WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T23:27:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Julius Lothar von Meyer
| slika = Lothar Meyer 1883.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[19. kolovoza]] [[1830.]]
| mjesto_rođenja = [[Varel]], [[Donja Saska]], [[Njemačka]]
| datum_smrti = [[11. travnja]] [[1895.]]
| mjesto_smrti = [[Tübingen]], [[Baden-Württemberg]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Kemija]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Heidelbergu]] <br> Sveučilište u Eberswaldeu <br> Politehnički institut u [[Karlsruhe]]u <br> Sveučilište u [[Tübingen]]u
| alma_mater = Sveučilište u [[Würzburg]]u <br> Sveučilište u [[Wrocław]]u
| doktorski_mentor = [[Robert Wilhelm Bunsen]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Periodni sustav elemenata]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''Julius Lothar von Meyer''' ([[Varel]], 19. kolovoza 1830. – [[Tübingen]], 11. travnja 1895.), njemački [[kemičar]]. Bio je [[profesor]] kemije najprije u [[Eberswalde]]u i [[Karlsruhe]]u, a zatim, od 1876. u Tübingenu. Neovisno o [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|D. I. Mendeljejevu]], razvio je [[Periodni sustav elemenata|periodičku klasifikaciju kemijskih elemenata]]. Njegova knjiga ''Moderne teorije u kemiji'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Die modernen Theorien der Chemie'', 1864.), poznata po izvanrednim raspravama o osnovnim načelima kemije, sadrži i preliminarnu klasifikaciju elemenata temeljenu na [[Valencija (kemija)|valenciji]]. Godine 1870. objavio je svoj sustav kemijskih elemenata i krivulju omjerâ [[atom]]skoga volumena i [[atomski broj|atomskoga broja]], čime je jasno pokazao [[period]]ičke odnose između [[kemijski element|kemijskih elemenata]]. Prijedlog [[benzen]]ove formule njegov je prilog [[organska kemija|organskoj kemiji]]. Njegovu metodu priprave [[jod]]o[[vodik]]a reakcijom crvenoga [[fosfor]]a s jodom i [[voda|vodom]] organski kemičari koriste i danas. <ref> '''Meyer, Julius Lothar von''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40494] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Periodni sustav elemenata ==
{{glavni|Periodni sustav elemenata}}

'''Periodni sustav elemenata''' je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu [[atom]]sku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava. Periodičkomu ponavljanju kemijskih i fizikalnih svojstava elemenata uzrok je periodička sličnost [[Elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] atoma elemenata poredanih po rastućem atomskom broju. Nova perioda u periodnom sustavu započinje kada se u elektronskoj konfiguraciji atoma počne popunjavati nova [[elektronska ljuska]]. Stoga atomi elemenata u jednoj periodi imaju jednak broj ljusaka, ali različit broj [[elektron]]a u vanjskoj ljusci (valentni elektroni). Suprotno, atomi elemenata unutar jedne skupine (stupac) imaju različit broj ljusaka, ali im je broj [[Valencija (kemija)|valentnih]] elektrona jednak. Kako broj valentnih elektrona određuje kemijska svojstva elementa, elementi jedne skupine imaju slična kemijskih svojstva.

Suvremena tablica periodnoga sustava, prema preporuci [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju|Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju]] (IUPAC, 1988.), sadrži 7 perioda i 18 skupina elemenata. Svi su elementi u periodnome sustavu naznačeni svojim kemijskim simbolima, kojima se dodaju oznake: atomski broj (redni broj) kao lijevi supskript, a [[maseni broj]] kao lijevi superskript. <ref> '''periodni sustav elemenata''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47629] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Elementi koji imaju slična kemijska svojstva imaju [[atomska masa|atomsku masu]] koja je ista ili relativno slična (na primjer [[platina|Pt]], [[iridij|Ir]], [[osmij|Os]]) ili kojima se povaćava (na primjer [[kalij|K]], [[rubidij|Rb]], [[cezij|Cs]]). Svrstavanje elemenata po atomskoj masi, sveden je na [[Valencija (kemija)|valencije]], kao i na kemijska svojstva. Tu se ubrajaju elementi kao [[litij|Li]], [[berilij|Be]], [[barij|Ba]], [[ugljik|C]], [[dušik|N]], [[kisik|O]] i [[kositar|Sn]]. Elementi koji su najrasprostranjeniji imaju malu atomsku masu.

Ne znajući za Mendeljejeva, J. L. von Meyer je također radio na periodnom sustavu. Njegov rad, izdan [[1864.]] sadržavao je samo 28 elemenata raspoređenih po samo [[Valencija (kemija)|valencijama]]. Uz to, Meyer nikad nije došao na ideju da predvidi otkriće novih elemenata, i da ispravi atomske mase. Samo nekoliko mjeseci nakon Mendeljejevog sustava, Meyer izdao je virtualno identičan sustav. Neki ljudi smatraju Mendeljejeva i Meyera ko-stvoritelje periodnog sustava, no Mendeljejev je točno predvidio kvalitete elemenata koje je on zvao eka-[[silicij]] ([[germanij]]), eka-[[aluminij]] ([[galij]]) i eka-[[bor (element)|bor]] ([[skandij]]) i to mu je dalo veći dio slave. U to vrijeme Mendeljejeva predviđanja oduševila su sve i naknadno su dokazana kao točnim.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Meyer, Julius Lothar von}}
[[Kategorija: Njemački kemičari]]

Julius Lothar von Meyer - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica