https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Juraj_Cari%C4%87_%28biskup%29Juraj Carić (biskup) - Povijest promjena2026-09-03T16:31:57ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Juraj_Cari%C4%87_(biskup)&diff=201454&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-07T22:16:07Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Juraj Carić (biskup)'''-->{{Infookvir biskup<br />
| ime_biskupa = Juraj Carić<br />
| slika = <br />
| slika_širina = 180px<br />
| slika_opis = <br />
| datum_rođenja = [[23. travnja]] [[1867.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Svirče]] na [[Hvar]]u<br />
| datum_smrti = [[17. svibnja]] [[1921.]]<br />
| mjesto_smrti = [[Split]]<br />
| svećenik = <br />
| biskup = <br />
| titula = [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski i makarski biskup]]<br />
| služba = 1918. - 1921.<br />
| počasti_u_njegovo_ime =<br />
}}<br />
'''Juraj Carić''' (Svirče na [[Hvar]]u, [[23. travnja]] [[1867.]] - [[Split]], [[17. svibnja]] [[1921.]]), [[Hrvati|hrvatski]] svećenik i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski i makarski biskup]] (1918.-1921.).<br />
<br />
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] odlikovan je ''Ordenom za zasluge Crvenog križa II. reda'' i ''Komanderskim križom reda Franje Josipa sa zvjezdama''.<br />
<br />
== Životopis ==<br />
<br />
Gimnaziju je završio [[1884.]] godine u Splitu, potom odlazi u [[Zadar]] na studij bogoslovije 1884.-1888., koji nastavlja u Zavodu sv. Augustina u [[Beč]]u, gdje je postigao [[doktorat]] s tezom ''Sanctorum patrum et theologorum scolasticorum doctrina de usura exponitur et vindicatur''.<br />
<br />
U periodu 1892.-1894. kateheta je na višoj gimnaziji u Zadru, a zatim i predavač filozofske propedeutike (1893.-1894.). Uz to predaje od 1892. do 1893. godine crkvenu povijesti i kanonsko pravo te od 1894. do 1896. dogmatiku i osnovno bogoslovlje na zadarskoj bogosloviji. U razdoblju 1902.-1906. bio je ravnatelj zadarskog sjemeništa Zmajević.<br />
<br />
Godine [[1906.]] imenovan je prepozitom Kaptola u [[Makarska|Makarskoj]] i generalnim vikarom za područje splitskoj pridružene [[Makarska biskupija|Makarske biskupije]]. Dana [[8. prosinca]] iste godine zaređen je u [[Rim]]u za pomoćnog [[biskup]]a.<br />
<br />
Angažirao se [[1910.]] za dolazak [[sestre milosrdnice|milosrdnica]] iz [[Zagreb]]a, koje su na njegov poticaj otvorile prvu žensku srednju školu u Makarskoj i dječji vrtić.<ref>Hrvatski biografski leksikon, str. 591.</ref><br />
<br />
Poslije smrti splitskog biskupa [[Antun Đivoje|Antuna Đivoja]] preuzeo je 1918. godine splitsko-makarsku biskupiju.<br />
<br />
Dana [[24. listopada]] [[1918.]] uputio je poslanicu svećenstvu koje poziva da se pridržava naredbi Narodnog vijeća u Zagrebu. Razvio je intenzivnu djelatnost protiv [[Talijani|talijanskih]] pretenzija na [[Jadran]] i političke realizacije [[Londonski ugovor|Londonskog ugovora]] iz [[1915.]] godine.<br />
<br />
Od veljače do početka travnja [[1919.]] boravio je s dr. K. Eterovićem i [[Frane Bulić|don Franom Bulićem]] na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Mirovnoj konferenciji u Parizu]], gdje je obavio mnoge razgovore te uputio niz pisama, promemorija i memoranduma ministrima vanjskih poslova SAD-a R. Lasingu, Velike Britanije [[Arthur James Balfour|Arthuru Jamesu Balfouru]] (1848.-1930.) i Francuske Stéphenu Pichonu (1857.-1933.), Wilsonovom adjudantu E. M. Hausu te [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjedniku SAD-a]] [[Woodrow Wilson|Woodrowu Wilsonu]] (1856.-1924.), crkvenim dostojanstvenicima, maršalu [[Ferdinand Foch|Ferdinandu Fochu]] (1851.-1929.) i brojnim drugim ličnostima.<ref name="ReferenceA">Hrvatski biografski leksikon, str. 592.</ref><br />
<br />
Iako je djelovao neovisno o Delegaciji Kraljevine SHS, savjetovao se s [[Ante Trumbić|Antom Trumbićem]] (1864.-1938.) i [[Josip Smodlaka|Josipom Smodlakom]] (1969.-1956.), međutim nakon svog memoranduma od [[23. ožujka]], došao je u sukob s Delegacijom.<br />
<br />
U memorandumu poslanom [[papa|papi]] [[Benedikt XV.|Benediktu XV.]] (1914.-1922.) iz 1919. godine, biskup Carić se založio za uporabu [[glagoljica|glagoljice]] i slavenskog jezika u liturgiji.<ref name="ReferenceA"/> Zaslužan je i za uređenje [[marijanska svetišta|marijanskog svetišta]] u [[Vepric]]u.<ref>Jurišić, Šimun, Glasoviti Splićani, str. 37.</ref><br />
<br />
== Bilješke ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Literatura ==<br />
<br />
* ''Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 1989.'' {{ISBN|86-7053-015-5}}<br />
* ''Jurišić, Šimun, Glasoviti Splićani, Logos, Split, 2008.'' {{ISBN|978-953-6099-72-6}}<br />
<br />
{{s-start}}<br />
{{s-rel|ca}}<br />
{{s-bef|before=[[Antun Đivoje]]}}<br />
{{s-ttl|title=[[Splitsko-makarska biskupija|splitski i makarski biskup]]|years=1918.-1921.}}<br />
{{s-aft|after=[[Kvirin Klement Bonefačić]]}}<br />
{{s-end}}<br />
<br />
{{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Carić, Juraj}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]<br />
[[Kategorija:Splitski nadbiskupi]]</div>WikiSysop