Kadarka - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-18T10:49:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 10:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kadarka'''-->'''~~Kadarka''' je stara autohtona [[sorta\|sorta]] [[grožđe\|grožđa]] [[Panonska nizina\|Panonske ravnice]], korijena sa [[Skadarsko jezero\|Skadarskog jezera]], iz 17. stoljeća,<ref name="dobra hrana">[http://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/zaboravljena-sorta-kadarka-je-slana-na-poklon-papi-a-danas-se-pije-u-bordoskom-gradu-vina-la-cit-du-vin/5664163/ Jutarnji list] Dobra hrana: ''Zaboravljena sorta: Kadarka je slana na poklon papi, a danas se pije u bordoškom gradu vina La Cité du Vin'', 21. veljače 2017. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> a prema drugoj teoriji je autohtona mađarska sorta.<ref name="slike s berbe">[http://plavakamenica.hr/2016/09/30/fotograf-bruno-sefer-poslao-nam-je-fenomenalne-slike-s-berbe-kadarke-u-backoj/ Kult Plave Kamenice] ''Fotograf Bruno Šefer poslao nam je fenomenalne slike s berbe kadarke u Bačkoj'', 30. rujna 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref>		Kadarka''' je stara autohtona [[sorta\|sorta]] [[grožđe\|grožđa]] [[Panonska nizina\|Panonske ravnice]], korijena sa [[Skadarsko jezero\|Skadarskog jezera]], iz 17. stoljeća,<ref name="dobra hrana">[http://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/zaboravljena-sorta-kadarka-je-slana-na-poklon-papi-a-danas-se-pije-u-bordoskom-gradu-vina-la-cit-du-vin/5664163/ Jutarnji list] Dobra hrana: ''Zaboravljena sorta: Kadarka je slana na poklon papi, a danas se pije u bordoškom gradu vina La Cité du Vin'', 21. veljače 2017. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> a prema drugoj teoriji je autohtona mađarska sorta.<ref name="slike s berbe">[http://plavakamenica.hr/2016/09/30/fotograf-bruno-sefer-poslao-nam-je-fenomenalne-slike-s-berbe-kadarke-u-backoj/ Kult Plave Kamenice] ''Fotograf Bruno Šefer poslao nam je fenomenalne slike s berbe kadarke u Bačkoj'', 30. rujna 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref>

	Danas je raširena u [[Mađarska\|Mađarskoj]] i [[Rumunjska\|Rumunjskoj]].<ref name="vinski projekt">[http://plavakamenica.hr/2016/08/30/kraj-subotice-se-upravo-razvija-jedan-od-najozbiljnijih-butiknih-vinskih-projekata-u-regiji-vina-tonkovic/ Kult Plave Kamenice] Kult Plave Kamenice: ''Kraj Subotice se upravo razvija jedan od najozbiljnijih butiknih vinskih projekata u regiji – Vina Tonković'', 30. kolovoza 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> Uzgaja ju se u većim količinama i u [[Bugarska\|Bugarskoj]].<ref name="slike s berbe"/> U [[Mađarska\|Mađarskoj]] daje neka od najboljih mađarskih [[crno vino\|crnih vina]].<ref name="o nama">[http://www.vinarijatonkovic.com/hr/o-nama-hr/ Vinarija Tonković] ''O nama'' (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> U Vojvodini i Slavoniji je gotovo potpuno izumrla, a dominirala je do 1960-ih i u Vojvodini i u Slavoniji, i u Slavoniji ju je zbog manje osjetljivosti istisnuo [[crni pinot]].<ref name="plava kamenica">[http://plavakamenica.hr/2016/11/08/kadarke-vinarije-tonkovic-vrijede-preko-90-bodova/ Kulte Plave Kamenice] Kult Plave Kamenice: ''Kadarke Vinarije Tonković vrijede preko 90 bodova'' 8. studenoga 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> Na sjeveru Bačke proizvodnju kadarke oživjela je [[Vinarija Tonković]],<ref name="o nama"/><ref name="plava kamenica"/><ref name="dobra hrana"/> butikni projekt obitelji Reljanović-Tonković,<ref name="slike s berbe"/> a u Hrvatskoj ju planira zasaditi [[Vlado Krauthaker]],<ref name="plava kamenica"/><ref name="slike s berbe"/> slavonski Međimurac, jedan od najuspješnijih hrvatskih vinara, inženjer agronomije i enolog,<ref>[https://www.vecernji.hr/enciklopedija/vlado-krauthaker-18092 Večernji list] ''Vlado Krauthaker'' 1. prosinca 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> rodom iz štrigovske vinske obitelji, stipendist kutjevačkih podruma sredinom 1970-ih.<ref>[http://www.iceipice.hr/hr/clanak/vlado-krauthaker Iće i piće] Niko Đukan: ''Vino i... portret vinara: Vlado Krauthaker'', broj 4, listopad 2007. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref>		Danas je raširena u [[Mađarska\|Mađarskoj]] i [[Rumunjska\|Rumunjskoj]].<ref name="vinski projekt">[http://plavakamenica.hr/2016/08/30/kraj-subotice-se-upravo-razvija-jedan-od-najozbiljnijih-butiknih-vinskih-projekata-u-regiji-vina-tonkovic/ Kult Plave Kamenice] Kult Plave Kamenice: ''Kraj Subotice se upravo razvija jedan od najozbiljnijih butiknih vinskih projekata u regiji – Vina Tonković'', 30. kolovoza 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> Uzgaja ju se u većim količinama i u [[Bugarska\|Bugarskoj]].<ref name="slike s berbe"/> U [[Mađarska\|Mađarskoj]] daje neka od najboljih mađarskih [[crno vino\|crnih vina]].<ref name="o nama">[http://www.vinarijatonkovic.com/hr/o-nama-hr/ Vinarija Tonković] ''O nama'' (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> U Vojvodini i Slavoniji je gotovo potpuno izumrla, a dominirala je do 1960-ih i u Vojvodini i u Slavoniji, i u Slavoniji ju je zbog manje osjetljivosti istisnuo [[crni pinot]].<ref name="plava kamenica">[http://plavakamenica.hr/2016/11/08/kadarke-vinarije-tonkovic-vrijede-preko-90-bodova/ Kulte Plave Kamenice] Kult Plave Kamenice: ''Kadarke Vinarije Tonković vrijede preko 90 bodova'' 8. studenoga 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> Na sjeveru Bačke proizvodnju kadarke oživjela je [[Vinarija Tonković]],<ref name="o nama"/><ref name="plava kamenica"/><ref name="dobra hrana"/> butikni projekt obitelji Reljanović-Tonković,<ref name="slike s berbe"/> a u Hrvatskoj ju planira zasaditi [[Vlado Krauthaker]],<ref name="plava kamenica"/><ref name="slike s berbe"/> slavonski Međimurac, jedan od najuspješnijih hrvatskih vinara, inženjer agronomije i enolog,<ref>[https://www.vecernji.hr/enciklopedija/vlado-krauthaker-18092 Večernji list] ''Vlado Krauthaker'' 1. prosinca 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> rodom iz štrigovske vinske obitelji, stipendist kutjevačkih podruma sredinom 1970-ih.<ref>[http://www.iceipice.hr/hr/clanak/vlado-krauthaker Iće i piće] Niko Đukan: ''Vino i... portret vinara: Vlado Krauthaker'', broj 4, listopad 2007. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-26T06:21:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kadarka''' je stara autohtona [[sorta|sorta]] [[grožđe|grožđa]] [[Panonska nizina|Panonske ravnice]], korijena sa [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], iz 17. stoljeća,<ref name="dobra hrana">[http://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/zaboravljena-sorta-kadarka-je-slana-na-poklon-papi-a-danas-se-pije-u-bordoskom-gradu-vina-la-cit-du-vin/5664163/ Jutarnji list] Dobra hrana: ''Zaboravljena sorta: Kadarka je slana na poklon papi, a danas se pije u bordoškom gradu vina La Cité du Vin'', 21. veljače 2017. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> a prema drugoj teoriji je autohtona mađarska sorta.<ref name="slike s berbe">[http://plavakamenica.hr/2016/09/30/fotograf-bruno-sefer-poslao-nam-je-fenomenalne-slike-s-berbe-kadarke-u-backoj/ Kult Plave Kamenice] ''Fotograf Bruno Šefer poslao nam je fenomenalne slike s berbe kadarke u Bačkoj'', 30. rujna 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref>

Danas je raširena u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]].<ref name="vinski projekt">[http://plavakamenica.hr/2016/08/30/kraj-subotice-se-upravo-razvija-jedan-od-najozbiljnijih-butiknih-vinskih-projekata-u-regiji-vina-tonkovic/ Kult Plave Kamenice] Kult Plave Kamenice: ''Kraj Subotice se upravo razvija jedan od najozbiljnijih butiknih vinskih projekata u regiji – Vina Tonković'', 30. kolovoza 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> Uzgaja ju se u većim količinama i u [[Bugarska|Bugarskoj]].<ref name="slike s berbe"/> U [[Mađarska|Mađarskoj]] daje neka od najboljih mađarskih [[crno vino|crnih vina]].<ref name="o nama">[http://www.vinarijatonkovic.com/hr/o-nama-hr/ Vinarija Tonković] ''O nama'' (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> U Vojvodini i Slavoniji je gotovo potpuno izumrla, a dominirala je do 1960-ih i u Vojvodini i u Slavoniji, i u Slavoniji ju je zbog manje osjetljivosti istisnuo [[crni pinot]].<ref name="plava kamenica">[http://plavakamenica.hr/2016/11/08/kadarke-vinarije-tonkovic-vrijede-preko-90-bodova/ Kulte Plave Kamenice] Kult Plave Kamenice: ''Kadarke Vinarije Tonković vrijede preko 90 bodova'' 8. studenoga 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> Na sjeveru Bačke proizvodnju kadarke oživjela je [[Vinarija Tonković]],<ref name="o nama"/><ref name="plava kamenica"/><ref name="dobra hrana"/> butikni projekt obitelji Reljanović-Tonković,<ref name="slike s berbe"/> a u Hrvatskoj ju planira zasaditi [[Vlado Krauthaker]],<ref name="plava kamenica"/><ref name="slike s berbe"/> slavonski Međimurac, jedan od najuspješnijih hrvatskih vinara, inženjer agronomije i enolog,<ref>[https://www.vecernji.hr/enciklopedija/vlado-krauthaker-18092 Večernji list] ''Vlado Krauthaker'' 1. prosinca 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> rodom iz štrigovske vinske obitelji, stipendist kutjevačkih podruma sredinom 1970-ih.<ref>[http://www.iceipice.hr/hr/clanak/vlado-krauthaker Iće i piće] Niko Đukan: ''Vino i... portret vinara: Vlado Krauthaker'', broj 4, listopad 2007. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref>

U Slavoniji i Vojvodini je nestala pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, zato što je vrlo osjetljiva, a i zbog narasle popularnosti [[frankovka|frankovke]] i crnog pinota. <ref name="dobra hrana"/>
U Slavoniji je kadarka osobito bila sađena još sredinom 19. stoljeća. Donio ju je djed vinara [[Ivan Enjingi|Ivana Enjingija]], kako kažu povijesni zapisi. Obitelj je dugo bila jedan od velikih proizvođača kadarke. Razlog zašto je kadarka gotovo potpuno nestala i zamijenjena drugom kulturom su njeni preveliki prinosi, gusti grozdovi i tanka kožica,<ref name="vinski projekt"/> neravnomjerno dozrijevanje,<ref name="slike s berbe"/> zbog čega je iznimno podložna bolestima i vrlo je teška za ju uzgojiti. Zbog prevelikih sklonosti prinosu, loza vlagu koristi tako dobro da raste divlje i snažno i od toga ne može dobiti dobro vino, pa se pribjegava rješenjima poput kontrole vlažnosti i rasta [[korov]]om.<ref name="vinski projekt"/>
Bere ju se u plitke posude u koje se ne smije staviti više od 14 kg grožđa jer bi se grožđe zbog tanke kožice oštetilo.<ref name="slike s berbe"/>

Prednosti uzgoja ove sorte su njene izvanredne vinske značajke: puna rubinska boja, srednje tijelo, alkoholi nisu previsoki, jako bogata aromatika i vina su manje ozbiljna potencijala dozrijevanja,<ref name="vinski projekt"/> meka i svježa.<ref name="plava kamenica"/>
Nema presnažne [[tanin]]e. U mađarskoj literaturi je uspoređuju s crnim pinotom, no u vinogradu nemaju sličnosti. <ref>[http://plavakamenica.hr/2016/09/30/fotograf-bruno-sefer-poslao-nam-je-fenomenalne-slike-s-berbe-kadarke-u-backoj/ Kult Plave Kamenice] ''Fotograf Bruno Šefer poslao nam je fenomenalne slike s berbe kadarke u Bačkoj'', 30. rujna 2016. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref>

U Mađarskoj je ostala popularna i kao samostalna sorta, ali i kao bitan dio mješavine (blenda) za [[cuvée]] "[[Bikova krv|Bikovu krv]]".<ref name="plava kamenica"/><ref name="dobra hrana"/><ref name="slike s berbe"/> Danas se samostalno vinificira u [[Viljan]]u.<ref name="slike s berbe"/> Prema procjenama stručnjaka, kadarki više odgovaraju malo veće bačve od standarnih [[barrique]]a i poželjno je da vina svake godine odležavaju u novim drvenim bačvama.<ref name="vinski projekt"/>

Kadarka je u Austro-Ugarskoj bila vino gospode. U Bačkoj je bila najcjenjenije vino. [[Franz Schubert]] je ovo svoje omiljeno vino nazivao [[Szekszárd]]skim nektarom. Kadarka je Schuberta nadahnula za skladbu [[klavirski kvintet Pastrva]] (Forellenquintet). [[Franz Liszt]] je također volio kadarku i njoj u čast je skladao pjesmu u čast te vinske regije, Szekszárdska misa (Szekszárdi mise, Férfikari mise, Missa quattuor vocum ad aequales, S. 8 "Szekszárd": Agnus Dei), i svake je godine papi [[Pio IX.|Piju IX.]] slao kadarku. Tonkovići su tu tradiciju obnovili 2009. godine i poslali ju papi [[Benedikt XVI.|Benediktu XVI.]] te ju nastavili.<ref name="dobra hrana"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Crne sorte grožđa]]
[[Kategorija:Bugarska kultura]]
[[Kategorija:Mađarska kultura]]