Suradnik10 u (test) 04:58, 5. srpanj 2026.

2026-07-05T04:58:17Z

←Starija inačica		Inačica od 5. srpanj 2026. u 04:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Juraj Ferri'''-->~~'''Juraj Ferri''' (? {{--}} [[Imotski]], ožujka 1917.)<ref name="Edinost"> [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-KKUFI6BD/4096b62b-1a34-46d0-b721-ce15ec292da6/PDF Razne politične vesti], Edinost, Trst, 22. ožujka 1917., str. II (slovenski) </ref> je bio hrvatski [[političar]] i pravnik, borac za [[hrvatski narodni preporod\|hrvatski jezik]]. Rodom je iz [[Trpanj\|Trpnja]].<ref name="Lukežić">Irvin Lukežić: [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=60&C=25 Posljednji riječki dvoboj], Sušačka revija br.60 </ref>		'''Juraj Ferri''' (? {{--}} [[Imotski]], ožujka 1917.)<ref name="Edinost"> [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-KKUFI6BD/4096b62b-1a34-46d0-b721-ce15ec292da6/PDF Razne politične vesti], Edinost, Trst, 22. ožujka 1917., str. II (slovenski) </ref> je bio hrvatski [[političar]] i pravnik, borac za [[hrvatski narodni preporod\|hrvatski jezik]]. Rodom je iz [[Trpanj\|Trpnja]].<ref name="Lukežić">Irvin Lukežić: [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=60&C=25 Posljednji riječki dvoboj], Sušačka revija br.60 </ref>

			== Životopis ==
	Studirao je pravo u [[Graz\|Gradcu]]. Djelovao je pri Družtvu Hrvatska.<ref name="Lukežić"/>		Studirao je pravo u [[Graz\|Gradcu]]. Djelovao je pri Družtvu Hrvatska.<ref name="Lukežić"/>

	Kao mladi djelatnik na sudu usudio se je pisati hrvatskim, iako je to nosilo rizik da će ga proganjati talijanaši. Ustrajno je pisao hrvatski, trpeći i kazne, sve dok ga nisu umirovili.<ref name="Edinost"/> Zabilježeno je da ga je 1898. osudio sud zbog uporabe hrvatskog jezika kao uredovnog, a kad se [[pristav]] žalio Vrhovnom sudu u Beču, taj je sud 1900. potvrdio odluku lokalnog suda jer da je to "kršenje discipline".<ref>[http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-HKGS5SD2/7898c99f-5c51-4b6d-a7eb-33fb471c571a/PDF Obsojen hrvatski sodnik], Gorica (zjutranje izdanje), Gorica, 28. srpnja 1900., str. 3 (slovenski)</ref> Ipak, Ferrijev rad nije bio uzaludan. Bečki je Vrhovni sud istaknuo da "''unutarnji saobraćaj u sudstvu može biti uregjen bez ikakvog obzira na jezike koji su u običaju u dotičnoj zemlji''". Ta je odluka bila sudski presedan i potakla je ine sudce u Dalmaciji služiti se hrvatskim u unuarnjem poslovanju. <ref> J. Lučić: [http://www.historiografija.hr/hz/1964/HZ_17_28_LUCIC.pdf Ocjene i prikazi: Radovi Instituta JAZU X, Zadar 1963.], Historijski zbornik, 1964., 17 28, str. 477-478</ref>		Kao mladi djelatnik na sudu usudio se je pisati hrvatskim, iako je to nosilo rizik da će ga proganjati talijanaši. Ustrajno je pisao hrvatski, trpeći i kazne, sve dok ga nisu umirovili.<ref name="Edinost"/> Zabilježeno je da ga je 1898. osudio sud zbog uporabe hrvatskog jezika kao uredovnog, a kad se [[pristav]] žalio Vrhovnom sudu u Beču, taj je sud 1900. potvrdio odluku lokalnog suda jer da je to "kršenje discipline".<ref>[http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-HKGS5SD2/7898c99f-5c51-4b6d-a7eb-33fb471c571a/PDF Obsojen hrvatski sodnik], Gorica (zjutranje izdanje), Gorica, 28. srpnja 1900., str. 3 (slovenski)</ref> Ipak, Ferrijev rad nije bio uzaludan. Bečki je Vrhovni sud istaknuo da "''unutarnji saobraćaj u sudstvu može biti uregjen bez ikakvog obzira na jezike koji su u običaju u dotičnoj zemlji''". Ta je odluka bila sudski presedan i potakla je ine sudce u Dalmaciji služiti se hrvatskim u unuarnjem poslovanju. <ref> J. Lučić: [http://www.historiografija.hr/hz/1964/HZ_17_28_LUCIC.pdf Ocjene i prikazi: Radovi Instituta JAZU X, Zadar 1963.], Historijski zbornik, 1964., 17 28, str. 477-478</ref>

	Bio je u Zastupničkom domu [[Carevinsko vijeće\|Carevinskog vijeća]] 1903. godine koje je 8. siječnja 1903. sazvao car i kralj Franjo Josip I.. Kraljevinu Dalmaciju su, pored Ferrija koji je bio u Narodnoj hrvatskoj stranci, zastupali iz Stranke prava [[Juraj Biankini]], [[Josip Virgil Perić]], iz [[Narodna hrvatska stranka\|Narodne hrvatske stranke]] [[Ante Šupuk]], [[Ante Vuković Vučidolski]], [[Lovro Borčić]], [[Josip Zaffron]], [[Vicko Ivčević]], [[Petar Klaić]], a [[Srpska stranka\|Srpskoj narodnoj stranci]] [[Andrija Vujatović-Šarov]] i [[Radoslav Kvekić]].<ref>Marko Trogrlić: [http://hrcak.srce.hr/file/12728 Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču], [[Časopis za suvremenu povijest]], god. 37., br. 3./2005., str. 679. </ref> Od aktivnosti valja spomenuti supotpisivanje [[interpelacija\|interpelacije]] Jurja Bijankinija 15. svibnja 1903. na ministra obrane Zena von Welsersheimba glede angažmana vojske u [[nemiri u Hrvatskoj 1903.\|nemirima u Hrvatskoj]], s obzirom na neopravdanost uporabe takve sile, čak i prema ženama i djeci (potpisali su ju 19 hrvatskih i slovenskih zastupnika Zafronn, Šupuk, Spinčić, Berks, Šusteršič, Gregorčič, Žičkar, Vuković, Borčić, Ferri, Perić, Klaić, Ivčević, Pogačnik, Ferjančič, Hajek, Breznovsky, Chok, Koudela, ali ne i dvojica zastupnika Srpske stranke iz Dalmacije)<ref>Marko Trogrlić: [http://hrcak.srce.hr/file/12728 Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču], [[Časopis za suvremenu povijest]], god. 37., br. 3./2005., str. 686.-687. </ref> te ''prešni prijedlog'' od 19. svibnja i.g. u svezi s redarstvenim mjerama koje su u Ljubljani poduzeli policijski agenti [[Khuen Héderváry\|Khuena Hedérvarya]] u Ljubljani (policijski agenti su tragali za osumnjičenim Hrvatima zbog objave antikhuenovskih plakata te proveli predistragu protiv jedne ljubljanske tiskare koju su vlasti osumnjičile zbog njihova tiskanja).<ref>Marko Trogrlić: [http://hrcak.srce.hr/file/12728 Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču], [[Časopis za suvremenu povijest]], god. 37., br. 3./2005., str. 688. </ref>		Bio je u Zastupničkom domu [[Carevinsko vijeće\|Carevinskog vijeća]] 1903. godine koje je 8. siječnja 1903. sazvao car i kralj Franjo Josip I.. Kraljevinu Dalmaciju su, pored Ferrija koji je bio u Narodnoj hrvatskoj stranci, zastupali iz Stranke prava [[Juraj Biankini]], [[Josip Virgil Perić]], iz [[Narodna hrvatska stranka\|Narodne hrvatske stranke]] [[Ante Šupuk]], [[Ante Vuković Vučidolski]], [[Lovro Borčić]], [[Josip Zaffron]], [[Vicko Ivčević]], [[Petar Klaić]], a [[Srpska stranka\|Srpskoj narodnoj stranci]] [[Andrija Vujatović-Šarov]] i [[Radoslav Kvekić]].<ref>[[Marko Trogrlić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/12728 Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču], [[Časopis za suvremenu povijest]], god. 37., br. 3./2005., str. 679. </ref> Od aktivnosti valja spomenuti supotpisivanje [[interpelacija\|interpelacije]] Jurja Bijankinija 15. svibnja 1903. na ministra obrane Zena von Welsersheimba glede angažmana vojske u [[nemiri u Hrvatskoj 1903.\|nemirima u Hrvatskoj]], s obzirom na neopravdanost uporabe takve sile, čak i prema ženama i djeci (potpisali su ju 19 hrvatskih i slovenskih zastupnika Zafronn, Šupuk, Spinčić, Berks, Šusteršič, Gregorčič, Žičkar, Vuković, Borčić, Ferri, Perić, Klaić, Ivčević, Pogačnik, Ferjančič, Hajek, Breznovsky, Chok, Koudela, ali ne i dvojica zastupnika Srpske stranke iz Dalmacije)<ref>Marko Trogrlić: [http://hrcak.srce.hr/file/12728 Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču], [[Časopis za suvremenu povijest]], god. 37., br. 3./2005., str. 686.-687. </ref> te ''prešni prijedlog'' od 19. svibnja i.g. u svezi s redarstvenim mjerama koje su u Ljubljani poduzeli policijski agenti [[Khuen Héderváry\|Khuena Hedérvarya]] u Ljubljani (policijski agenti su tragali za osumnjičenim Hrvatima zbog objave antikhuenovskih plakata te proveli predistragu protiv jedne ljubljanske tiskare koju su vlasti osumnjičile zbog njihova tiskanja).<ref>Marko Trogrlić: [http://hrcak.srce.hr/file/12728 Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču], [[Časopis za suvremenu povijest]], god. 37., br. 3./2005., str. 688. </ref>

	== Radovi o njemu ==		== Radovi o njemu ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T06:49:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Juraj Ferri''' (? {{--}} [[Imotski]], ožujka 1917.)<ref name="Edinost"> [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-KKUFI6BD/4096b62b-1a34-46d0-b721-ce15ec292da6/PDF Razne politične vesti], Edinost, Trst, 22. ožujka 1917., str. II (slovenski) </ref> je bio hrvatski [[političar]] i pravnik, borac za [[hrvatski narodni preporod|hrvatski jezik]]. Rodom je iz [[Trpanj|Trpnja]].<ref name="Lukežić">Irvin Lukežić: [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=60&C=25 Posljednji riječki dvoboj], Sušačka revija br.60 </ref>

Studirao je pravo u [[Graz|Gradcu]]. Djelovao je pri Družtvu Hrvatska.<ref name="Lukežić"/>

Kao mladi djelatnik na sudu usudio se je pisati hrvatskim, iako je to nosilo rizik da će ga proganjati talijanaši. Ustrajno je pisao hrvatski, trpeći i kazne, sve dok ga nisu umirovili.<ref name="Edinost"/> Zabilježeno je da ga je 1898. osudio sud zbog uporabe hrvatskog jezika kao uredovnog, a kad se [[pristav]] žalio Vrhovnom sudu u Beču, taj je sud 1900. potvrdio odluku lokalnog suda jer da je to "kršenje discipline".<ref>[http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-HKGS5SD2/7898c99f-5c51-4b6d-a7eb-33fb471c571a/PDF Obsojen hrvatski sodnik], Gorica (zjutranje izdanje), Gorica, 28. srpnja 1900., str. 3 (slovenski)</ref> Ipak, Ferrijev rad nije bio uzaludan. Bečki je Vrhovni sud istaknuo da "''unutarnji saobraćaj u sudstvu može biti uregjen bez ikakvog obzira na jezike koji su u običaju u dotičnoj zemlji''". Ta je odluka bila sudski presedan i potakla je ine sudce u Dalmaciji služiti se hrvatskim u unuarnjem poslovanju. <ref> J. Lučić: [http://www.historiografija.hr/hz/1964/HZ_17_28_LUCIC.pdf Ocjene i prikazi: Radovi Instituta JAZU X, Zadar 1963.], Historijski zbornik, 1964., 17 28, str. 477-478</ref>

Bio je u Zastupničkom domu [[Carevinsko vijeće|Carevinskog vijeća]] 1903. godine koje je 8. siječnja 1903. sazvao car i kralj Franjo Josip I.. Kraljevinu Dalmaciju su, pored Ferrija koji je bio u Narodnoj hrvatskoj stranci, zastupali iz Stranke prava [[Juraj Biankini]], [[Josip Virgil Perić]], iz [[Narodna hrvatska stranka|Narodne hrvatske stranke]] [[Ante Šupuk]], [[Ante Vuković Vučidolski]], [[Lovro Borčić]], [[Josip Zaffron]], [[Vicko Ivčević]], [[Petar Klaić]], a [[Srpska stranka|Srpskoj narodnoj stranci]] [[Andrija Vujatović-Šarov]] i [[Radoslav Kvekić]].<ref>Marko Trogrlić: [http://hrcak.srce.hr/file/12728 Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču], [[Časopis za suvremenu povijest]], god. 37., br. 3./2005., str. 679. </ref> Od aktivnosti valja spomenuti supotpisivanje [[interpelacija|interpelacije]] Jurja Bijankinija 15. svibnja 1903. na ministra obrane Zena von Welsersheimba glede angažmana vojske u [[nemiri u Hrvatskoj 1903.|nemirima u Hrvatskoj]], s obzirom na neopravdanost uporabe takve sile, čak i prema ženama i djeci (potpisali su ju 19 hrvatskih i slovenskih zastupnika Zafronn, Šupuk, Spinčić, Berks, Šusteršič, Gregorčič, Žičkar, Vuković, Borčić, Ferri, Perić, Klaić, Ivčević, Pogačnik, Ferjančič, Hajek, Breznovsky, Chok, Koudela, ali ne i dvojica zastupnika Srpske stranke iz Dalmacije)<ref>Marko Trogrlić: [http://hrcak.srce.hr/file/12728 Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču], [[Časopis za suvremenu povijest]], god. 37., br. 3./2005., str. 686.-687. </ref> te ''prešni prijedlog'' od 19. svibnja i.g. u svezi s redarstvenim mjerama koje su u Ljubljani poduzeli policijski agenti [[Khuen Héderváry|Khuena Hedérvarya]] u Ljubljani (policijski agenti su tragali za osumnjičenim Hrvatima zbog objave antikhuenovskih plakata te proveli predistragu protiv jedne ljubljanske tiskare koju su vlasti osumnjičile zbog njihova tiskanja).<ref>Marko Trogrlić: [http://hrcak.srce.hr/file/12728 Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču], [[Časopis za suvremenu povijest]], god. 37., br. 3./2005., str. 688. </ref>

== Radovi o njemu ==
*[[Vjekoslav Maštrović]]: [http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=023625&Baza=1 Završna faza uvođenja narodnog jezika u dalmatinsko sudstvo i slučaj dra Jurja Ferrija], Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, sv. 10 (1963) (ur. [[Grga Novak]] i Vjekoslav Maštrović), str. 67-87.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ferri, Juraj}}
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Pelješac]]

Juraj Ferri - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 04:58, 5. srpanj 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica