WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T22:10:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 22:10
Redak 67:		Redak 67:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Sirocco (wind)}}~~
	* [http://jadran.gfz.hr/jugo.html O jugu]		* [http://jadran.gfz.hr/jugo.html O jugu]


	[[Kategorija:Vjetrovi]]		[[Kategorija:Vjetrovi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T10:00:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Yugo]]|automobil}}
{{Vjetrovi na Jadranu}}
[[datoteka:Sirocco wind1.jpg|mini|desno|280px|Jugo puše u sklopu područja niskoga [[Atmosferski tlak|tlaka zraka]] ([[ciklona]]), koje se nalazi u zapadnome [[Sredozemlje|Sredozemlju]] ili na [[Jadransko more|Jadranskom moru]].]]

[[datoteka:Siroccowind (Zadar).JPG|mini|desno|280px|Jugo na [[Zadar|zadarskoj rivi]].]]

[[datoteka:Siroccowind2 (Zadar).JPG|mini|desno|280px|Udari juga o gat ([[Zadar]]).]]

[[datoteka:Orebić03376.JPG|mini|desno|280px|''Promenada Škvar'' za vrijeme juga ([[Orebić]]).]]

[[datoteka:Usce Dubracine jugo 11108.jpg|mini|desno|280px|Jugo u [[Crikvenica|Crikvenici]].]]

[[datoteka:Crikvenica jugo 11108.jpg|mini|desno|280px|Za vrijeme juga [[Morska razina|razina se mora]] ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici).]]

[[datoteka:Saharastaub.jpg|mini|desno|280px|[[Prašina]] iz [[Sahara|Sahare]] iznad Kufsteina ([[Austrija]]).]]

'''Jugo''' ili '''široko''' je svοjstven [[vjetar]] na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno [[brzina|brzinom]] od 6 do 11 [[Metar u sekundi|m/s]] (od 22 do 40 [[Kilometar na sat|km/h]]), no katkad doseže i [[orkan]]sku jačinu od 30 m/s (110 km/h). Ne nastupa naglo i puše jednolikom brzinom, najjači je na otvorenome [[more|moru]], gdje stvara velike [[Mehanički valovi|valove]] koji mogu ugroziti pa i onemogućiti [[brod]]ski [[promet]]. Puše po nekoliko dana, češće u hladnome nego u toplome dijelu [[godina|godine]], u sklopu područja niskoga [[Atmosferski tlak|tlaka zraka]] ([[ciklona]]), koje se nalazi u zapadnome [[Sredozemlje|Sredozemlju]] ili na Jadranskom moru. Ljeti obično ne traje dulje od 3 dana, a zimi može potrajati i do 10 [[dan]]a, a katkad uz manje prekide i do 3 [[tjedan|tjedna]].

'''Ciklonalno jugo''' ('''tamno jugo''') vjetar je često popraćen niskim tamnosivim [[oblaci]]ma, visokom [[Vlažnost zraka|vlagom]], obilnom [[kiša|kišom]], a ponekad i [[grmljavina|grmljavinom]].

'''Anticiklonalno jugo''' ('''suho jugo''') vjetar je koji najčešće puše u [[proljeće]] i [[jesen]], a popraćen je [[Insolacija|sunčanim vremenom]] ili malom [[naoblaka|naoblakom]], ali bez vrućine i [[sparina|sparine]].

Za puhanja juga pojavljuje se vremensko stanje '''južina''', s visokom [[Vlažnost zraka|vlagom zraka]], koje često nepovoljno djeluje na ljude. <ref> '''jugo''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=29456] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>

== Općenito o jugu ==
Jugo je topli i vlažni [[vjetar]], koji se javlja uz [[Oblak|oblačno]] i [[Kiša|kišovito]] vrijeme, a razvija visoke [[val]]ove. Iako je najčešće u hladnim dijelovima godine, može puhati i [[Ljeto|ljeti]]. Na južnom [[Jadransko more|Jadranu]] najčešće se javlja od početka [[jesen]]i pa do kraja [[zima|zime]], a na sjevernom od kraja zime do početka ljeta. Zimi jugo traje do devet dana, a katkada i do tri tjedna s prekidima, a ljeti u većini slučajeva ne duže od tri [[dan]]a. Brzina puhanja juga se kreće od 10 m/s do 30 m/s i nikada ne zapuše iznenada, svoju snagu postiže tek nakon 24 do 36 sati puhanja, a olujnu jakost u pravilu postiže tijekom trećeg dana od početka puhanja. Češće i snažnije se pojavljuje na južnom Jadranu.

=== Vrste juga ===
Razlikujemo dvije vrste juga:
* '''ciklonalno jugo''' ('''tamno jugo''') nastaje kada se ciklona sa [[zapad]]a približava [[Jadransko more|Jadranu]] ili se ista razvije u [[Genova|Genovskom]] zaljevu ili u sjevernom Jadranu. Najčešće nastaje s razvojem sekundarnih [[ciklona]] u zavjetrini [[Alpe|Alpa]]. Zbog te pojave jugo počinje najprije na sjevernom Jadranu, širi se prema srednjem i južnom i isto tako najprije prestaje puhati na sjevernom Jadranu. Jakost i smjer kretanja ciklone određuje kakvo će se jugo razviti. U većini slučajeva je to umjereno jaki do olujno jaki [[Jugoistok|jugoistočni]] [[vjetar]] (ponekad puše i na udare - refule). Prati ga gusta i niska naoblaka s povremenim, često i jakim kišama.
* '''anticiklonalno jugo''' ('''suho jugo''') nastaje pod utjecajem visokog [[Atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] nad istočnim dijelom [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i djelovanjem ciklone na [[Sjever|sjevernom]] dijelu [[Europa|Europe]]. Najčešće se javlja u [[proljeće]] i [[jesen]]. Nebo je vedro ili se pojave [[Oblaci|cirokumulusi]] ili [[Oblaci|altokumulusi]] iz smjera zapad - jugozapad. Nakon dan ili dva na sjevernom Jadranu raste naoblaka, oborina nema ili su rijetke, a [[atmosfera]] je vrlo mutna zbog povećanja količine čestica prašine iz [[pustinja]] [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] i [[Azija|Azije]]. [[Temperatura]] zraka bude visoka, a zrak siromašan vlagom.

=== Značajke uz jugo ===
* umjereni ili jaki jugoistočni vjetar
* dugački i debeli morski [[val]]ovi bez šuma i pjene koji ponekad pristižu i prije samoga vjetra
* razmjerno topao [[zrak]]
* zrak je često i vlažan (vrijeme je sparno)
* kiša (javlja se uz ciklonalno jugo)
* biometeorološki uvjeti su nepovoljni za neke zdrave osobe i bolesnike
* jugistočni se horizont zastire niskim oblacima koji se kasnije nagomilavaju oko vrhova brda i postupno prekriju sav viši dio [[kopno|kopna]], zatim se i ostali dio neba prekrije gustim, niskim oblacima olovne boje, vidljivost je djelomično ograničena i razvijaju se sve veći valovi s jugoistoka (mrtvo more).
* kratko vrijeme prije najjačeg vjetra počinje jaka kiša, a atmosfera je sparna i zasićena vodenom parom. [[Oblaci]] tipa fraktonimbusa brzo prolaze i nestaju, a umjesto njih nebo se prekriva jednobojnim altostratusima ili nimbusima. S vjetrom se smanjuje količina oborina, a oblaci se brzo rasplinju, pri tome se često sasvim iznenada pokaže vedro nebo. Nakon toga slijedi promjenjivo, hladnije vrijeme, s umjereno jakim vjetrovima iz jugozapada do sjeverozapada. [[Barometar]] je još neko vrijeme nestalan, a zatim polagano raste.
* ako jugo jenjava, a u južnom Jadranu još traje i ako se jugo ne ponovi ili zapuše neki drugi vjetar, tada nastaje tzv. "trulo jugo" uz tišinu, mrtvo more, lagani porast temperature i zrak je sparniji nego za vrijeme juga. Kiša je obilna i nebo se ne razvedrava prije nego što se ne rasplinu inače nepomični oblaci.
* duž istočne jadranske obale jakom su jugu izloženi najviše [[Trst|Tršćanski]] zaljev, [[Kvarner]] i Kvarnerić, otvoreno more, i područje južno od [[Dubrovnik]]a.

== Vjetrovi na Jadranu ==
Mnogi, osobito lokalni vjetrovi imaju svojstvena imena, od kojih su se neka kod nas sačuvala od davnine. Među poznatije vjetrove u primorju ubrajaju se [[bura]], [[garbin]], jugo, [[levant]], [[maestral]], [[oštro]], [[pulenat]], [[tramontana]]. Režim vjetra na nekome mjestu može se grafički prikazati s pomoću [[ruže vjetrova]]. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i [[orkan]].

Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su [[bura]] koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i jugo koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje 3 dana i karakteristično je da puše "na refule", to jest na mahove i osobito je jaka u pod[[velebit]]skom kanalu na području [[Senj]]a, no i u [[Bakar (grad)|Bakru]] dosiže i do 180 km/h.

Godine [[1988.]] u [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovačkoj zračnoj luci]] izmjerena je vrijednost od 44,3 [[Metar u sekundi|m/s]] (159,5 [[Kilometar na sat|km/h]]), na [[Marjan]]u je [[1994.]] izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u [[Novalja|Novalji]] 1995. je izmjereno 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine [[1996.]] na [[Krčki most|Krčkom mostu]] izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a [[2002.]] u [[Makarska|Makarskoj]] je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je [[24. prosinca]] [[2003.]], na [[Autocesta A1|autocesti A1]], između [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]] i [[Maslenica|Maslenice]], na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj. Zbog toga što taj [[mjerni instrument]] nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od [[21. prosinca]] [[1998.]] s [[Maslenički most|Masleničkog mosta]] od 248 km/h (69,0 m/s). <ref>http://www.meteoadriatic.net/pub/zadarski_list/2006/2006_03_15.doc</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Opterećenje vjetrom – meteorološka podloga za hrvatske norme |url=http://hrcak.srce.hr/file/18613 |autor=Alica Bajić, Bernardin Peroš, Višnja Vučetić, Zvonko Žibrat |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format=PDF |jezik= |web_stranica=Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske |stranice= |nadnevak=11. travnja 2001. |preuzeto=2. rujna 2017. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref><ref>http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/.../doc/h08-djelovanje_vjetra.pdf</ref>

Jugo uzrokuje [[val]]ove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra veže se i pojam [[nevera]] koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni [[neverin]]i (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove.

=== Zmorac i burin ===
{{glavni|Zmorac|Burin}}

'''Zmorac''' ili '''smorac''' je slabi ljetni dnevni [[vjetar]] koji puše s [[more|mora]] na [[kopno]] u sustavu [[Obala|obalnoga]] [[Strujanje zraka|kruženja zraka]]. Nastaje kada je najniži sloj [[zrak]]a iznad mora hladniji od zraka nad kopnom. Na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]] pojavljuje se poglavito u neporemećenim vremenskim uvjetima, i to ondje gdje [[Otok|otoci]] ne smetaju njegovu razvoju. Počinje kao slab jugoistočni vjetar u prijepodnevnim satima, zatim skreće na [[jug]] te jugo[[zapad]] i predvečer se stišava kao [[sjever]]ozapadnjak. Najjači je u rano poslijepodne kada je [[temperatura|temperaturna]] razlika kopna i mora najveća, te donosi osvježenje. Često ga se miješa s [[maestral]]om. <ref> '''zmorac (smorac)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56840] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

'''Burin''' ili '''kopnenjak''' (prema [[Mletačka Republika|mlet]]. [[Talijanski jezik|tal]]. ''borin'', [[Umanjenica|deminutiv]] od ''bora'': [[bura]]) je slab ljetni vjetar koji puše noću i u prvom dijelu jutra od kopna prema moru u sustavu obalnoga kruženja zraka. Posljedica je bržeg hlađenja kopna, što uzrokuje da prizemni sloj zraka nad kopnom postane hladniji nego nad morem. <ref> '''burin''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=10257] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Zanimljivosti ==

U [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]] zločini počinjeni za juga su se tretirali blaže zbog lošeg utjecaja juga na raspoloženje ljudi.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Sirocco (wind)}}
* [http://jadran.gfz.hr/jugo.html O jugu]

[[Kategorija:Vjetrovi]]

Jugo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica