https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Jur 2026-08-07T15:15:37Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jur&diff=375910&oldid=prev 2021-12-09T18:25:53Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Jur&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Jur&#039;&#039;&#039;, [[vremenski prilog|vremenski]] [[prilog]] u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[praslavenski jehzik|Praslavenskoga]] je podrijetla. Stariji oblik je &#039;&#039;jure&#039;&#039;, a potječe od &#039;&#039;juže&#039;&#039;. Kod [[gradišćanski Hrvati|Hrvata]] u Gradišću obično je u obliku &#039;&#039;ur&#039;&#039; a &#039;&#039;jur&#039;&#039; je rjeđe. Analizu [[hrvatski književni jezik|hrvatskoga književnoga jezika]] iz razdoblja prije nametanja [[književni jezik|književnojezične]] koncepcije [[hrvatski vukovci|hrvatskih vukovaca]] ne može se sprovesti ne uzme li se u obzir riječ &#039;&#039;jur&#039;&#039; u značenju &#039;&#039;[[već]]&#039;&#039;. Ipak, ponekad, ali vrlo rijetko rabi se &#039;&#039;jur&#039;&#039; i u drugom značenju.&lt;ref name=&quot;Vulić, Laco&quot;&gt;[[Sanja Vulić]], Gordana Laco: [https://hrcak.srce.hr/file/225643 &#039;&#039;O zaboravljenim i poluzaboravljenim hrvatskim prilozima&#039;&#039;] Jezik, 62. str. 192. - 197. &lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Uporaba u pisanom jeziku ==<br /> Uporaba u Hrvata nije regionalno ograničena, nego je općehrvatska. U uporabi je u raznim književnim i ostalim pisanim djelima kod mnoštva autora iz različitih hrvatskih krajeva: [[Petar Zrinski]], [[Ivan Gundulić]], [[Junije Palmotić]], P. Posilović, T. Mrnavić, F. Vrančić, [[Jakov Mikalja]], [[Marko Marulić]], J. Zebić, Š. Budinić, M. Vetranović, M. Držić, N. Dimitrović, F. Črnko, B. Kašić, J. Leskovar, M. Bogović, Gjalski, P. Ritter Vitezović, D. Demeter, F. Lastrić, M. Orbini, [[Katarina Frankopan]], I. J. Kujundžić, I. A. Brlić, M. Vodopić, Vice Petrović, M. Pavlinović, A. Veber Tkalčević, [[Antun Pasko Kazali]], [[Pavao Štoos]], A. Marković, S. S. Kranjčević, Đ. Starčević, Matoš, F. M. Appendini, D. Parčić, Šenoa. Osim u Hrvatskoj i susjednim zemljama gdje su Hrvati starinsko autohtono stanovništvo, riječ rabe i u starinskom hrvatskom iseljeništvu u ondašnjoj zapadnoj Ugarskoj, poput [[Štefan Ginzler|Š. Ginzlera]]. Kod Šenoe je u ubliku &#039;&#039;jur&#039;&#039; i &#039;&#039;jurve&#039;&#039;. Književna tradicija franjevačkih pisaca Bosne Srebrene poznaje &#039;&#039;jurve&#039;&#039; u uobičajenoj uporabi, a franjevac G. Martić se usporedo s tom riječju služi i inačicom jur, po potrebi [[deseterac|deseteračkog]] metra. &#039;&#039;Jur&#039;&#039; sadrže poznata djela na hrvatskom jeziku kao [[Poljički statut]], [[Adrianskoga mora sirena]], [[Molitva suprotiva Turkom]], [[Dundo Maroje]], [[Tirena]], [[Podsjedanje i osvojenje Sigeta]], [[Život nikoliko izabranih divic]] i dr.&lt;ref name=&quot;Vulić, Laco&quot;/&gt;<br /> <br /> == Današnja uporaba u govorima ==<br /> &#039;&#039;Jur&#039;&#039; i &#039;&#039;jurve&#039;&#039; danas su manje zastupljeni u hrvatskim mjesnim govorima u štokavštini. Žive su n.pr. u Promini kraj Drniša, Žumberku, G. i D. Lastvi u Boki kotorskoj. U svim čakavskim govorima dio je živog jezika. Također je živa i u čakavaca u Gradišću. U kajkavskim govorima u živoj uporabi je u Fužinama i Vratima u Gorskom kotaru, zatim Vedešinu u sjeverozapadnoj Mađarskoj i dr. &lt;ref name=&quot;Vulić, Laco&quot;/&gt;<br /> <br /> == Rječnici ==<br /> Hrvatski rječničari primijetili su uporabu te su ga uvrstili u svoje rječnike i gramatike (slovnice). Uvrstili su ga Mikalja, Kašić, Skok, V. Mažuranić, P. Skok, Broz i Iveković, Dulčić, Radišić, Appendini, Parčić, Babukić, Starčević, Maretić i ini. Primijetili su da je &#039;&#039;jur&#039;&#039; rašireniji u zapadnim krajevima, dok je drugdje u uporabi &#039;&#039;već&#039;&#039;.&lt;ref name=&quot;Vulić, Laco&quot;/&gt; <br /> <br /> == Usporedba nekad i danas ==<br /> &#039;&#039;Jur&#039;&#039; i &#039;&#039;jurve&#039;&#039; vrlo su zastupljeni u hrvatskoj književnosti do kraja 19. stoljeća a u mjesnim govorima i do danas. U hrvatskoj književnosti 20. stoljeća pisanoj na suvremenom standardnom hrvatskom jeziku, &#039;&#039;jur&#039;&#039; i &#039;&#039;jurve&#039;&#039; vrlo rijetko su u upotrebi. Razlog je što su se &quot;rabile u zapadnim krajevima&quot; te su ga vukovci stigmatizirali kao arhaičnu i provincijalnu riječ, stilski obilježenu. Utjecajni Maretić uz te (dis)kvalifikacije preporučio je uporabu priloga &#039;&#039;već&#039;&#039;. Tako je svoje starije suvremenike, etablirane hrvatske pisce spustio na razinu provincijalnih autora koji pišu zastarjelim jezikom, ponizivši ih stavljajući ih tako iza stvarateljstva autora na srpskom jeziku, čija je ondašnja književnost i razvijenost znanstvenog i upravnog sustava (n.pr. Vuk Stefanović Karadžić ne poznaje pravo značenje &#039;&#039;jur&#039;&#039;) daleko zaostajala za hrvatskom. Zbog tog je svaka uporaba u službenim dokumentima i u književnim djelima na standardnom jeziku bila nepoželjna, zbog čega je doslovno iskorijenjena iz normiranog jezika. Zbog toga ju se nalazi tek u dijalektnoj književnosti i u autora u starim dijasporama.&lt;ref name=&quot;Vulić, Laco&quot;/&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Riječi]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski jezik]]</div>

WikiSysop