[mikroorganizmi|mikroorganizme]], [[otrov]]ne (toksične) ili [[kancerogen]]e tvari.

==== Prisustvo dušika ====
[[Nitrati]] (NO3-) su [[kancerogen]]i. [[Amonijak]] (NH3, NH4+) je izrazito [[otrov]]an za [[ribe]]. Nitriti (NO2-) uzrokuju methemoglobinemiu i posljedičnu methemoglobinuriju. Maksimalna dopuštena koncentracija NH4+ iznosi 0,1 mg/l, a za NO2- je 0,03 mg/l.

==== Potrošak kalijevog permanganata ====
Potrošak [[kalij]]evog permanganata je koristan kako bi se mogla odrediti količina organske tvari u vodi. Razgradnjom kalijevog permanganata (KMnO4) u vodi oslobađa se [[kisik]]. Oslobođeni kisik oksidira prisutnu organsku tvar. Na osnovi količine potrošenog kalijevog permanganata, odnosno količine kisika utrošenog (potrebnog) za oksidaciju organske tvari, izračuna se količina organske tvari.

==== Prisustvo klorida ====
[[Klor]]idi se normalno nalaze u tlu u količini ovisnoj o slanoći ([[salinitet]]u) tla. Stoga kloridi nisu pokazatelji zagađenja. Najveća dopuštena koncentracija klorida je 25 mg/l.

== Zagađenje vode ==
Danas [[voda]] sadrži razne [[otrov]]ne (toksične) proizvode ljudske civilizacije. Voda je zagađena putem [[benzin]]a, [[fluorid]]a, farmaceutskih lijekova, [[pesticid]]a, [[Olovo (element)|olova]], [[azbest]]a, [[nitrati|nitrata]], pa čak i [[radioaktivni otpad|radioaktivnog otpada]], a sve to djeluje na našu vodu. Dosada je utvrđeno više od 800 nečistoća u vodi, a broj još uvijek raste.

=== Kloriranje vode ===
[[Klor]] je jedna od tih nečistoća, a moguće ga je prepoznati po njegovom poznatom, neugodnom mirisu. Kloriranje vode široko je prihvaćeno i primjenjuje se zbog svojih baktericidnih svojstava. Ironično je da je taj postupak nekad oslobađao vodu od zaraznih organizama, a sada je odgovoran za stvaranje nove vrste opasnih zagađivača. Trihalometani su nusprodukti [[dezinfekcija|dezinfekcije]] vode, koji se stvaraju kada klor u vodi reagira s otopljenim organskim kemikalijama. Zbog njihove otrovne prirode u vodi za piće, svaka pronađena prisutnost trihalometana je neprihvatljiva. Nažalost, oni su postali vrlo uobičajeni sastojci pitke vode. Ove kemikalije kao i širu obitelj kloriranih ugljikovodika, kao što su DDT, PCB, TCE, povezuje se sa [[Srčane bolesti|srčanim bolestima]], senilnošću i [[Rak (bolest)|rakom]]. Vrijedno je spomena da su bolesti izazvane otrovnim tvarima iz vode dugotrajne (kronične) naravi, a obično se otkrivaju nakon dugog vremena izloženosti.

=== Teški metali ===
Jedan od najčešće pronađenih teških metala u pitkoj vodi je [[Olovo (element)|olovo]]. U [[vodovod]]ima mnogih starijih kuća i gradova, voda još uvijek teče kroz olovne [[cijev]]i. Što je duže voda u dodiru s olovnom cijevi, to više tog otrovnog metala ona upija. Olovo može oštetiti reproduktivni i centralni [[živčani sustav]], povisuje krvni tlak i oštećuje sluh; teži slučajevi izloženosti mogu izazvati anemiju i oštećenje bubrega. Olovo se također povezuje s problemima u ponašanju, nesposobnošću za učenje i zakržljalim rastom. Djeca su zbog svoje manje tjelesne mase još osjetljivija. Bebe koje se hrane na bočicu mogu upiti čak 85% olova otopljenog u vodi.

[[Živa]] je još jedan teški metal koji se nalazi u vodi. Iako gradski vodovod normalno uklanja živu, ljudi koji vodu povlače iz privatnih [[bunar]]a, potpuno su nezaštićeni, posebno u područjima razvijene [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Otrovanje živom izaziva kožne probleme, unutarnja krvarenja, gubitak zubi, oštećenje jetre i bubrega. Olovo i živa su samo dvije od više od 800 štetnih i, možda, otrovnih kemikalija, koje se nalaze u pitkoj vodi. Mnoge druge zagađivače voda pokupi na svom putu kroz često staru mrežu gradskog cjevovoda.

Voda koja protječe polako rastvara materijal cijevi s kojim dolazi u dodir npr. olovo ili [[azbest]]. Isto se događa i zbog brojnih oštećenih, propuštajućih [[cjevovod]]a ili, jednostavno, zbog [[korozija|korozije]] na zastarjeloj [[Hidraulički pogon|hidrauličkoj opremi]]. <ref> [http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/1.7._Kondicioniranje_vode%5B1%5D.pdf] "Kondicioniranje vode", www.grad.unizg.hr, 2012.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Obrada vode]]
* [[Pročišćavanje vode]]
* [[Fluoriranje vode]] ‎

[[Kategorija:Voda]]

[[ru:Анализ воды]]

Kakvoća vode - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica