WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-22T06:23:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime = Julije Makanec
|slika = Julije pl. Makanec.jpg
|veličina = 250px
|opis slike =
|malaslika =
|opis male slike =
|datum rođenja = [[19. rujna]] [[1904.]]
|mjesto rođenja = [[Sarajevo]]
|datum smrti = [[7. lipnja]] [[1945.]]
|mjesto smrti = [[Zagreb]]
|položaj = 4. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministar nastave|Ministar nastave NDH]]
|mandat_start = 11. Listopad 1943.
|mandat_kraj = 8. svibanj 1945.
|predsjednik1 = [[Ante Pavelić]]
|podpredsjednik =
|premijer1 = [[Nikola Mandić]]
|podpremijer = [[Džafer-beg Kulenović]]
|zamjenik =
|prethodnik = [[Mile Starčević (1905.-1953.)|Mile Starčević]]
|nasljednik = ''ukinuto''
|stranka = [[Ustaše|UHRO]]
|supruga = Branka (r. Janeš)
|zanimanje = [[političar]], [[književnik]]
|fusnote =
}}
'''Julije pl. Makanec''' ([[Sarajevo]], [[19. rujna]] [[1904.]] – [[Zagreb]], [[7. lipnja]] [[1945.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[filozof]] i [[pisac]].<ref name="hrcak">{{engl}} [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=23896&lang=en hrcak.srce.hr – Enis Zebić: »Julije Makanec – Understanding of the Philosophy of State and Politics in Works Until 1941«], u: Filozofska istraživanja, Vol.27 No.1 (travanj 2007.), pristupljeno 9. ožujka 2012.</ref>

==Životopis==
===Rođenje i naobrazba===
Julije Makanec rođen je 19. rujna 1904. u Sarajevu kao najstariji sin u obitelji [[Alfred pl. Makanec|Alfreda pl. Makanca]] (1879.-1945.) (nećak [[Milan Makanec|Milana Makanca]]) i majke Marije (rođ. Dlustuš). Pučku školu polazio je u Stocu i [[Sanski Most|Sanskom Mostu]]. Školovao se u [[Osijek]]u i [[Bihać]]u, te studirao [[filozofija|filozofiju]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i doktorirao [[1927.]] godine. Godine 1927. stupio je na mjesto gimnazijskog profesora u [[Petrinja|Petrinji]], a nakon toga radi na gimnaziji u [[Koprivnica|Koprivnici]] od [[1929.]] do [[1931.]] Godine 1931. položio je u Zagrebu profesorski ispit iz teorije spoznaje, logike, psihologije i povijesti filozofije kao glavnog, a pedagogije, etike i estetike kao sporednog predmeta. Kao profesor premješten je [[1932.]] godine po kazni u realnu gimnaziju u [[Leskovac|Leskovcu]], a zatim u [[Bjelovar]] od [[1933.]] do [[1934.]] Potom je [[1936.]] godine premješten u realnu gimnaziju u [[Virovitica|Virovitici]], a zatim slijede premještaji u gimnazije Knjaževac od [[1937.]] do [[1938.]], [[Karlovac]] [[1939.]] te napokon odlukom [[Banovina Hrvatska|Hrvatske Banske vlasti]] [[11. siječnja]] [[1940.]] ponovno je postavljen na [[Gimnazija Bjelovar|gimnaziju u Bjelovaru]]. Tu je imenovan ravnateljem gimnazije u Bjelovaru, a zatim i gradonačelnikom.<ref name="Tko je tko u NDH">Dizdar, [[Zdravko Dizdar|Dizdar]], Grčić, [[Slaven Ravlić|Ravlić]] i Stuparić. [[Tko je tko u NDH]], Minerva, Zagreb, 1997., str. 252. {{ISBN|953-6377-03-9}}</ref>

===Politički uspon i NDH===
Godine 1941. na mjestu je načelnika [[Bjelovar]]a. Tu je odigrao važnu ulogu u [[Bjelovarski ustanak|Bjelovarskom ustanku]] 8. travnja [[1941.]] Nakon pobune Hrvata u [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenskoj vojsci]] proglasio je »uskrsnuće hrvatske države«.<ref name="Tko je tko u NDH"/>

Nakon uspostave [[ustaše|ustaške]] vlasti, služi kao [[Stožer (ustaški pokret)|stožerni]] [[Pobočnik (ustaški pokret)|pobočnik]] u Ustaškom stožeru Bilogora (Bjelovar). Od 1942. bio je pročelnik za duhovni odgoj u [[Ustaška mladež|Ustaškoj mladeži]]. U ožujku 1943. bio je imenovan izvanrednim profesorom filozofije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. U jesen [[1943.]] postaje [[Vlada NDH#Ministar nastave|ministar nastave.]]<ref name="Tko je tko u NDH"/>

U travnju 1945. zarobili su ga Britanci u [[Austrija|Austriji]] s grupom drugih visokih dužnosnika NDH. Izručen je komunističkim vlastima. U kratkom procesu 6. lipnja pred Vojnim sudom II. armije osuđen je na smrt, te idući dan smaknut. Do danas nije poznato mjesto gdje je ubijen i pokopan, ali se pretpostavlja da je zajedno s ostalim pogubljenima zakopan negdje u Maksimirskoj šumi.<ref name="Tko je tko u NDH"/>

U [[Večernji list|Večemjem listu]] [[31. kolovoza]] [[1992.]] godine objavljena je fotografija [[Vlada NDH|Hrvatske vlade]] iz 1945. godine, snimljena zacijelo za vrijeme suđenja u dvorištu zatvora u Petrinjskoj ulici u Zagrebu, a na fotografiji se pod br. 8, jedini preživjeli svjedok se nalazi dr. Julije Makanec bez naočala.

== Književnik ==
=== Stvaralaštvo ===
Makanec je mnogostran pisac i filozofija je, uz književnost, glavno područje njegova djelovanja. S toga područja napisao je mnoštvo rasprava, knjiga i članaka. Pisao je također i novinske članke i komentare u »Spremnosti«, »[[Hrvatski list|Hrvatskom listu]]« i dr., a osobito su značajni njegovi radovi na području beletristike gdje je pisao [[Novela|novele]] i [[Drama|drame.]]<ref name="hrcak"/>

=== Bibliografija ===
* U sumraku svijesti, povodom knjige A. Bazale o okultizmu, Hrvat, lV/1924., broj 1424, str. 7.
* Duša, Hrvatski list, Osijek V/1924., str. 2.
* Stefan George, povodom 25-godišnjice prvog izdanja njegovih programa, Obzor, Zagreb XV/1924., broj 63.
* Matoš i dekadenca, obzor, Zagreb, 1924., broj 79.
* Oko Dvornikovićeve studije o Hamletu, Obzor, Zagreb, LXV/1924., broj 112, str. 1-2.
* Mučenik misli, 80-godišnjica rodenja F. Nietzschea (s portraitom), Obzor, Zagreb LXV/1924., broj 127, str. 1-2.
* Filozofska kultura, Obzor, Zagreb LXV/1924, broj 147.
* Teortija relativiteta, povodom knjige dr. Sime Markovića o Einsteinovoj teoriji, Obzor, Zagreb, LXV/1924., broj 295, str. 1-3.
* Gerhart Hauptmann, Obzor 1925., broj 20.
* Iz nauke i filozofiije, napisao dr Sima Marković, Beograd 1925., Obzor, Zagreb,1925, broj 58, str. 2.
* Osvald Spengler, Obzor, Zagreb LXVI/1925., broj 240, str. 2-4.
* Unamunov problem, povodom njemačkog prijevoda Unamunovog djela »O tragičnom osjećaju života«, Obzor 67/1926., broj 144, p. 2.
* Spoznaja i spoznajna teorija, napisao dr Vuk Pavlović, izdao potporom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb 1926., Obzor, Zagreb LXVII/1926., broj 118, str. 2.
* Profesor na ljetovanju, savremenik, 1927. broj 9-10.
* Estetski doživljaj, Savremenik, 1928., broj 4-5 (str. 204-209), broj 6 (str. 258-262), broj 8-9 (str. 364-372).
* Esej o Minnesangu, Književnik, Zagreb I/1928., broj 5, str. 181-183.
* Put u propast, povodom knjige Gleise-Horsteman-a »Die Katastrophe«, Amolthea Verlag, Zürich-Leipzig-Wien 1929. (o propasti Austro-ugarske monarhije), Književnik, Zagreb II/1929., broj 9, str. 351-352.
* Hamletov smijeh, Podravske novine I/1930, broj 8, str. 6.
* O ljudskoj savjesti, Obzor, Zagreb LXXI/1930, broj 296, str. 2-3.
* Svijest o krizi; Karl Jaspers: Die geistige situation der Zeit, Berlin, Leipzig 1931., Obzor LXXII/1931., broj 284, p. 2.
* Nietzsche i Spengler, Obzor, Zagreb LXXIII/1932., broj 12, p. 2.
* Jaspersoua filozofiija današnjice, Hrvatska Revija, 1935. br. 5 (str. 252-258) i broj 6 (str. 320-325).
* Starčević i Strossmayer na saboru 1861, Hrvatska Revija, God. VIII., 1935. br. 9, str. 449-455.
* Izmedu fašizma i komunizma, Obzor, Zagreb LXXVI/1936., broj 256.
* Smrt u Malagi, Hrvatska smotra, 1936. broj 9-10.
* Hegel i Spengler, Hrvatska Revija, 1937., broj 7 (str. 366-370) i broj 8 (str. 423-426).
* O tragediji i kultu Zrinskih i Frankopana, Hrvatska Revija, God. X., 1937. broj 5, str. 225-230.
* Marksistička filozofiija prirode, Matica Hrvatska, Zagreb 1938.
* Religija i život, Stj. Zimmermann »Religija i života«, Hrvatska revija, Zagreb Xl/1938., broj 9, str. 494-495.
* Ličnost u današnjem svietu, Hrvatsko Kolo, Zagreb 1938., knj. 19., str. 223-236.
* Razmišljanja o hrvatskom preporodu, Hrvatska Revija, 1938. broj 5.
* O podrijetlu i smislu države. Uvod u noviju filozofiju države, Matica Hrvatska, Zagreb 1939.
* Filidina gostba, Spremnost, 1942.
* Zrinski u Sigetu, Spremnost, 1942.
* Duša pokreta. Razmatranje u povodu rasprave prof. Ivana Oršanića 'O pokretu i vođi pokreta', Hrvatska smotra, 1942. br.10, str. 569-577.
* Veličina i propast kraljevstva hrvatskoga, izdala: Promičba ustaške mladeži. Hrvatska kroz vjekove. Knjiga 1, Zagreb 1942.
* Filozofiija i svijet, Hrvatska Revija, 1942., str. 2-9.
* Razmatranje o poviestnim zakonima, Spremnost, 1942.
* Ustaške vrline, izdala: Promičba ustaške mladeži, Zagreb 1942.
* Temelji duhovnog odgoja ustaške mladeži, Plava revija, Zagreb II/1942., broj 5, str. 162-167.
* Razvoj državne misfi od Platona do Hegela, Zagreb 1943.
* Odgoj vođa ustaške mladeži, Plava Revija, God. III., siečanj-veljača 1943. broj 1-2, str. 1-5.
* Politički sustavi, Zagreb 1943.
* Veliko razkršće, Zagreb 1943 .
* Priručnik za državno-političku nastavu, Zagreb 1943.
* Kant, Prosvjetni život II/1943., broj 18, str. 429-433 (poglavlje iz knjige : Razvitak države) .
* Platonova ideaIna država, uz hrvatski prijevod Platonova spisa o državi i državniku, Spremnost, Zagreb II/1943., broj 62.
* Tragična srž kulture, o duševnosti i kulturi - povodom prievoda Sprangerovih »Oblika života« u izdanju MH, Spremnost, Zagreb II/1943., broj 82, str. 11.
* Poviest i vječnost. Možemo li se smiriti u uvjerenju da sve mora imati svoj smisao, Spremnost, Zagreb III/1944., broj 111-112, str.2.
* Entwicklung des kroatischen Nationalismus, Zagreb 1944.
* Hrvatski vidici. Nacionafno-politički eseji (urednik: prof. Vinko Nikolić), Hrvatska školska knjižnica. »Čovjek i odgoj«, Knjiga 4, Zagreb 1944.
* Nietzscheova filosofiija poviesti, Spremnost, Zagreb IV/1945., broj 151, str. 9.
* Pitamo o materijalističkoj filozofiiji, Hrvatski narod, Zagreb VII/1945., broj 1305, str. 13.
* Goetbe i naše vrijeme (sačuvano u rukopisu).
* Filozofija i povijest (sačuvano u rukopisu)
* Odnošaj prirodnih znanosti prema filozofiji (sačuvano u rukopisu).
* Uvod u filosofiju poviesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1993.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Makanec, Julije}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]]

Julije Makanec - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica