WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T14:24:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 14:24
Redak 20:		Redak 20:
	Zbog čestih nesporazuma i sukoba s političarima i crkvenim uglednicima smijenjen je 1917. godine.		Zbog čestih nesporazuma i sukoba s političarima i crkvenim uglednicima smijenjen je 1917. godine.

	Zadnje je godine života doživio i policijska saslušavanja jer su ga sumnjičili za komunizam. Bio je bez prihoda te su mu prijatelji uspjeli izboriti mirovinu, koju je koristio za pomoć siromašnima i dovršenje kuće i kapelice.<ref name="krizevci.net"/> [[Nikodim Milaš]] ga pominje u svojoj Autobiografiji. <ref>{{~~Cite book~~\|last=Milaš\|first=Nikodim \|authorlink= \|coauthors= \|title= Autobiografija, pp.50\|year=\|url= http://pravoslovo.net/tekstovi/bogoslov/pdf/milas.pdf \|publisher= \|location= \|id=}}</ref>		Zadnje je godine života doživio i policijska saslušavanja jer su ga sumnjičili za komunizam. Bio je bez prihoda te su mu prijatelji uspjeli izboriti mirovinu, koju je koristio za pomoć siromašnima i dovršenje kuće i kapelice.<ref name="krizevci.net"/> [[Nikodim Milaš]] ga pominje u svojoj Autobiografiji. <ref>{{Citiranje knjige\|last=Milaš\|first=Nikodim \|authorlink= \|coauthors= \|title= Autobiografija, pp.50\|year=\|url= http://pravoslovo.net/tekstovi/bogoslov/pdf/milas.pdf \|publisher= \|location= \|id=}}</ref>

	Pokopan je u križevačkoj katedrali u kripti.<ref name="HL"/>		Pokopan je u križevačkoj katedrali u kripti.<ref name="HL"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T04:10:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Julije Drohobeczky''' ([[Gany]], kod [[Užhorod]]a, Ukrajina, [[5. listopada]] [[1853.]] {{--}} [[Strmac Pribićki]] kraj Krašića, [[11. veljače]] [[1934.]]), [[Grkokatolička crkva u Hrvatskoj|hrvatski grkokatolički]] biskup, politički i kulturni djelatnik, [[Rusini u Hrvatskoj|rusinske]] nacionalnosti, <ref name="HL"> [[Hrvatski leksikon]], A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., natuknica Julije Drohobeczky, str. 293.</ref> veliki hrvatski domoljub i borac za hrvatski jezik.<ref name="Glas Koncila">[[Vlado Čutura]]: [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=16880 Žumberačka obitelj i molitva rodila biskupa], Glas Koncila, 28. lipnja 2009.</ref><ref>[http://www.krizevci.net/hr/html/drohobeczky1.html Biskup Drohobecki i borba za hrvatski jezik], Križevci.net</ref>

Zaredio se za svećenika 1870. godine. U Užhorodu bio je u biskupskoj kancelariji, a poslije profesorom povijesti, pedagogije i glazbe, a potom i ravnateljem učiteljske škole te urednik i suradnik mađarskog časopisa Kelet (Istok).<ref name="krizevci.net">[http://www.krizevci.net/hr/html/drohobeczky.html Drohobeczky], Križevci.net </ref> 1891. je izabran i potvrđen za biskupa [[križevačka biskupija|križevačke biskupije]], a svečano je ustoličen 28. kolovoza 1892. u zagrebačkoj katedrali.<ref name="krizevci.net"/><ref name="cath">[http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bdroh.html Julije Drohobeczky], Catholic-hierarchy.org</ref>

Biskupsku je dužnost koju je obnašao do 1917. kad se povukao. Istog je dana postavljen za naslovnog biskupa [[polibotska biskupija|Polibota]]. Umro je 1934. kao biskup emeritus križevačke biskupije.Posvetio je nadbiskupa [[Antal Papp|Antala Pappa]] i biskupa [[István Miklósy|Istvána Miklósyja]], a asistirao je pri posvećenju biskupa [[Ivan Krstitelj Krapac|Ivana Krstitelja Krapca]].<ref name="cath"/>

Srpski pravoslavci nisu s odobravanjem dočekali njegovo ustoličenje za biskupa, jer su mu zbog [[vizitacija]] (po Dalmaciji, Žumberku, Srijemu, Bačkoj) smatrali da time pokušava [[unijat|pounijatiti]] Srbe, a osobito su mu se velikosrbi i pravoslavni hijerarsi protivili jer se zauzimao za prava Grkokatoličke Crkve.<ref name="HL"/> Ustoličenju su se protivili neki političari koji su bili oko lista [[Obzor (novine)|Obzora]], a nakon vizitacija napadali su ga u listovima [[Srbobran (novine)|Srbobranu]], [[Zastava (novine)|Zastavi]], [[Narodni glasnik|Narodnom glasniku]] i [[Novo vrijeme|Novom vremenu]]. Napade je istrpio i u Saboru (srp. zastupnik S. Popović), a razmjer napada dosegao je toliki opseg da je to bila tema njegove [[pastirska poslanica|pastirske poslanice]].<ref name="krizevci.net"/> Biskupske je okružnice objavio u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Balkan]]u i [[Katolički list|Katoličkom listu]].<ref name="krizevci.net"/>

Problema je imao s nekatoličkim krugovima, jer je bio protivnik latiniziranja obreda u liturgiji, kao i tome što su htjeli otežati grkokatoličkim svećenicima sklapanje braka. Ustrajao je u tome da se liturgiju Grkokatoličke crkve u južnoslavenskim krajevima uvede živi narodni jezik. Radi toga eskalirao je stvar sve do pape [[Lav XIII.|Lava XIII.]]. Problema s rimokatolicima imao je zbog istarskog sela [[Riemanje|Riemanja]] (župa Riemanje i [[Log]] u tršćansko-koparskoj biskupiji<ref>[https://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?z=70&zad=&sql=SD2DD3%28C9D8%28DDDD3-DDD-SSDD45&od=0045&do=0045&B=&vrsta=&grupa=&H=&X=] [https://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?z=70&zad=&sql=SD2DD3%28C9D8%28DDDD3-DDD-SSDD46&od=0046&do=0046&B=&vrsta=&grupa=&H=&X=], Narodna prosvjeta, Pula, 3/1908., str. 45.-46.</ref>) koje je htjelo prijeći na grčki obred radi staroslavenskog jezika u crkvi. Drohobeczky je radi toga putovao u Rim da bi to povoljno riješio.<ref name="krizevci.net"/>

Radio je na razvijanju glazbene kulture u Hrvatskoj, osobito je njegovao [[crkvenoslavensko pjevanje]], te je sredio zbirku crkvenoslavenskih napjeva Venac.<ref name="krizevci.net"/> Bio je predsjednik [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskog glazbenog zavoda]] od 1893. do 1919. godine,<ref>[http://www.hgz.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=62 Predsjednici od 1827.], Hrvatski glazbeni zavod</ref> čiji je bio osnivačem.<ref name="Glas Koncila"/>

Bio je veliki umjetnički [[mecena]], zaslužan za raskošnu obnovu križevačke katedrale [[Križevačka grkokatolička katedrala|Presvetog Trojstva]] koja je trajala od 1895. do 1897. godine.<ref name="HL"/><ref name=putpodnoge>[http://putpodnoge.hr/odredista/11 Grkokatolička katedrala Presvetog Trojstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304065203/http://putpodnoge.hr/odredista/11 |date=4. ožujka 2016. }}, PutPodNoge</ref><ref>[http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=13&Itemid=29 Znameniti građani], Službene stranice Grada Križevaca</ref>

Osnovao je [[Julianum]], internat za siromašnu mladež iz Zagore i Žumberka<ref name="HL"/> i osnovao dušobrižničke centre za Ukrajince u Srijemu, Slavoniji, Podravini i Bosni. Mnogo je radio i na unaprjeđenju stočarstva i poljodjelstva u okolici Križevaca i na biskupijskom imanju, zbog čega je upao u dug, što su političari i crkveni neistomišljenici jedva dočekali da ga maknu s mjesta biskupa.<ref name="krizevci.net"/>

Zaslužan je za dolazak redovnica [[bazilijanke|bazilijanki]] u Hrvatsku; prve redovnice bile su Hrvatice koje su išle u Ukrajinu u novicijat, a poslije se vratile u Križevce gdje su nastavile djelovati.<ref name="Glas Koncila"/>

Angažirao se je i u politici. Neprestano se sukobljavao s eksponentima velikomađarskog nacionalizma u Hrvatskoj [[Khuen Héderváry|Khuenom Héderváryjem]] i [[Istvan Tisza|Istvanom Tiszom]]. U politici je bio neovisan, po okolnostima je bio član [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko - srpske koalicije]] 1906. do 1907. godine. <ref name="HL"/> U ime hrvatske četrdesetorice dao je izjavu o [[Riječka rezolucija|Riječkoj rezoluciji]], a iz Koalicije su ga izbacili zbog nastupa koji je bio u korist Kossuthove [[željeznička pragmatika|željezničke pragmatike]].<ref name="krizevci.net"/>
Zbog čestih nesporazuma i sukoba s političarima i crkvenim uglednicima smijenjen je 1917. godine.

Zadnje je godine života doživio i policijska saslušavanja jer su ga sumnjičili za komunizam. Bio je bez prihoda te su mu prijatelji uspjeli izboriti mirovinu, koju je koristio za pomoć siromašnima i dovršenje kuće i kapelice.<ref name="krizevci.net"/> [[Nikodim Milaš]] ga pominje u svojoj Autobiografiji. <ref>{{Cite book|last=Milaš|first=Nikodim |authorlink= |coauthors= |title= Autobiografija, pp.50|year=|url= http://pravoslovo.net/tekstovi/bogoslov/pdf/milas.pdf |publisher= |location= |id=}}</ref>

Pokopan je u križevačkoj katedrali u kripti.<ref name="HL"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Drohobeczky, Julije}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Križevci]]
[[Kategorija:Životopisi, Ukrajina]]
[[Kategorija:Rusini u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Grkokatolici u Hrvatskoj]]

Julije Drohobeczky - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica