WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-03T00:33:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Tko je '''kabalist''' (hebr: ''mekubal'')? Onaj tko primjenjuje učenje '''[[Kabala i mistika|Kabale]]''' u svojem životu. Kabalist istražuje i obnavlja učenje Kabale, živi držeći se tog učenja i djeluje u svijetu u skladu s učenjem Kabale. Što je to Kabala?

Svaki čovjek traži u svijetu ''smisao'' pojava, događaja, stvari. Nalaženje tog smisla ovisi o samom ''čovjeku'' i o načinu na koji traži taj smisao. Kabala je samo ''jedan od načina'' pronalaženja smisla. Koji i kakav način?

Put Kabale sastoji se u traženju smisla neke pojave, ali da se pritom ''ne zastane'' na razini pojave, nego da se tražitelj uzdigne iznad pojave te da na višim razinama postojanja (u Kabali se govori o četiri svijeta) pronađe bit pojave, kako je ona proizvedena od Boga, te da se ta ista bit razumije kao ono do čega nam je u pojavi ''najviše stalo''. Postupak, ili metoda, Kabale nije pak stvar slučajnog nadahnuća jedne individue, nego je razultat dugog razvoja u radu mnogih tražitelja koji su svoja razmišljanja predavali svojim sljedbenicima; otuda i ime Kabala: predaja i ''primanje'' te predaje, od hebrejske riječi ''kibel'' = primati. Kabala nije nikakvo ''tajno'' učenje, ali je učenje o tajni i to najvećoj, niti je zatvoreno u elitni krug samo nekih ljudi; ono nije niti nekakvo ''maglovito'' učenje; ono je uistinu '''''mističko''''' učenje što znači takvo koje je na putu dostizanja ''iskustvenog'' susreta s Bogom. To da je nešto mističko znači da nije lako izrecivo (u racionalnom diskursu), ali ono što bi trebalo iskazati, dakle iskustvo koje je zadobio neki kabalist, nije puki besmisao (bez smisla) nego je naprotiv ''najviši'' smisao što ga čovjek u životu traži. Još jedno: u traženju tog (najvišeg) smisla kabalist ne bježi od života, nego naprotiv još snažnije prianja uza nj, još više se angažira u njemu, i to mu omogućuje pronalazak smisla pojava i događaja vezanih uz ovozemaljski život. Općenito rečeno bit židovstva je u tome da čovjek pridaje visoku vrijednost kako Bogu, tako i ovozemaljskom životu.

== Podrijetlo riječi mekubal ==
Hebrejska riječ za kabalistu je "'''mekubal'''" (<big>מְקֻבָּל</big>), a ona vuče podrijetlo od glagola '''''kibel''''' (<big>קִבֵּל</big>: primati<ref>Amerl, str 245, kibel: primiti, preuzeti, prihvatiti; podići, čuvati, sakriti; </ref>), pa stoga riječ za kabalistu - ''mekubal'', označuje onoga koji prima u nasljedstvo učenje onih koji su živjeli prije njega.

== Čovjek i svijet ==
Čovjek i svijet čine '''jedinstvo'''; štogod čovjek učini sebi, učinio je to i svijetu „izvan sebe“. Čovjek je u ''svijetu'', svijet je u ''čovjeku''. '''[[Psihologija Kabale|Duša]]''' svijeta je u ''čovjeku''; duša čovjeka je u ''svijetu''. '''Ne''' da se samo govori '''o''' svijetu, stojeći odijeljeno i naspram njemu, opisujući ga, '''nego''' to sam svijet iz-''govara'' sebe onim istim govorom (logosom) kojim je i stvoren; svijet – dok se o njemu govori – kroz čovjekov govor iznosi svoj vlastiti '''[[logos]]''', isti onaj logos koji je njegova duša. Jer [[Bog]] je '''svojom riječi stvorio''' svijet, a tek potom dolazi '''čovjekov govor''' kojim zapravo prepoznaje govor Boga (=> teorija prepoznavanja, ''pratyabhiđnja'' u kašmirskom šivizmu).

U '''[[Poezija|poeziji]]''' pjesnik svojim govorom stvara (gr. ''poiesis'' = stvaranje) neki novi svijet – to je govor-svijet; ali svijet i dalje ostaje sam za sebe, tvrdoglavo ostajući naspram i odjeljeno od čovjeka-pjesnika. Kabalist traži takav govor koji je ujedno govor njega kao ljudskog bića i svijeta ujedno – govor kojim govori '''i''' ''svijet'' (= sebe izgovarajući u svojoj izgovorljivosti/logosnosti) i ''čovjek''''',''' izgovarajući tobože samog sebe, svoju dušu, a zapravo izgovara i svijet u koji je uronjen, stopljen s njim, jer je u svijetu kao ono biće u kojem boravi i govori Bog. To je govor '''Kabale'''. Kabala ne samo da svojim jezikom ''stvara'' svijet – koji bi bio neki samo Kabali svojstveni svijet, nego ona '''''izgovara''''' svijet kakav je on u svojoj istini – višeslojan u svjetovima (''kozmološki'') u dušama (''psihološki'') i u tijelima (''somatski''), i sposobna je '''''mijenjati''''' svijet na bolje (''Tikkun olam''). Kabalist ne opisuje neki njemu izvanjski svijet, nego svojim govorom iznosi na vidjelo govor samog svijeta, njegovu dušu kako se ona pojavljuje u ''riječima'' i ''djelima'' kabalista. Zato je Kabala '''trostruko''' ustrojena:

a) '''Teorijska''' (ili teozofijska) u kojoj svijet biva izgovoren u svojoj ''logosnosti'' kroz govor kabalista;

b) '''Kontemplativna''' u kojoj kabalist ''kontemplira'' svijet kroz unutarnje gledanje - kontemplaciju;

c) '''Činidbena''' (ili teurgijska) u kojoj svijet biva ''popravljan'' (מְתוּקָן) kroz djela kabalista.

== Tri vida Kabale ==

Svaki vid (ili: sastavnica) Kabale pretpostavlja neku ''praksu'' u smislu bavljenja, prakticiranja: tako '''teorijska''' Kabala pretpostavlja da ''čitamo'' knjige iz Kabale, da razmišljamo i eventualno i sami nešto pišemo o Kabali. '''[[Kontemplacija|Kontemplativna]]''' Kabala pretpostavlja da tekst Kabale meditativno ''zaživljavamo'' u sebi, da kontemplirajući ga on postaje za nas životno relevantan, da uživamo u istinama Kabale. Ali '''činidbena''' Kabala pretpostavlja još nešto, a to je djelovati po načelu da principi iz ''viših'' svjetova (''arba olamot'' i ''En Sof'') određuju naše djelovanje, našu ''činidbu'' u ovom ''Asija'' svijetu.

U '''meditativnoj''' Kabali mi ćemo:

na razini '''''Asija''''' svijeta razvijati naše tijelo, fiziologiju tog tijela;

gledati čiste likove u svijetu '''''Jecira''''';

u svijetu '''''Beria''''' njegovati vrline duše ''Nešama'';

u svijetu '''''Acilut''''' njegovati pravu molitvu kao razgovor s Bogom.

I, to je sve potrebno da bismo mogli prakticirati činidbenu Kabalu, dakle iz ''viših'' svjetova djelovati u ovom našem ''Asija'' svijetu. Tako ćemo rezultate '''gledanja čistih likova''' u ''Jecira'' svijetu primjenjivati u našim činidbama u ''Asija'' svijetu. S razine osnaženih i odnjegovanih '''vrlina''' u ''Beria'' svijetu djelovat ćemo u ''Asija'' svijetu – naše činidbe bit će određivane vrlinama duše ''Nešama'' . Uspostavivši zbiljski, autentičan dijalog s Bogom u duši ''Haja'' kroz '''molitvu''', poduzimat ćemo akcije u ''Asija'' svijetu.

== Kabalist i primjena Kabale ==
=== U tumačenju Biblije (''Tanak'') ===

U Kabali se biblijski tekst (''Tanak'') tumači na razini ''Sod'', na primjer, kad se u Bibliji spominje ljepota onda nju treba tumačiti tako kako je ona izgovorena u Boga i, kako ju opaža duša ''Haja'' u svijetu ''Acilut''. Pogledajmo cjelokupni hermeneutički model '''[[Kabala i Pardes|PaRDeS]]'''<ref>PaRDeS je akronim sastavljen od prvih slova riječi kojima se označuju četiri razine tumačenja: '''P'''ešat, '''R'''emez, '''D'''eraš, '''S'''od.</ref>:

To je [[Hermeneutika|hermeneutički]] model tumačenja kojega čine četiri koraka:

1. '''''Pešat''''' = '''doslovni''' smisao teksta

2. '''''Remez''''' = '''metaforički'''/alegorijski smisao

3. '''''Deraš''''' = moralni, '''homiletički''' smisao

4. '''''Sod''''' = otkrivanje skrivenog, '''mističkog''' smisla u Kabbali

=== U reformi društva (''[[Kabala i politika|Tikkun olam]]'') ===

''Tikkun olam'' '''(תִיקּוּן עוׂלָם''') se ne sastoji u nasilnom mijenjanju svijeta – nekakvoj revoluciji; naprotiv, riječ je o mirnom radu pojedinaca na postupnom poboljšanju svijeta kroz vlastiti rad na sebi – poboljšanju sebe da bi se popravio svijet. Taj rad na sebi to je čitava praksa Kabale – praktična Kabala što označuje primjenu Kabale u svakodnevici. Zadaća svakog kabaliste ('''מְקוּבָּל''': ''mekubal'') sastojat će se u '''oslobađanju zarobljenih božanski iskri''' koje su, nakon pucanja posuda, raspršene u materijalnim ljuskama (''klipot'') po cijelom svijetu. Koji su to postupci oslobađanja iskri (''nicocot'')?

Očito to su ''svi'' postupci koje primjenjuje svaki kabalist u svojoj svakodnevnoj praksi, a to su oni postupci kojima kabalist „popravlja“ '''''sebe''''' i oni kojima nesebično popravlja '''''svijet''''' oko sebe. Uvijek je pritom na djelu oslobađanje zarobljenih iskri (''nicocot'') Božjeg svjetla, dakle onog što je dobro u ''čovjeku'' i u ''svijetu''.

=== U ''iscjeljivanju'' prošlih događaja ===
Nasuprot [[Friedrich Nietzsche|Nitzscheovoj]] „nemoći volje da htjedne unatrag“<ref>Nietzsche, Friedrich (1962), ''Tako je govorio Zaratustra''. Zagreb: Mladost. str 139: "Volja ne može htjeti unatrag; što ne može slomiti vrijeme i žudnju vremena - to je najsamotnija ojađenost volje."</ref> moguće je afirmirati moć volje da htjedne unatrag u smislu da ''iscijeli'' prošle doživljaje u osobnom životu čovjeka. Očito da se ne mogu promijeniti događaji iz prošlosti, ali se na drugačiji način može ophoditi sa smislom koji je u njima zatočen. Možda se može osloboditi ''snaga'' koja je vezana za smisao, investirana u nj? Možda je moguće oslobođenu snagu pokrenuti na njezin drugačiji tijek u smislu kreiranja novih, doduše ''virtualnih'', događaja? Dakle, iako bi događaj iz prošlosti ostao isti, nepromijenjen, postiglo bi se retrogradno zadovoljenje onih motiva koje u sadašnjosti investiramo u prošle događaje koji su, očito, imali neke ''drugačije'' – sada neželjene – motive. Možda bi se moglo zadovoljiti ''sadašnje'' motive u prošlim događanjima; zadovoljiti ''motive'', ali ne i promijeniti događaje (što je nemoguće). Kako to učiniti?

Jednostavan postupak je u tome da se radi s:

a) ''formom'' = slika i sadržaj događaja, i sa

b) ''snagom'' = ono što čini događaje, dajući im zbiljskost, djelo-tvornost.

U smislu ''forme'': vizualizirati prošli događaj;

U smislu ''snage'': metodom unutarnjeg pokreta<ref>http://free-ka.t-com.hr/Dao_qigong/Qigong%20unutarnjeg%20pokreta.html: unutarnji pokret predstavlja ''sintezu'' forme i snage, objedinjavanje pokreta misli i pokreta snage, ali u ''unutarnjem'' biću čovjeka. Pritom je misao ''forma''koja oblikuje snagu, a snaga je ono što ''osnažuje'' misao i omogućuje njeno ozbiljivanje u realnom svijetu; u vježbama qigonga to ''vanjsko'' ozbiljivanje je u samoj vježbi osujećeno, ali je prisutno kao ''unutarnji'' pokret.

Unutarnji pokret se sastoji u '''objedinjenosti''' pokreta mišljenja i snage na najunutarnjijoj razini;</ref> ''promijeniti'' tijek događaja, tj. izvesti događaj za koji bismo htjeli da se ''sada'' dogodi (rukovođen mojim sadašnjim, poželjnijim, motivima). 

== Kabalist i osobni život ==
Temeljna odrednica u životu jednog kabaliste (''mekubal'') je življenje po moralnim načelima [[Etika Kabale|Kabale]]. Kabalist se na neki način približava umjetniku. On živi, na neki način, religioznim životom. On je donekle blizak filozofiji.

Kako kabalist pristupa Kabali?

Kabalist pristupa Kabali postupno i temeljito provjeravajući ono što se nudi na tržištu, jer danas su vjera i duhovnost općenito – komercijalizirani! O Kabali se piše puno i previše (stotine knjiga godišnje), a malo ima onih koji su do spoznaje o Kabali došli temeljitim proučavanjem literature i vlastitim iskustvom. Stoga:

a) Kabalist pristupa Kabali čitanjem ozbiljnih '''knjiga''' (vidi literaturu u ostalim člancima o [[:Kategorija:Kabala|Kabali]] na Wikipediji''')''' iz Kabale (dobro je poznavati, makar u elementima, hebrejski jezik);

b) Kabalist pravi '''inventuru''' i prevrednovanje svega što je imao kao duhovnu praksu dosada; prosuđuje što se od toga može zadržati, a što treba odbaciti. Pritom se služi zdravim razumom i očevidnošću o stvarnom funkcioniranju onih metoda koje je ranije primjenjivao. Odbacuje komotno samozavaravanje, odbacuje sve suvišno te, makar osiromašen kritičkim preispitivanjem, spreman je za novi početak duhovnog života.

c) Na pitanje kako kabalist primjenjuje Kabalu u svakodnevici, mogući odgovor je: tek nakon što je dobro upoznao Kabalu i u duhu joj se nekako intimno približio, počinje ju primjenjivati na realne situacije života, i pritom se ne odvaja od stvarnih situacija nego baš u njima primjenjuje naučeno.

Svi postupci koje primjenjuje kabalist u svojoj svakodnevnoj praksi, su oni postupci kojima kabalist „popravlja“ '''''sebe''''' i oni kojima nesebično popravlja '''''svijet''''' oko sebe. Uvijek je pritom na djelu oslobađanje zarobljenih iskri (''nicocot'') Božjeg svjetla, dakle onog što je dobro u ''čovjeku'' i u ''svijetu''. U ovisnosti o razini svijeta (''olamot'') na kojoj se prakticiraju, kabalist:

U svijetu '''''Asija''''' radi na kultiviranju tijela; jedna od mogućnosti je raditi ''[[Kabala i razine tijela#Praksa asana povezana sa sefirotima|asane]]''<ref>Asane su zadani tjelesni položaji u kojima tijelo miruje deset do trideset sekundi.</ref> i ''pranayamu''<ref>''Pranayama'' je kontrolirano disanje, trajanje svake faze disanja može biti produženo, ali tako da bude ugodno, bez napetosti. </ref>, ali primjenjujući pritom sadržajna određenja Kabale;

U svijetu '''''Jecira''''' radi na '''ovladavanju zlih nagona''' što znači odvraća pažnju od ''negativnih'' prizora u svijetu te ih preusmjerava na ''pozitivni'' vid događaja.

U svijetu '''''Beria''''' vodi '''život u vrlini''' koji se sastoji u njegovanju svih vrlina koje odgovaraju dotičnim sefirotima, na primjer njeguje vrlinu nesebičnosti (''bitul'') koja se vezuje uz sefira ''Hokma'' (Božja mudrost) ili, vrlinu milosrđa (''rahamim'') vezanu uz sefira ''Tiferet'' (Božja ljepota i sklad).

U svijetu ''Acilut'' kabalist čita i proučava '''''Tanak''''' (akronim za Toru, Proroke i Književnost<ref>Prvo slovo Tore - '''T''', naviim (pproroci) - '''N''', katuvim (književnost) - '''K''', tvore akronim '''Tanak''', čime se u judaizmu označuje tzv. Stari zavjet.</ref>) ; prakticira molitvu (''tfila'') u duhu ''kavana''; prianja uz Boga (''d'vekut'') i, na kraju, na razini ''En Sof'' nastoji postići jedinstvo s Bogom kroz praksu ''jihudim''. 

=== Kabalist i etika ===
Kabalist (''mekubal'') treba živjeti u skladu s vrlinama koje naučava Kabala. Vrlina u Kabali ima deset i one su u odnosu s odgovarajućim Božjim atributima; na primjer: vrlina '''nesebičnosti''' (''bitul'') u svezi je s Božjom mudrošću (''Hokma''); vrlina '''ljubavi''' (''ahava'') u svezi je s Božjom milosrdnom ljubavi (''Hesed''); sve vrline, kako se nalaze u učenju '''hasidizma'''<ref>[https://www.jewishvirtuallibrary.org/hasidism: "Hasidizam je stvorio način življenja koji naglašava mogućnost svih židova, a ne samo intelektualne elite, da rastu u blizini Boga kroz sve što rade, govore i misle." https://www.jewishvirtuallibrary.org/hasidism]: "Hasidizam je stvorio način življenja koji naglašava mogućnost svih Židova, a ne samo intelektualne elite, da rastu u blizini Boga kroz sve što rade, govore i misle."</ref>, su: vjera (''emuna''), nesebičnost (''bitul''), radost (''simha''), ljubav (''ahava''), bogobojaznost (''jirat Adonai''), milosrdnost (''rahamim''), povjerenje da na kraju svega Bog pobjeđuje (''bitahon''), iskrena zahvalnost Bogu (''temimut''), istinoljubivost (''emet'') i poniznost (''šiflut''). Život u vrlinama nužan je uvjet za '''duhovni uspon''' praktikanta Kabale do ''[[Kabala i Bog|En Sof]].''

=== Kabalist i umjetnost ===
Kabala i umjetnost imaju dodirnih točaka; i jedna i druga uzdižu se u više svjetove (u Kabali - ''arba olamot'': četiri razine svijeta). No, dok umjetnik stvara lijep ''izraz'' za smisao viših svjetova, kabalist teži ''poistovjećenju'' sa smislom viših svjetova. Umjetnik stvara lijepu ''formu'' za smisao viših svjetova, kabalist teži tome da sebe smjesti u same te svjetove: on hoće ''biti'' to što ima kao učenje Kabale. Kultiviranje vlastite osjetilnosti kroz umjetnost omogućuje kabalisti da se: kroz '''''likovne''''' umjetnosti uzdiže u svijet čistih likova u svijetu ''Jecira''; da se uzdiže u svijet ljepote pokreta kroz uživanje u ''umjetnosti '''pokreta''''' (balet i ples)u svijetu ''Beria''; da se kroz lijepu ''književnost'' i lijepu '''''glazbu''''' uzdiže u svijet čistog govora i čistog zvuka u svijetu ''Acilut''<ref>Iz filma "Copying Beethoven" (2006), razgovor između Beethovena i njegove kopistice (prepisivačice) Anne Stolz: "Zašto želite biti u mojoj blizini? Tako mogu uvjeriti sebe da i ja mogu skladati glazbu. Glazbu? Vibracije u zraku su Božji dah koji se obraća ljudskoj duši. '''Glazba je Božji govor'''. Mi glazbenici najbliže smo Bogu što čovjek može biti. Čujemo Njegov glas. Čitamo s Njegovih usana. Rađamo djecu Božju, pjevamo Njegove molitve. To su glazbenici. A ako mi nismo to, onda smo ništa."</ref>.

Dvadeseto stoljeće donijelo je još jednu umjetnost – '''film''' koji u sebi objedinjuje sliku, pokret i zvuk; stoga film može, na neki način, djelovati snažnije na dušu gledatelja pa se pravi kabalist odnosi kritički spram uživanja u sedmoj umjetnosti. Nakon uživanja u nekom filmu, on se pita:

1. Kako su ''slike'' kao takve oblikovale tijek svijesti u njemu (nizanje utisaka)?

2. Kako je dinamika ''pokreta'' u filmu utjecala na kretanje snage u njegovu tijelu? Na koji je način dinamika filma pobudila dinamiku u tijelu?

3. Kako su ''govor'' i ''glazba'' filma utjecali na mentalni govor u njemu, na njegov interni dijalog?

=== Kabalist i religioznost ===
Kabalist je religiozan u onom smislu u kojem [[Religija|'''religija''']] znači ''vezivanje'' za Boga; no njegovo razumijevanje Boga nadilazi religiju kao folklorni vid duhovnosti: Bog nije neko ''antropomorfno'' biće, nego označuje najviši stvaralački subjekt (''osobu'') sveg postojanja, što podrazumijeva najviši um i najvišu snagu. Bog je osoba u ''eminentnom'' smislu što znači: Bog nije osoba po uzoru na ''ljudsku'' osobu, nego obrnuto – čovjek je osoba po uzoru na ''Božju'' osobu. Zato što je ''Bog'' osoba može i ''čovjek'' biti osobom. 

=== Kabalist i filozofija ===
Kabala i filozofija imaju mnoge dodirne točke, sliče jedna drugoj, ali se i razlikuju međusobno. '''Filozofija'''<ref>http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19629: "...nastojanje oko temeljnog uvida u ono što jest poradi uvida samog. U širem značenju filozofija označuje čovjekovo sveukupno promišljanje o njegovu duhovnom odnosu prema zbiljnosti, Bogu, bližnjemu i samomu sebi, promišljanje o ispravnim načinima spoznavanja i praktičnoga djelovanja."</ref> se u svojim spoznajnim postupcima – ''metodologiji'', oslanja isključivo na razum, ona je strogo '''racionalna''' što znači da uspostavlja strogo logičke odnose između pojmova koje upotrebljava, i koji moraju prethodno biti precizno definirani. Tako, na primjer ako filozof govori o biti čovjeka, on mora prethodno odrediti što označuje riječ „bit“, a što riječ „čovjek“. '''Kabalist''' je blizak filozofiji po tome što poštuje racionalni pristup, to znači poštuje logično mišljenje i preciznost izraza. Razlikuje se po tome što su simboli koje koristi dobiveni intuitivnim uvidom u prirodu svijeta i čovjeka, i tako dobiveni simboli se nasljeđuju u učenju Kabale. Tako na primjer kabalist ne uvodi svoje vlastite pojmove, nego koristi naslijeđene pojmove En Sof, sefiroti, svjetovi (''olamot''), razine duše, Božje sebe-povlačenje (''cimcum''), popravljanje svijeta (''tikkun olam'') i ostalo. Kad je riječ o biti čovjeka, kabalist ne samo da tek ''misli'' tu bit, nego je nastoji dohvatiti (shvatiti) kroz vlastito iskustvo (doživljaj) te biti; kabalist je stoga ''mistik'' jer želi kroz vlastiti, intimni doživljaj doći do spoznaje<ref>Rachel Elior, ''Jewish mysticism''. Str 3: „ Misticizam pretpostavlja da postoji jedan skriveni svijet iza ovog otkrivenog i da postoji put za čovjeka da putem duha dosegne taj skriveni svijet kroz imaginaciju i kontemplaciju te da zadobije duboko unutarnje iskustvo sjedinjenja s višom zbiljom.“</ref>, u našem primjeru, biti čovjeka.

 

== Kabalist i magijska Kabala ==
Kada se daje sveobuhvatni pregled ''[[Magija|'''magijske''']]'' ili ''[[Teurgija|'''teurgijske''']]'' Kabale, potrebno je istaknuti neke terminološke primjedbe. U literaturi na engleskom jeziku nalazimo izraz „practical Kabbalah“ – što bi bilo pogrešno prevesti kao „praktična Kabala“ stoga predlažemo hrvatski prijevod „'''činidbena''' Kabala“. Riječ je o izvornom hebrejskom nazivu '''''kabbala ma'asit''''' što očito upućuje na neko činjenje (''asat'': učiniti). I meditacijska Kabala (''kabbala iyunit'') pretpostavlja neku ''praksu'', naime prakticiranje spoznaja teorijske (teozofijske) Kabale, međutim pritom se ne smjera na to da se proizvede neki ''učinak'' u realnom, fizičkom svijetu ''Asija''. No, upravo tome teži činidbena Kabala, pa je drugi naziv za nju '''magijska''' (eng: magical) Kabala i '''teurgijska''' Kabala koja teži tome da privoli samog Boga (''theos'') da djeluje (''ergon'': djelo) na fizičku stvarnost. Odavno čovjek nastoji mijenjati svijet oko sebe te ga prilagoditi sebi. Pitanje je samo na koji ''način'' to želi učiniti. Naravno, da bi za čovjeka bilo najpoželjnije da što direktnije, s što manje posredovanja i sa što manje truda, proizvede željene učinke u vanjskom svijetu. Kada na tom putu nema nikakvog ''posredovanja'' između početne namjere i konačnog rezultata u stvarnom svijetu, tada je na djelu ''magijsko'' djelovanje.

Na koji je način Kabala učinkovita, ili, na koji je način djelo-tvorna? Može li Kabala djelovati magijski što znači: nekom promjenom u psihi izazvati neku promjenu u vanjskom, fizičkom svijetu?

Kabala ''jest'' djelotvorna u konstituiranju smisla života; pritom je riječ o promjenama u prostoru psihičkog zbivanja i, te promjene u konstituiraju smisla života imaju svoje učinke na realni život praktikanta Kabale. Na primjer, prakticiranje meditacije djelovat će na psihičko sređivanje i smirivanje. No, sve su to učinci u domeni vlastitog psihofizičkog bića gdje promjene u jednom dijelu bića izazivanju učinak u nekom drugom dijelu bića. Dobro je poznato i dokumentirano da promjene u psihi izazivaju promjene u tijelu i obrnuto – [[Psihosomatika|psihosomatska]] povezanost.

U Kabalu se ubraja i magijska Kabala (''kabbala ma'asit'') i pritom se misli na magijsko djelovanje Kabale. Govori se o uporabi magijskih predmeta, simbola, vradžbina, inkantaciji<ref>Anić, Goldstein, ''Rječnik stranih riječi''. '''Inkantacija''': izgovaranje određene mističke formule ili riječi kako bi se dozvale sile koje će donijeti ono što se želi (ljubav ili mržnju, zdravlje ili bolest itd.); bajanje, čaranje, zazivanje.</ref> Božjih imena i sl. Mnoge [[Legenda|legende]] govore o čudima postignutim od strane čuvenih kabalista, ali sve to ostaje u domeni legende, popularne priče s izmišljenim sadržajem koji polaže pravo na istinitost (djelomično on može biti i istinit, ali pritom uljepšan, preuveličan, iskrivljen, i sl.).

'''Što označuje ''teurgijska'' Kabala?'''

Kada čovjek spozna da njegove snage nisu dostatne za izvedbu magijskog čina tada traži snage oko sebe da ih upregne u svoja magijska stremljenja, a kad u tome ne uspije tada se počinje utjecati onoj ''najvišoj'' snazi, a to je '''Božja snaga''', pa se tada govori o ''teurgiji'': zahtjev upućen Bogu da sudjeluje u magijskim postupcima čovjeka. Je li sam ''Bog'' jedini i pravi mag?

Pritom mislimo na biblijska izvješća o Božjem stvaranju pri kojem, u svakom činu svog stvaranja Bog nešto '''reče''' (izrazi svoju volju) da nešto postane, i '''bude''' tako – nastane nešto realno u svijetu.

'''Duša je konstitutivna u stvaranju svjetova'''

Jednostavna formula magijskog djelovanja bila bi ova: djelovanjem u ''duši'' izazvati promjenu u realnom ''svijetu''. No, pritom je potrebno specificirati dušu i svijet u smislu razina na kojima se zbiva djelovanje u duši i eventualne promjene u svijetu. U Kabali se govori o pet razina duše svaka na odgovaraćoj razini svijeta:
{| class="wikitable"
| colspan="2" | '''Tablica 1'''
|-
|'''Duša'''
|'''U svijetu'''
|-
|''Nefeš''
|''Asija''
|-
|''Ruah''
|''Jecira''
|-
|''Nešama''
|''Beria''
|-
|''Haja''
|''Acilut''
|-
|''Jehida''
|''En Sof''
|}
Pitanje je može li duša ''Nefeš'' izazvati promjenu u višim svjetovima, na primjer u svijetu ''Jecira''?

Na to smo pitanje možemo odgovoriti niječno. Može li duša ''Haja'' izazvati promjenu u nekom od ''nižih'' svjetova?

Pitanje je općenito: je li moguća magija u kojoj bi djelovanje na nekoj razini duše izazvalo realne promjene na istoj ili ''nižoj'' razini svijeta?

Na primjer, djelovanje u duši ''Haja'' je djelovanje na razini govora, konkretno to je molitva; može li čin molitve djelovati samo na razini ''govora'', dakle mijenjati stanje stvari ali samo u domeni govora u svijetu ''Acilut'', ili može mijenjati stanje stvari i na razini svijeta ''Beria'', dakle i u domeni kretanja snage, na razini svijeta ''Jecira'' u domeni čistih likova, u svijetu ''Asija'' u domeni fizičkih bića?

Samom molitvom možda ne možemo mijenjati fizičke događaje, ali svakako možemo mijenjati stanje u govoru – način na koji sebi verbalno formuliramo događaje i time na novi način sebi konstituiramo svijet u semantičkom prostoru. ''Sadržajem'' kojim se bavimo smještamo se - u ''duši'' - u onaj svijet kojem taj sadržaj pripada.
 
== Čuveni kabalisti ==

=== Kroz povijest ===

Spomenut ćemo tek neke kabaliste koji su svojim učenjem, ali i načinom življenja unaprijedili Kabalu; nećemo spomenuti mnoge akademske izučavatelje Kabale, jer kabalist znači na jedan mistički način ozbiljivati učenje Kabale. Među kabaliste koji su živjeli u južnoj Francuskoj i Španjolskoj tijekom 12. i 13. stoljeća svakako su najčuveniji ovi: Izak Slijepi (1160<ref>Godina rođenja, kao i kod nekih drugih kabalista je približna.</ref>-1235); Nahmanides, zvani Ramban (1194-1270); Abraham Abulafia (1240-1291); Mozes de Leon (1250-1305), pretpostavljeni autor knjige ''Zohar''; Jozef Gikatila (1248-1305); Izak Luria zvan HaAri, utemeljitelj moderne Kabale (1534-1572); njegov učenik i prenositelj njegova učenja bio je Hajim Vital (1543-1620); Juda Loew ben Bezalel, poznat pod akronimom Maharal (1520-1609); Moše Hajim Luzzatto poznat pod akronimom Ramhal (1707-1746); Vilna Gaon (1720-1797), akronim GRA velik protivnik hasidskog pokreta; Baal Šem Tov (1698-1760), akronim Bešt (vladar dobrog imena), utemeljitelj hasidskog pokreta, novog pristupa Kabali; Šneur Zalman od Liadi (1745-1812) utemeljitelj Habad<ref>'''Habad''' škola (ime dolazi od početnih slova sefirota '''H'''okma, '''B'''ina, '''D'''a'at) naglašava intelektualni vid Kabale.</ref> škole unutar hasidizma; Od '''modernih''' kabalista (ili proučavatelja Kabale) valja spomenuti Abraham Isaac '''Kook''' (1865-1935), bio je glavni rabin u Palestinskom mandatu (prije osnivanja države Izrael), veliki mističar i pjesnik; Yehuda '''Ashlag''' (1885-1954) poznat kao Baal HaSulam (Gospodar ljestava); Aryeh '''Kaplan''' (1934-1983); Gershom '''Scholem''' (1897-1982), začetnik akademskog proučavanja Kabale, utemeljio katedru za studij Kabale na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu; Zalman '''Schachter-Shalomi''' (1924-2014).

Među '''suvremenicima''' svakako treba spomenuti Yitzchak '''Ginsburgh''' (r.1965- ); Arthur '''Green''' (r.1941- ); Adin '''Steinsaltz''' (r.1937- ); Moshe '''Idel''' (r.1947- ) jako plodonosan izučavatelj i pisac mnogih djela o Kabali: Daniel '''Matt''' (r.1951- ), prevoditelj voluminoznog izdanja ''Zohara'' (Pritzker Edition).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
'''Anić''' Vladimir, '''Goldstein''' Ivo (1999), ''Rječnik stranih riječi''. Zagreb: NOVI LIBER.

'''Amerl''', Rudolf (1997), ''Hebrejsko-hrvatski rječnik''. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.

'''Da-don Kotel''' (2004)''',''' ''Židovstvo - život, teologija i filozofija''. Zagreb: Profil

'''Drob''', Sanford (2000). ''Symbols of Kabbalah''. Jason Aronson

'''Ginsburgh''', Yitzchak. ''Body, Mind and Soul: Kabbalah on Human Physiology, Desease and Healing.'' www.inner.org

'''Idel''', Moshe (1988), ''Kabbalah New Perspectives''. New Haven & London: Yale University Press.

'''''Jeruzalemska Biblija''''' (2004). Zagreb: Kršćanska sadašnjost.

'''Scholem''', Gershom (1998), ''Kabala i njezin simbolizam''. Zagreb: MISL

'''Schochet''' I. Jacob (1988), ''Mystical Concepts in Chassidism''. New York: Kehot Publication Society.

'''Scholem''', Gershom (1995), ''Major Trends in Jewish Mysticism''. New York: Schocken Books.

'''Scholem,''' Gershom (1996), ''Uber einige Grundbegriffe des Judentums''. Suhrkamp

'''Scholem''', Gershom (2013), ''Zur Kabbala und ihrer Symbolik''. suhrkamp taschenbuch wissenschaft.

'''Elior''', Rachel (1993), ''The Paradoxical Ascent to God: The Kabbalist Theosophy of Habad Hasidism''. Albany: SUNY.

'''Elior''', Rachel (2010), ''Jewish Mysticism: The Infinite Expression of Freedom''. Oxford: Littman Library of Jewish Civilisation.

'''Kaplan''', Aryeh (1985), ''Meditation and Kabbalah''. Boston; Weiser Books.

'''''The Interlinear NIV Hebrew-English Old Testament''''' (1987). Grand Rapids (MI): Zondervan Publishing House

'''''The Zohar''''', Translation and Commentary by '''Daniel C. Matt'''. Pritzker Edition. Stanford University Press.

'''Tzadok Ariel (1996-2004),''' ''The Fundamentals of Kosher Kabbalah: A Guide to Kabbalistic Concepts And Terminology''. www.KosherTora.com

'''''Zohar – The Book of Splendor''''' (1977), Edited by Gerschom '''Scholem'''. New York: Schocken Books.

== Vanjske poveznice ==

http://kud-logos.si/2005/kabalisticke-poruke/

https://en.wikipedia.org/wiki/Practical_Kabbalah

http://kabbalah.fayelevine.com/letters/index.php

 
[[Kategorija:Kabala]]
[[Kategorija:Kabalisti]]

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 13:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kabalist'''-->~~Tko je '''kabalist''' (hebr: ''mekubal'')? Onaj tko primjenjuje učenje '''[[Kabala i mistika\|Kabale]]''' u svojem životu. Kabalist istražuje i obnavlja učenje Kabale, živi držeći se tog učenja i djeluje u svijetu u skladu s učenjem Kabale. Što je to Kabala?		Tko je '''kabalist''' (hebr: ''mekubal'')? Onaj tko primjenjuje učenje '''[[Kabala i mistika\|Kabale]]''' u svojem životu. Kabalist istražuje i obnavlja učenje Kabale, živi držeći se tog učenja i djeluje u svijetu u skladu s učenjem Kabale. Što je to Kabala?

	Svaki čovjek traži u svijetu ''smisao'' pojava, događaja, stvari. Nalaženje tog smisla ovisi o samom ''čovjeku'' i o načinu na koji traži taj smisao. Kabala je samo ''jedan od načina'' pronalaženja smisla. Koji i kakav način?		Svaki čovjek traži u svijetu ''smisao'' pojava, događaja, stvari. Nalaženje tog smisla ovisi o samom ''čovjeku'' i o načinu na koji traži taj smisao. Kabala je samo ''jedan od načina'' pronalaženja smisla. Koji i kakav način?

Kabalist - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica