WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T13:20:27Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 13:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kabala i Bog'''-->~~Mnoge se diskusije vode o tome ''što'' je ili ''tko'' je '''[[Judaizam\|Bog]]'''. '''[[Kabala]]''' pruža osebujan uvid u tu tematiku time što povezuje Boga sa svijetom i čovjekom uvodeći pojam [[Emanacija\|emanacije]] kojom se Bog očituje u svijetu i u čovjeku. Bog je istovremeno ''transcendentan'' - beskrajan i nespoznatljiv, i ''imanentan'' - očitovan u bićima i spoznatljiv. Bog se očituje u čovjeku i, čovjek sebe nalazi u Bogu. Bog je stvorio svijet, ali čovjekova je dužnost nastaviti to stvaranje<ref>Stih 2,7 iz knjige ''Postanka'' trebalo bi, u skladu s izvornikom, prevesti: "I Bog blagoslovi sedmi dan, i posveti ga; jer on počinu od svih svojih djela koja stvori Bog da se dalje čine, to jest, '''da ih dalje čovjek čini"'''</ref>.		Mnoge se diskusije vode o tome ''što'' je ili ''tko'' je '''[[Judaizam\|Bog]]'''. '''[[Kabala]]''' pruža osebujan uvid u tu tematiku time što povezuje Boga sa svijetom i čovjekom uvodeći pojam [[Emanacija\|emanacije]] kojom se Bog očituje u svijetu i u čovjeku. Bog je istovremeno ''transcendentan'' - beskrajan i nespoznatljiv, i ''imanentan'' - očitovan u bićima i spoznatljiv. Bog se očituje u čovjeku i, čovjek sebe nalazi u Bogu. Bog je stvorio svijet, ali čovjekova je dužnost nastaviti to stvaranje<ref>Stih 2,7 iz knjige ''Postanka'' trebalo bi, u skladu s izvornikom, prevesti: "I Bog blagoslovi sedmi dan, i posveti ga; jer on počinu od svih svojih djela koja stvori Bog da se dalje čine, to jest, '''da ih dalje čovjek čini"'''</ref>.

	== Pojam ''En Sof'' ==		== Pojam ''En Sof'' ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-02T07:21:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Mnoge se diskusije vode o tome ''što'' je ili ''tko'' je '''[[Judaizam|Bog]]'''. '''[[Kabala]]''' pruža osebujan uvid u tu tematiku time što povezuje Boga sa svijetom i čovjekom uvodeći pojam [[Emanacija|emanacije]] kojom se Bog očituje u svijetu i u čovjeku. Bog je istovremeno ''transcendentan'' - beskrajan i nespoznatljiv, i ''imanentan'' - očitovan u bićima i spoznatljiv. Bog se očituje u čovjeku i, čovjek sebe nalazi u Bogu. Bog je stvorio svijet, ali čovjekova je dužnost nastaviti to stvaranje<ref>Stih 2,7 iz knjige ''Postanka'' trebalo bi, u skladu s izvornikom, prevesti: "I Bog blagoslovi sedmi dan, i posveti ga; jer on počinu od svih svojih djela koja stvori Bog da se dalje čine, to jest, '''da ih dalje čovjek čini"'''</ref>.

== Pojam ''En Sof'' ==
Bog u Kabali je kao najviša snaga <ref>https://www.duden.de/rechtschreibung/Kraft_Energie_Staerke: Moć, sposobnost djelovanja; tjelesna ili duhovna snaga;ono što je u nekoj stvari prisutno kao uzrok njena djelovanja ili kao mogućnost da djeluje na određeni način</ref>(ZS) skriveni Bog; naziva se '''[[:en:Ein_Sof|En Sof]]'''. Bog je zbiljska snaga (ZS) ''čovjeka'', a čovjek je zbiljski lik (zl) ''Boga''. En Sof je sinkretička i neočitovana cjelina svih uzroka '''Aitia-sklopa'''<ref name=":0">Aitia-sklop označuje sklop četiri uzroka po Aristotelu: izvršni, tvarni, formalni i svršni uzrok. Kratica ZS označuje ''izvršni'', kratica MS označuje ''tvarni'', krtatica ML označuje ''formalni'', a kratica ZL označuje ''svršni'' uzrok.</ref>. Kada se iz En Sofa izdvoji aspekt zbiljskog djelovatelja (ZS), onda nastaje svijet Acilut; u njemu je dan potencijalni lik (m.l.) budućeg čovjeka – Adam Kadmon. Dr. David S. Ariel određuje En Sof kao "skriveni, beskrajni vid Boga (...) To ime se razumije kao osobno ime za skriveni vid Boga" ali to ime govori samo to da "Bog nije sličan ničemu što nam je poznato."<ref name=":1">David S. Ariel, The Kabbalistic Conception of God. Članak u www.myjewishlearning.com</ref>

== Bog i svjetovi (''olamot'') ==
Bog nije puka predodžba našega uma iako se povijesno gledajući predodžba Boga mijenjala od jedne do druge kulture, pa se u skladu s tim mijenjao i naziv za Boga ili njegovo ime. To što u početku postoji kao nešto bezgranično i neizrecivo - u Kabali je to En Sof - razvija se (odvija se, njem: ''entfalten''; en: ''unfold'') kroz svjetove do ovog fizičkog svijeta u kojemu se pokazuje u svojoj punini, ali – to se ''On'' pokazuje u tom svijetu, a ne sam svijet. Postoje '''[[Sefiroti u Kabali#Sefiroti u četiri svijeta|četiri svijeta]]''' (''arba olamot''): Acilut, Beria, Jecira, Asija.

{| class="wikitable"
|'''EN SOF'''
|'''Bog'''
|'''Čovjek'''
|-
|ZS => Acilut
|U svom vidu zbiljske snage: začetnik kreacije
|Adam Kadmon
|-
|MS => Beria
|U vidu potencijalne snage: koji stvara ''ex nihilo'', zapravo iz samog sebe
|
|-
|ML => Jecira
|U svom vidu potencijalnih likova: koji u svom umu nalazi likove budućih stvorenja
|
|-
|ZL => Asija
|U svom vidu zbiljskih likova: stvara ∞ mnogo konkretnih individualnih bića
|zemaljski čovjek (''Adam rišon'' u knjizi ''Postanak'')
|}

== Bog u ovom svijetu (''olam haze'') ==
Na koji je način Bog prisutan u ovom svijetu ''Asija''?

Bog je ''stvorio'' čovjeka, i čovjek je ''slika'' Božja (''celem'') - na neki način replika ''Adam Kadmona'' u fizičkom (''Asija'') svijetu. Bog je ''u čovjeku'', ili, čovjek je, na neki način, mjesto (''ha'makom'') obitavanja Boga. Kakvo mjesto i što sve podrazumijeva ta tvrdnja. Je li čovjek takvo biće koje može biti odvojeno od Boga, makar na kratko vrijeme, ili ne može ni na ''najkraće'' vrijeme?<ref>https://www.chabad.org/library/article_cdo/aid/361899/jewish/Deeper-Reality.htm. "If G‑d were for one moment to withdraw that energy from the creation, then the world would cease to exist."</ref> Ako je Bog stvoritelj svega, svih bića, onda je i stvoritelj ljudskog tijela. Ali, Bog sve stvara iz samog sebe, jer ako je On stvoritelj svega onda slijedi da prije Njega ništa nije postojalo, dakle Bog stvara iz samog sebe, pa slijedom toga On se nalazi u svojim stvorenjima. On je prisutan u njima i sva bića nisu ništa drugo do uprisutnjenje njega u nekom određenom dijelu prostora i vremena. Do tog uprisutnjenja dolazi emanacijom njegovih atributa; bića predstavljaju ''emanaciju'' onog najvišeg (u Kabali to zovemo ''En Sof'') kroz četiri razine postojanja (četiri svijeta).

Dok je Bog ''prisutan'' u bićima dotle su ona adekvatna iskonskoj ideji začetoj u Božjem umu (ili: bezgraničnom umu ''En Sofa''). Na primjer, možemo reći da dok je Bog prisutan u ljudskom tijelu dotle je ono zdravo. Poremećaj/bolest nastaje zbog onečišćenja puta od ''En Sofa'' do tijela, što znači da put postaje neprohodan za iskonsku namisao Božju. Neprohodan znači da zbog nereda u sebi onemogućuje potpun, slobodan i odgovarajući prolaz informacije od razine ''En Sofa'' do fizičke razine tijela u svijetu ''Asija''.

Što čovjek može ''učiniti'' da put izvorne Božje namisli, od ''En Sofa'' do vlastitog tijela postane prohodan?

Odgovor na to pitanje treba potražiti u primjeni Kabale na održavanju zdravlja ljudskog tijela.
== Bog i čovjek - od ''Adam Kadmona'' do zemaljskog Adama ==
Bog se u judaizmu ne može, i ne smije, prikazivati ni u kojem obliku; za nj vrijedi naziv: En Sof - ono što je bez granica i, ono nespoznatljivo. To važi za Boga shvaćenog kao transcendentni, onostrani bitak. No, Bog se pojavljuje u tom smislu da emanira svoje atribute kao deset sefirota, i ta prva još uvijek onostrana konstelacija sefirota ima, u vizijama mistika, izgled čovjeka pa dobiva naziv '''''[[Adam Kadmon]]''''', u prijevodu: prvotni, '''''iskonski''''' '''''čovjek'''''. Naravno, ne radi se ni o kakvom čovjeku u uobičajenom smislu te riječi; ime čovjeka dobiva tek po ''rasporedu'' sefirota koji kao da su smješteni na dijelove ljudskog tijela: ''Keter'' iznad glave; ''Hokma'' i ''Bina'' na mjestu velikog mozga; ''Hesed'' i ''Gevura'' na mjestu desne i lijeve ruke; ''Tiferet'' na mjestu grudiju; ''Necah'' i ''Hod'' na mjestu desne i lijeve noge; ''Jesod'' na mjestu spolnih organa, ''Malkut'' na mjestu ustiju. Daljnjom emanacijom Božjih atributa kroz svjetove apstraktni lik Adam Kadmona poprima sve izrazitije konkretne odlike:

U svijetu Acilut - odlike ljudske duhovnosti: duša '''''Haja''''';

U svijetu Beria - odlike ljudske umnosti: duša '''''Nešama''''';

U svijetu Jecira - odlike ljudske emocionalnosti: duša '''''Ruah''''';

U svijetu Asija - odlike ljudske fiziologije i anatomije: duša '''''Nefeš'''''.

== Kabala praksa uzdizanja k Bogu ==
Kako je Bog stvorio čovjeka spuštajući se kroz sve razine postojanja (četiri svijeta), tako se i čovjek treba uzdizati do Boga određenim praksama kroz sve razine svjetova, počam od ovog svijet ''Asija''. To su prakse koje ne pripadaju samo Kabali, nego su opće prisutne u judaizmu. Te prakse su: Izvršavanje Božjih zapovjedi ('''''micvot''<ref>Encyclopedia judaica: "zapovjed, propis, religijska dužnost</ref>'''); Kontemplacija Božjih atributa - '''''hitbonenut'''''<ref><nowiki>https://www.chabad.org/kabbalah/article_cdo/aid/380387/jewish/Active-vs-Passive-Meditation.htm</nowiki>. '''''Hitbonenut''''' je židovska mistička disciplina aktivne ''misaone'' meditacije</ref>; Razgovor s Bogom - '''''tefila''''' (obično se prevodi kao "molitva" ali je zapravo neprevodiva<ref><nowiki>https://www.youtube.com/watch?v=6tN0mdFjeoII</nowiki>: '''Power of Tefilah/ Prayer David Solomon:''' "I do not translate tefillah as prayer, I translate tefillah as tefillah."</ref>; Potpuno priljubljivanje Bogu, doslovno: "priljepljivanje" Bogu - '''''devekut'''''.<ref><nowiki>https://www.jewishvirtuallibrary.org/devekut</nowiki>: „Najčešće značenje ove riječi je 'zajedništvo s Bogom', koje se uglavnom postiže za vrijeme molitve ili u meditaciji prije molitve uporabom ispravne ''kavana'' (hrv: pomnost),...“
</ref>

=== Božje zapovjedi (''Micvot'') ===
Božje zapovjedi, '''''micvot''','' smještaju se na razinu ''Asija'' svijeta, jer se sastoje u nekom činjenju (hebr. ''asa'': činiti) ili ne-činjenju. Međutim i same ''micvot'' možemo razmatrati na višim razinama – višim svjetovima (''olamot'') i višim razinama razumijevanja – Pardes<ref>'''Pardes''' što je akronim za hermeneutički model tumačenja kojega čine četiri razine:

1. '''''Pešat''''' = '''doslovni''' smisao teksta

2. '''''Remez''''' = '''metaforički'''/alegorijski smisao

3. '''''Deraš''''' = moralni, '''homiletički''' smisao

4. '''''Sod''''' = otkrivanje skrivenog, '''mističkog''' smisla u Kabbali</ref>. To je osobito prihvatljivo kad je riječ o tzv. „Deset Zapovjedi“<ref>U knjizi André Chouraqui, ''Deset zapovjedi danas'', stoji podnaslov: ''Deset besjeda za pomirenje čovjeka s ljudskošću''. </ref> za koje je bolji prijevod „Deset besjeda“; Uzmimo tzv. prvu zapovjed, koja uopće ''nije'' zapovjed:

1„ Onda Bog izgovori ove riječi:

2 Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. Nemoj imati drugih bogova osim mene.“

Izgleda kao da nam sam tekst Biblije proturiječi, jer piše „Nemoj imati...“, dakle ''zapovijed''; međutim sam tekst u ''izvorniku'' nije u imperativu, nego u ''futuru'', dan kao Božje jamstvo čovjeku, dakle: „Ti nećeš imati drugih bogova osim mene.“

Ako bi se tekst ''micvot'' razmatrao na svim višim razinama, onda bi on gubio svoju doslovnu namjenu da bude zapovjed činjenja (ili zabrana neželjenog činjenja); on bi sve više zadobivao dimenziju ''viših'' stupnjeva kabalističke prakse uzdizanja k Bogu, pa izgleda kao da bi mogao i ''zamijeniti'' ih, nastupiti kao molitva, čitanje Tore, predanost Bogu. Zato predlažem da razmotrimo mjesto svakog člana prakse u sva četiri svijeta:

'''Svaku''' od zapovjedi možemo ''vršiti'' na '''sve četiri razine''' kao što biblijski tekst možemo ''tumačiti'' (davati mu smisao) na sve četiri razine u okviru ''Pardes''. Dajemo tabelarni prikaz:
{| class="wikitable"
|'''Razina olamot'''
|
|'''Način vršenja zapovjedi/micvot'''
|-
|'''''Asija''''': duša ''nefeš''
|
|mehaničko izvršavanje zapovjedi, zato što se to mora činiti
|-
|'''''Jecira''''': duša ''ruah''
|
|uživljavanje u sadržaj micvot, ''emocionalno'' pristajanje uz nju, ali često praćeno čuvstvenim, afektivnim kolebanjem: sad mi se da, sad mi se ne da to činiti.
|-
|'''''Beria''''': duša ''nešama''
|
|razmišljanje o micvot, traženje ''racionalnih'' razloga za i protiv; uvažavanje civilizacijskog napretka, znanstvenih stavova, i sl, sve vezano uz intelekt
|-
|'''''Acilut''''': duša ''haja''
|
|kao rezultat uzdizanja duše do najvišeg smisla nastaje ''osnaženi'' smisao, koji određuje akciju u ''Asija'' svijetu, i tada je to prava akcija, ''zbiljsko'' (na najvišoj razini) vršenje micvot.
|}

No, osim obvezatnog pridržavanja Božjih zapovjedi – od kojih se danas mnoge i ne mogu obdržavati, na primjer one vezane uz hramske rituale - čovjek kao ''slobodno'' biće djeluje u svijetu slušajući zapovjedi svog vlastitog uma. I, u tome je čovjekovo dostojanstvo, prema čuvenom filozofu I. Kantu. To djelovanje kada '''''um''''' određuje volju na djelovanje Kant zove moralno djelovanje – ono u skladu s '''vrlinama'''. Što su to i koje su vrline u Kabali?

Onako kako se Bog spušta kroz sefirote do ovog svijeta – to je proces Božjeg stvaranja – tako se čovjek (praktikant kabale: ''mekubal'') treba uzdizati k Bogu. Na razini svijeta ''Beria'' to znači živjeti u vrlinama (''lehagiv musari''). Vrline su umni odgovor duše ''Nešama'' na snagosne događaje u svijetu ''Beria''. One odgovaraju sadržaju očitovanja Božjih atributa na razini svijeta ''Beria''; to je svijet stvaranja, a Bog stvara tako da iz sebe pro-izvodi snagu potrebnu za stvaranje budućih bića. Tako nastaje burna dinamika u vanjskom svijetu, na koju čovjek treba odgovoriti umnim oblikovanjem vlastitih snaga u sebi. Slijedi tabelarni pregled Božjih atributa očitovanih kroz sefirote i odgovarajućih im vrlina (prema Yitzchak Ginsburgh<ref>Yitzchak Ginsburgh: „'''The Powers of the Soul to Experience God“ u ''The Basics of Kabbalah''.'''</ref>, koji ne kaže ''vrline'', nego: ''unutarnje iskustvo duha'').

{| class="wikitable"
|'''Božji atribut emanira u Sefira'''
|'''Odgovarajuća vrlina'''
|-
|'''Božja uzvišenost''' => ''Keter'':
|'''vjera''' (''emuna''),
|-
|'''Mudrost''' => ''Hokma'':
|'''nesebičnost''' (''bitul'')
|-
|'''Intelekt''' => ''Bina'':
|'''radost''' (''simha'')
|-
|'''Milosrđe =>''' ''Hesed'':,
|'''ljubav''' (''ahava'')
|-
|'''Moć''', Sud => ''Gevura'' ili ''Din'':
|'''strah Božji''' (''jirah'')
|-
|'''Ljepota''' => ''Tiferet'':
|'''samilost''' (''rahamim'')
|-
|'''Pobjeda''' => ''Necah'':
|'''povjerenje''' (''bitahon)''
|-
|'''Slava''' => ''Hod'':
|'''iskrenost'''(''temimut'') i ozbiljnost
|-
|'''Temelj =>''' '' Jesod'':
|'''istina''' (''emet'') koja vodi k sebe-ispunjenju
|-
|'''Kraljevstvo''' => ''Malkut'':
|'''poniznost''' (''šiflut'')
|}

=== Hitbonenut ===
Što je to hitbonenut?

'''"MEDITACIJA''' (heb '''''Hitbonenut'''''), prvi se put pojavljuje u Kabbala literaturi od sredine XIII. stoljeća; odnosi se na produženu koncentraciju misli na nadzemaljska svjetla božjeg svijeta i na duhovne svjetove uopće. Mnogi pak izvori s tim u vezi koriste izraze ''kavvanah'' ili ''devekut'' (prianjanje) misli uz određeni objekt, te na „kontemplaciju duha“. Kabalisti ne prave razliku između izraza meditacija i kontemplacija – razlikovanje od znatne važnosti u kršćanskoj mistici. Iz Kabbala očišta, kontemplacija je kako koncentrirano zaranjanje u dubine nekog posebnog predmeta u pokušaju da ga razumijemo u svim njegovim viidovima, tako i zaustavljanje mišljenja da bi se zastalo na predmetu. Ovo zaustavljanje i zaranjanje u duhovnoj kontemplaciji stoga ne služi ohrabrivanju kontemplirajućeg intelekta da se uzdiže na sve više razine, već prije svega da izvuče maksimum iz date situacije; tek nakon zadržavanja kroz duže vrijeme intelekt se uzdiže na viši korak. Onda je to kontemplacija uma čiji objekti nisu ni slike ni vizije, nego neosjetilne stvari poput riječi, imena, misli."<ref>''Encyclopedia Judaica,'' Svezak XIII. str. 761</ref>

Kao praktični postupak hitbonenut se može odvijati na slijedeći način:

'''''hitbonenut''''' kroz tri stupnja:

1. proces '''fokusiranja''' svijesti na određeni predmet – ne neki atribut duha, napr. nesebičnost (''bitul'');

2. meditacija, '''kontinuirani tok svijesti''' nad predmetom fokusiranja, u našem primjeru na nesebičnost, ne-egocentriranost kao pretpostavku mudrosti

3. kad se svijest potpuno sabere na dotični predmet i postane '''suobličena njemu'''; svijest postane ispražnjena od sebi svojsvenih sadržaja pa se suobliči naravi samog predmeta.

Spomenuta tri stupnja dovode do potpune zaokupljenosti predmetom, do potpunog prepuštanja predmetu tako da svijest postaje potpuno '''''poistovjećena''''' smislu samog predmeta.

=== T'fila (<big>תְפִלָה</big>) ===
Paradigmatična praksa zbiljske vjere je '''molitva (hebr: t'fila )'''.

Praksa zbiljske vjere je otvorenost dinamičnom zbivanju najviše Snage, koja je neki ''Tko'' - Bog, i u suhodu s tom Snagom. Molitva se sastoji u obraćanju u vjeri toj najvišoj Snazi, u razgovoru s njom kao živućim subjektom (''Tko''-biti) - osobom (u eminentnom smislu). Ako je '''vjera''' (''emuna'') jedno prepuštanje i otvorenost događanju najviše Snage - moment pasivnog prihvaćanja i pomirenosti s onim što Snaga hoće, s njezinom voljom (''racon''), onda se '''molitva''' sastoji u nekom ulaženju u prostor Snage, jednom tihom približavanju, primicanju Snazi s namjerom da joj se nešto ''predloži''; molitva je jednosmjerno podastiranje zahtjeva, molbe, sugestije vlastite volje u smislu "Bože, ja bih htio to-i-to ako je to u skladu s Tvojom voljom".

Ako je '''vjera''' prihvaćanje ''nagovora'' najviše Snage (Boga), onda se '''molitva''' sastoji u poniznom, u strahopoštovanju, predlaganju ''dogovora'' s najvišom Snagom: "Bože, molim te učini to-i-to, ali neka bude Tvoja volja". Molitva je zapravo prešutan ''dogovor'' s Bogom da ''mi'' učinimo onaj dio posla što ga Bog očekuje od nas (Post 2,7), a da ''On'' učini ono što je njegov dio posla u smislu one narodne izreke: "pomozi si i Bog će ti pomoći". Ako je Bog '''''govor''''' (Logos), onda je upravo sam govor onaj medij u kojem se s Bogom susrećemo kroz:

a) njegov ''nagovor''

b) naš ''odgovor'' Bogu

c) ''razgovor'' s Bogom

'''Molitva''' kao raz-govor s Bogom, i kao i svaki govor može se odvijati na više razina duše. Smisao molitve kao raz-govora razmotrit ćemo u okviru pardes, naime čovjek može moliti na razini:

''nefeš'' duše i tome će odgovarati ''pešat'' razina smisla;

''ruah'' duše i tome će odgovarati ''remez'' razina smisla;

''nešama'' duše i tome će odgovarati ''deraš'' razina smisla;

''haja'' duše i tome će odgovarati ''sod'' razina smisla.

Neki u kabbali smještaju različite vrste ''molitve'' na različite razine ''svijeta'', a time i ''duše'', tako da:

u svijet '''Asija''' smještaju molitvu: ''birhot hašarah'' (jutarnji blagoslovi)

u svijet '''Jecira''' smještaju molitvu: ''Psalmi''

u svijet '''Beria''' smještaju molitvu: ''Šema Jisrael''

u svijet '''Acilut''' smještaju molitvu: ''Amida'' (''šmone esre'').

=== Devekut ===
'''Devekut''' je potpuna ''predanost'' Bogu i prianjanje uz njega. To je jedno priljubljivanje uz Boga, sjedinjavanje s Njim u ljubavi, u prostoru ''Or En Sof.''

== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==

# '''Bettini''', Dolores (2004), ''Kabala – Stvaranje svijeta''. Zagreb: CID-NOVA.
#'''Buber''', Martin (1995), ''Ich und Du''. Reclam
#'''Chouraqui''', André (2005), ''Deset zapovijedi danas - Deset besjeda za pomirenjenje čovjeka s ljudskošću''. Zagreb: Konzor
#'''Da-don Kotel''' (2004)''',''' ''Židovstvo - život, teologija i filozofija''. Zagreb: Profil
#'''Donin''', Rabbi Hayjim Halevy (), ''To Pray as a Jew''. Basic Books.
# '''Drob''', L. Sanford (2000), ''Kabbalah Metaphors: Jewish mystical themes in ancient and modern thought''. Jason Aronson
# '''Drob''', L. Sanford (2000), ''Symbols of the Kabbalah: philosophical and psychological perspectives''. Jason Aronson.
#'''Elior''', Rachel (1993), ''The Paradoxical Ascent to God: The Kabbalist Theosophy of Habad Hasidism''. Albany: SUNY
# '''Ginsburg''' Yitzchak'', The Basics of Kabbalah''
#'''Idel''', Moshe (1988), ''Kabbalah: New Perspectives''. New Haven & London: Yale University Press.
# '''''Jeruzalemska Biblija''''' (2004). Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
# '''Kaplan''', Aryeh (1985), ''Meditation'' and Kabbalah. Boston; Weiser Books.
# '''Kaplan''', Aryeh (1985), ''Jewish Meditation: A Practical Guide.'' New York: Schocken Books.
#'''Leet''', Leonora (1999), ''Renewing the Covenant: A Kabbalistic Guide to Jewish Spirituality''. Inner Traditions.
# '''Leet''', Leonora (1999), ''The Secret Doctrine of the Kabbalah: recovering the key to Hebraic sacred science''. Inner Traditions.
#'''Maier''', Johann (2004), ''Die Kabbalah: Einführung – Klassische Texte – Erläuterung''. München: Beck Verlag
# '''Matt,''' Daniel C. (2006), ''Suština kabale''. Zagreb: VBZ
# Na stranici '''www.chabad.org''' mogu se naći dobri, stupnjevani po težini, uvodi u hasidizam i Kabbalu
# '''Schochet''' I. Jacob (1988), ''Mystical Concepts in Chassidism''. New York: Kehot Publication Society.
# '''Scholem''', Gershom (1995), ''Major Trends in Jewish Mysticism''. New York: Schocken Books.
# '''Scholem,''' Gershom (1996), ''Uber einige Grundbegriffe des Judentums''. Suhrkamp
# '''Scholem,''' Gershom (1998). ''Kabala i njezin simbolizam''. Zagreb: MISL
# '''Scholem''', Gershom (2013), ''Zur Kabbala und ihrer Symbolik''. Suhrkamp.
#'''''Siddur for Weekdays''''' (2002), Edit.by Rabbi Menachem Davis. Mesorah Publications.
# '''Slifkin''', Natan (2009), ''Perek Shirah: Nature's Song''. Zoo Torah.
#'''Suares''', Carlo (1970), ''The Cipher of Genesis: Using the Qabalistic Code to Interpret the First Book of the Bible and the Teaching of Jesus''.Boston: Weiser Books.
# '''''The Interlinear NIV Hebrew-English Old Testament''''' (1987). Grand Rapids (MI): Zondervan Publishing House.
# '''Tzadok Ariel (1996-2004),''' ''The Fundamentals of Kosher Kabbalah: A Guide to Kabbalistic Concepts And Terminology''. www.KosherTora.com
# '''''Zohar – The Book of Splendor''''' (1977), Edited by Gerschom '''Scholem'''. New York: Schocken Books.

== Vanjske poveznice ==

*https://www.jewishvirtuallibrary.org/
* https://www.chabad.org/search/keyword_cdo/kid/2533/oq/kabbalah/jewish/Kabbalah.htm
* http://www.newkabbalah.com/index3.html
* http://www.psyche.com/psyche/suares/cipher_intro.html

[[Kategorija:Kabala]]
[[Kategorija:Judaizam]]
[[Kategorija:Meditacija]]

Kabala i Bog - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica