WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T17:18:47Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 17:18
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Justinijanova kuga'''-->[[~~File~~:Byzantium550.png\|thumb\|Karta [[Bizant]]a 550., (desetljeće poslije Justinijanove kuge) s Jusinijanovim osvajanjima prikazanim zelenom]]		<!--'''Justinijanova kuga'''-->[[Datoteka:Byzantium550.png\|thumb\|Karta [[Bizant]]a 550., (desetljeće poslije Justinijanove kuge) s Jusinijanovim osvajanjima prikazanim zelenom]]
	'''Justinijanova kuga''' je pandemija koja zahvaća [[Bizantsko Carstvo]], a potom i ostatak znanog svijeta [[541.]] – [[542.]] godine. Povjesničari danas smatraju da je to bila prva [[pandemija]] [[bubonska kuga\|bubonske kuge]] koja je postala puno poznatije pod imenom [[Crna smrt]]. Suvremeni povjesničari su nazvali ovu kugu po istočnom rimskom caru [[Justinijan I.\|Justinijanu I.]] koji je vladao u tome razdoblju. Justinijan se bio i zarazio, ali je bio među rijetkima sretnicima koji su preboljeli tu bolest.		'''Justinijanova kuga''' je pandemija koja zahvaća [[Bizantsko Carstvo]], a potom i ostatak znanog svijeta [[541.]] – [[542.]] godine. Povjesničari danas smatraju da je to bila prva [[pandemija]] [[bubonska kuga\|bubonske kuge]] koja je postala puno poznatije pod imenom [[Crna smrt]]. Suvremeni povjesničari su nazvali ovu kugu po istočnom rimskom caru [[Justinijan I.\|Justinijanu I.]] koji je vladao u tome razdoblju. Justinijan se bio i zarazio, ali je bio među rijetkima sretnicima koji su preboljeli tu bolest.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T02:21:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Byzantium550.png|thumb|Karta [[Bizant]]a 550., (desetljeće poslije Justinijanove kuge) s Jusinijanovim osvajanjima prikazanim zelenom]]
'''Justinijanova kuga''' je pandemija koja zahvaća [[Bizantsko Carstvo]], a potom i ostatak znanog svijeta [[541.]] – [[542.]] godine. Povjesničari danas smatraju da je to bila prva [[pandemija]] [[bubonska kuga|bubonske kuge]] koja je postala puno poznatije pod imenom [[Crna smrt]]. Suvremeni povjesničari su nazvali ovu kugu po istočnom rimskom caru [[Justinijan I.|Justinijanu I.]] koji je vladao u tome razdoblju. Justinijan se bio i zarazio, ali je bio među rijetkima sretnicima koji su preboljeli tu bolest.

==Epidemija==

Smatra se da je izvor epidemije bio u [[Etiopija|Etiopiji]] ili [[Egipat|Egiptu]] i da su brodovi koji su dovozili [[žito]] iz Egipta u Carigrad dovezli i bolesne štakore koji su zarazili grad. Sljedeća u nizu su bila velika žitna spremišta u kojima se populacija štakora i buha neometano razmnožavala. Iz Carigrada epidemija će se proširiti po cijeloj Europi do [[Danska|Danske]] i [[Irska|Irske]], [[Afrika|Sjevernoj Africi]], [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], Perziji i [[Južna Azija|Južnoj Aziji]].

Bizantski pisac [[Prokopije]] koji je živio tijekom epidemije piše da su prve vijesti o epidemiji stigle iz grada [[Pelusium|Pelusiuma]], nedaleko od [[Suez|Sueza]]. Kasnije je zabilježio da je od epidemije u [[Carigrad]]u svakog dana preminulo 10.000 ljudi, dok s druge strane moderni povjesničari spominju brojku od 5000 mrtvih svakog dana tijekom vrhunca epidemije. U takvoj situaciji nije bilo dovoljno mjesta za pokopati mrtve, pa su tijela bila ostavljena na otvorenom. Bizantski pravni sistem se našao u problemima zbog sređivanja pitanja nasljeđivanja tako da je Justinijan donio nove zakone kako bi barem to bilo riješeno. Smatra se da je epidemija ubila možda čak i 40 % stanovnika Carigrada, kao i četvrtinu stanovnika Bizantskog Carstva. Nakon svog prvog smrtonosnog pohoda 541.-542. godine ova epidemija će postati pandemija koja se vraća svaku generaciju sve do 750. godine. U svojim smrtonosnim pohodima ona će ubiti 100 milijuna stanovnika naše planete[https://web.archive.org/web/20071007012619/http://www3.niaid.nih.gov/news/newsreleases/1996/plague.htm][https://web.archive.org/web/20080415231721/http://dpalm.med.uth.tmc.edu/courses/BT2003/BTstudents2003_files%5CPlague2003.htm]. Taj broj će neki povjesničari kao [[Josiah C. Russell]] još podignuti smatrajući da je europska populacija izgubila 50 %- 60 % stanovnika ovom pandemijom [http://www.ph.ucla.edu/EPI/bioter/anempiresepidemic.html].

[[Justinijan]]ova kuga je zadnje pandemija klasičnog razdoblja, a za novu će se trebati pričekati do 14. stoljeća i pojave Crne smrti.

==Političke posljedice==

Tijekom prvog dijela Justinijanove vladavine dolazi do pokušaja oslobađanja Zapadnih prefektura Rimskog Carstva. U kratkom vremenskom periodu od samo 7 godina (533.-540.) rimska vojska uspješno napada kraljevstvo [[Vandali|Vandala]], a potom i kraljevstvo [[Istočni Goti|Ostrogota]]. U tim ratovima ona oslobađa Rimsku Afriku, [[Sardinija|Sardiniju]], [[Korzika|Korziku]], [[Sicilija|Siciliju]], [[Dalmacija|Dalmaciju]] i svu Italiju južno od rijeke [[Po]]. Nakon izbijanja epidemije Carstvo osim gubitaka u ljudstvu gubi i [[porez]]ne prihode s kojima je financirana vojska tako da se praktički dobiveni rat mijenja u duge iscrpljujuće borbe koje će trajati još 15 godina i s kojima će umrijeti ideja o oslobađanju svih provincija koje se nalaze u rukama [[barbari|barbara]].

Druga potencijalna nuspojava je pojava [[Arapi|Arapa]] koji u sedmome stoljeću ujedinjeni [[islam|muslimanskom]] vjerom napadaju [[Bizant]] i [[Perzija|Perziju]] oslabljene manje međusobnim ratovima nego Justinijanovom kugom i pobjeđuju u kasnijim [[bizantsko-arapski ratovi|bizantsko-arapskim ratovima]] [http://www.justiniansflea.com/events.htm].

Treća nuspojava je što je širenje bolesti diljem lučkih gradova po Sredozemlju dalo [[Goti|Gotima]] nove mogućnosti u ratu protiv Bizanta. Kuga je oslabila Bizant do te mjere da kad su Justinijanove vojske praktično vratile cijelu Italiju i zapadnu sredozemnu obalu. Smatra se da bi ta osvajanja reformirala [[Zapadno Rimsko Carstvo]] i ujedinila ga s Istočnim pod jednim vladarom po prvi put nakon [[395.]] godine.

[[Kategorija:Bizant|Justinijanova kuga]]
[[Kategorija:Pandemije]]

Justinijanova kuga - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica