Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci'

2026-01-28T03:45:31Z

Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci'

←Starija inačica		Inačica od 28. siječanj 2026. u 03:45
Redak 66:		Redak 66:
	[[Kategorija:Crkveni oci]]		[[Kategorija:Crkveni oci]]
	[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]		[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
	[[Kategorija:~~Sveci~~]]		[[Kategorija:Svetci]]
	[[Kategorija:Patristika]]		[[Kategorija:Patristika]]
	[[Kategorija:kršćanski mučenici]]		[[Kategorija:kršćanski mučenici]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T17:17:47Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 17:17
Redak 26:		Redak 26:

	== Djela ==		== Djela ==
	[[~~File~~:Iustini Philosophi et martyris Opera.tif\|thumb\|Iustini opera, 1636]]		[[Datoteka:Iustini Philosophi et martyris Opera.tif\|thumb\|Iustini opera, 1636]]

	Justin je napisao dvije [[apologija\|Apologije]] upravljene Antoninu Piju, dužu u 68 poglavlja i kraću u 15 poglavlja. Još je napisao i "''Dijalog s Trifonom''". Iz ovih djela se može razabrati organizacija i život prve kršćanske zajednice		Justin je napisao dvije [[apologija\|Apologije]] upravljene Antoninu Piju, dužu u 68 poglavlja i kraću u 15 poglavlja. Još je napisao i "''Dijalog s Trifonom''". Iz ovih djela se može razabrati organizacija i život prve kršćanske zajednice

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T01:58:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir svetac
| ime = Justin Mučenik
| slika = Justin Martyr.jpg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja = [[100.]]
| mjesto rođenja = [[Flavia Neapolis]]
| nadnevak smrti = [[165.]]
| mjesto smrti = [[Rim]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = ''prije kongregacije''
| slavi se u =
| nadnevak spomendana = [[1. lipnja]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
'''Sveti Justin mučenik''' ([[Flavia Neapolis]], [[100.]] – [[Rim]], [[165.]]), kršćanski [[filozof]] i [[mučenik]], najplodniji i najpoznatiji apologet [[2. stoljeće|2. stoljeća]]. Katolička Crkva ga slavi kao sveca, mučenika i ubraja ga među [[Crkveni oci|Crkvene Oce]]. Njegova dva najpoznatija djela su "''Prva apologija''" i "''Druga apologija''" prema kojima je bio prvi koji je branio kršćansku misao pred poganima.

==Životopis==

Justin dolazi iz obitelji latinskih korijena koja je živjela u [[Samarija|Samariji]]. Rođen u [[poganstvo|poganstvu]], odgojen u kulturi svoga vremena, pohađao je [[filozofske škole]] [[stoici|stoika]], [[peripatetici|peripatetika]], [[pitagora|pitagorejaca]] i naposljetku [[neoplatonisti|neoplatonista]]. Završivši škole djelovao je kao filozof u [[Atena (grad)|Ateni]]. Međutim, željan spoznaje istine, osjećao je da ni u jednoj ovoj školi nije mogao zadovoljiti žeđ za pravom spoznajom Boga, sve dok se nije upoznao [[kršćanstvo]]m, vjerojatno u [[Efez]]u oko [[130.]] godine. Nakon toga kao laik je branio i naučavao "novu filozofiju" – kršćanstvo. U Rim dolazi oko 140. godine te tu osniva vlastitu školuu kojoj besplatno uvodi učenike u kršćansku vjeru. Borio se protiv marcionita i gnostika. Njegov učenik je bio [[Tacijan]]. Bio je optužen zbog ispovijedanja [[kršćanstvo|kršćanske vjere]] (vjerojatno od ciničkog filozofa [[Krescent]]a) te je umro mučeničkom smrću zajedno sa svojih šest drugova oko 164. godine.

== Djela ==
[[File:Iustini Philosophi et martyris Opera.tif|thumb|Iustini opera, 1636]]

Justin je napisao dvije [[apologija|Apologije]] upravljene Antoninu Piju, dužu u 68 poglavlja i kraću u 15 poglavlja. Još je napisao i "''Dijalog s Trifonom''". Iz ovih djela se može razabrati organizacija i život prve kršćanske zajednice

* '''Prva apologija'''

: Napisana je oko [[155.]] godine u dva dijela. U prvom pobija klevete pogana o kršćanima koje ukazuju na sličnosti između Isusa Krista i božanstava iz starijih mitologija. Justin Mučenik navodi da je Sotona bio upoznat s proročanstvima o Isusu Kristu te je putovao kroz vrijeme i u određene antičke mitove umetnuo slične bogove kako bi kasnije mogao diskreditirati Isusa Krista.

:To je kraći i negativni dio. U drugom dijelu koji je širi i pozitivan, Justin izlaže i objašnjava sadržaj kršćanskog nauka iznoseći opširno dokaz za vjeru u Kristovo božanstvo. U sljedećim poglavljima opisuje kršćansku inicijaciju i euharistijsku liturgiju. Uvjeren je da je kršćanstvo progonjeno samo zato što ga se dobro ne poznaje. Zato nastoji naširoko izložiti kršćansko učenje, običaje, kult, Sveto Pismo.

* '''Druga apologija'''

:Napisana je kao nadopuna prvoj. Justin ju je napisao povodom mučeničke smrti triju kršćana zbog ispovijedanja svoje vjere. Justin prosvjeduje protiv toga i želi utjecati na javno mnijenje. Veliki dio ove apologije posvećuje pobijanju stoicizma i platonizma dokazujući uzvišenost kršćanstva nad tim filozofijama.

* '''Razgovor s Trifunom'''
Djelo je napisano u obliku dijaloga kojeg Justin ima sa Židovom Trifunom. Dok je u apologijama bio u polemici s poganima, ovdje ulazi u polemiku sa Židovima koji su se jednako opirali kršćanstvu kao i pogani. Također opisuje i svoje duševno proživljavanje obraćenja.

== Justinova Teologija ==

Obrazlažući Justinovu teologiju treba imati u vidu da ne posjedujemo autorovo cjelovito izlaganje kršćanske vjere, a izgubljeni su spisu upravo oni koji su u pravom smislu teološki. Braneći vjeru protiv nevjernika, prvenstveno se poziva na razum. Uvjeren da istina najbolje sebe brani, počeo je kršćansku istinu opširno iznositi i tumačiti. Traži sličnosti između crkvenog nauka i onog grčkih pjesnika, s ciljem da dokaže kako je kršćanstvo jedina zdrava filozofija. Osjeća se utjecaj platonizma, koji je u Justinovim očima bio filozofija najviše vrijednosti.
Najbolje možemo opisati Justina riječima [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] kao: "pionira pozitivnog susreta s filozofskom mišlju, premda pod znakom opreznog razlučivanja": on doista, "iako je i nakon obraćenja zadržao osobito poštovanje prema grčkoj filozofiji, snažno je i jasno tvrdio da je u kršćanstvu pronašao 'jedinu sigurnu i plodonosnu filozofiju' (Dial. 8,1)" (‘’[[Fides et Ratio]]’’, 38).

==Literatura==

* Justin: Razgovor s Trifunom, preveo Branko Jozić, Zagreb, 2011.
* J. Pavić-T.Z. Tenšek, Patrologija, KS, Zagreb, 1993.
* T. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske književnosti, Zagreb, 1976.

== Vanjske poveznice==
*[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2007/documents/hf_ben-xvi_aud_20070321_hr.html Papina homilija o sv. Justinu]
*[http://www.documentacatholicaomnia.eu/20_30_0100-0160-_Iustinus,_Sanctus.html Opera Omnia dal Migne Patrologia Graeca con indici analitici e traduzioni (EN, IT, PT)]
* [https://www.academia.edu/7280008/JUSTIN_MARTYR_Dialogue_avec_Tryphon_Dialogue_with_Trypho_%C3%A9dition_critique_VOLUME_I_Introduction_Texte_grec_Traduction_Coll_Paradosis_%C3%A9ditions_universitaires_de_Fribourg_Suisse_no_47_1_2003_563_pages Razgovor s Trifunom ed. Philippe Bobichon] {{fra oznaka}}
*[http://www.monasterovirtuale.it/giustino.html L'Apologia Prima e l'Apologia Seconda di Giustino].
*[http://www.patrologija.com Patrologija]

{{Crkveni oci}}
{{Povijest katoličke teologije}}

[[Kategorija:Crkveni oci]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Sveci]]
[[Kategorija:Patristika]]
[[Kategorija:kršćanski mučenici]]

Justin Mučenik - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci'

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica