https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Jugoisto%C4%8Dna_EuropaJugoistočna Europa - Povijest promjena2026-09-08T22:39:01ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jugoisto%C4%8Dna_Europa&diff=17712&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-28T02:57:57Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Jugoistočna Europa'''-->[[Datoteka:Grossgliederung Europas-hr.svg|thumb|400px|desno|Jugoistočna Europa (narančasto).<ref name="PJ">Peter Jordan, <span class="plainlinks">[http://141.74.33.52/stagn/Portals/0/070829_Text_ER4_05_jordan.pdf „Großgliederung Europas nach kulturräumlichen Kriterien“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120723205846/http://141.74.33.52/stagn/Portals/0/070829_Text_ER4_05_jordan.pdf |date=23. srpnja 2012. }}</span> // Europa Regional 13 (2005), Heft 4, Leibniz-Institut für Länderkunde, Leipzig, 2005., str. 162. – 173.</ref>]]<br />
'''Jugoistočna Europa''' je zemljopisni i geopolitički dio [[Europa|Europe]] čiji se prostor pruža prema jugu i istoku od [[Panonska nizina|Panonske nizine]], a okružen je dijelom [[Jadransko more|Jadranskog mora]], [[Jonsko more|Jonskim]], [[Egejsko more|Egejskim]] i [[Mramorno more|Mramornim]] morem te dijelom [[Crno more|Crnog mora]]. Države koje bi pripadale ovom prostoru su:<br />
<br />
#{{ZD|A|ALB}} [[Albanija]]<br />
#{{ZD|B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]<br />
#{{ZD|B|BUG}} [[Bugarska]]<br />
#{{ZD|C|CG}} [[Crna Gora]]<br />
#{{ZD|G|GRČ}} [[Grčka]] <br />
#{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovo]]<br />
#{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjska]]<br />
#{{ZD|M|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]]<br />
#{{ZD|S|SRB}} [[Srbija]]<br />
#:'''Uvjetno''':<br />
#{{ZD|C|CIP}} [[Cipar|Republika Cipar]]<br />
#{{ZD|M|MOL}} [[Moldavija|Republika Moldavija]]<br />
#{{ZD|T|TUR}} [[Turska]] (istočna [[Tračka (regija)|Tračka]])<br />
#{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajina]] (područje [[Budžak (Ukrajina)|Budžaka]] – južna [[Besarabija]])<br />
<br />
== Smještaj i položaj ==<br />
<br />
'''Matematički položaj''':<br />
* 34°50' – 48°20' N<br />
* 13°30' – 28°30' E<br />
<br />
'''Udaljenosti''':<br />
* sjever – jug = 1500 km<br />
* istok – zapad = 1650 km<br />
<br />
Kao rezultat navedenoga matematičkog položaja, Jugoistočna Europa ima središnji položaj na sjevernoj hemisferi. Njeno se područje nalazi u pojasu umjerene klime koju obilježavaju 4 godišnja doba. Prevladavajuća je [[kontinentalna klima|kontinentalna]] klima, s time da se prema istoku povećava kontinentalnost (povećavaju se godišnje amplitude temperatura i smanjuje se ukupna količina padalina).<br />
<br />
Jugoistočna Europa je kontinentsko-podunavski i maritimno-sredozemni prostor.<br />
<br />
'''Zemljopisni položaj:'''<br />
<br />
Ona ima intraregionalni položaj s kontinentalno spojnom, posredničkom funkcijom.<br />
<br />
'''Prometno-zemljopisni položaj:'''<br />
<br />
Kroz Jugoistočnu Europu prolaze ovi važni prometni koridori:<br />
<br />
* [[Željeznička pruga Beograd – Bar|željeznička]] pruga [[Beograd]] – [[Bar (grad)|Bar]]<br />
* Bosansko–neretvanski koridor<br />
* Iskerski koridor<br />
* Marički koridor<br />
* Moravski koridor<br />
* Nišavsko–strumski koridor<br />
* Posavski koridor<br />
* Prizrenski koridor<br />
* Vardarski koridor<br />
* [[Via Egnatia]]<br />
<br />
'''Gospodarsko-zemljopisni položaj:'''<br />
<br />
Jugoistočna Europa ima rubni i tranzicijski položaj.<br />
<br />
<br />
'''Geopolitički položaj:'''<br />
<br />
Tamponski položaj između drugih europskih regija.<br />
<br />
'''Geostrateški položaj:'''<br />
<br />
Jugoistočna Europa ima žarišni položaj. Tu se preklapaju interesna područja Italije, Rusije, Austrije, Mađarske, Turske.. a sve je to bilo najčešći povod za mnoge ratove koji su se zbivali u povijesti ovog prostora. Ovaj dio Europe je bio obilježen vladavinom Osmanskog Carstva i sukobima sa Turcima. Zemlje Jugoistočne Europe su neovisnost počele ostvarivale tek u 19. stoljeću, kada je Osmansko Carstvo znatno oslabilo.<br />
<br />
== Reljef ==<br />
<br />
U reljefnoj strukturi Jugoistočne Europe kao najstarije gorje ističu se [[Rodopi]], koji su u paleozoiku uzdignuti hercinskom [[orogeneza|orogenezom]], a građeni su od škriljavaca i gnajsa. Alpskom orogenezom u mezozoiku izdiže se eruptivna Alpsko - dinarska nabrana zona, a u tercijaru Karpatsko - balkanska nabrana zona od eruptiva te metamorfoziranih škriljavaca i krša. Najviši vrh je [[Musala]] (2925 m) u Bugarskoj. <br />
<br />
Sredinom tercijara kopno između jadranske i panonske potoline bilo je zaravnjeno. Najprije se javljaju mahoviti epirogeni pokreti (izdizanje i izvijanje) dijelova te mase kojima na površinu izbija magma. Izdizanje ima svoj smijer pružanja. U Dinaridima on se pruža u smijeru sjeverozapad - jugoistok, a u Makedoniji sjever - jug (zbog stare kristalinske mase Rodopa). Te linije prate i tekućice (npr. [[Vardar]]).<br />
<br />
Povlačenjem [[Panonsko more|Panonskog mora]] tekućice se javljaju u nepropusnim škriljavim i dolomitnim dijelovima stvarajući u njima široke riječne doline. U vapnenačkim predjelima manje je tekućica, većinom su to ponornice. Tu nastaju i [[polja u kršu]]. U Panonskoj nizini nastaju akumulacijske terase i naplavne ravni.<br />
<br />
Pleistocen je obilježen ledenim dobom i tada se ovdje oblikuje fluvioglacijalni reljef. Ostaci toga reljefa danas jesu nanosi lesa u Panoniji i u Jadranskoj zavali.<br />
<br />
Danas se ostaci tektonske aktivnosti (epirogenetskih pokreta) osjete kao potresi u jugoistočnom dijelu Jugoistočne Europe.<br />
<br />
== Klima ==<br />
Reljef je uvjetovao i klimu, te isto tako i vegetaciju. Tamo gdje su planine tu je [[kontinentalna klima]], te zimzelena vegetacija. U priobalju prevladava [[mediteranska klima]] te obitavaju sredozemna vegetacija i makija.<br />
<br />
== Hidrografija ==<br />
<br />
== Povijesno-zemljopisni razvoj ==<br />
<br />
== Jugoistočna Europa i europske integracije ==<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{nedostaju izvori}}<br />
{{Izvori}}<br />
<br />
<br />
{{Regije svijeta}}<br />
{{Mrva-zemlj}}<br />
<br />
[[Kategorija:Regije Europe]]</div>WikiSysop