Južna Afrika - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.) ↵\|commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-20T09:39:09Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*) ↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2026. u 09:39
Redak 196:		Redak 196:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commonshr =~~
	}}
	*[http://www.worldmap.org/maps/other/profiles/south%20africa/South%20Africa%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Južnoafrička Republika)]		*[http://www.worldmap.org/maps/other/profiles/south%20africa/South%20Africa%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Južnoafrička Republika)]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:36:44Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:36
Redak 198:		Redak 198:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commonshr =		\|commonshr =
	~~\|commonscathr = Južna Afrika~~
	}}		}}
	*[http://www.worldmap.org/maps/other/profiles/south%20africa/South%20Africa%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Južnoafrička Republika)]		*[http://www.worldmap.org/maps/other/profiles/south%20africa/South%20Africa%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Južnoafrička Republika)]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:49:11Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:49
Redak 197:		Redak 197:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\|commonshr =
	\\|commonscathr = Južna Afrika		\|commonscathr = Južna Afrika
	}}		}}
	*[http://www.worldmap.org/maps/other/profiles/south%20africa/South%20Africa%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Južnoafrička Republika)]		*[http://www.worldmap.org/maps/other/profiles/south%20africa/South%20Africa%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Južnoafrička Republika)]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:27:26Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:27
Redak 197:		Redak 197:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commons =~~		\\|commonshr =
	\|commonshr =		\\|commonscathr = Južna Afrika
	~~\|commonscat = South Africa~~
	\|commonscathr = Južna Afrika
	}}		}}
	*[http://www.worldmap.org/maps/other/profiles/south%20africa/South%20Africa%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Južnoafrička Republika)]		*[http://www.worldmap.org/maps/other/profiles/south%20africa/South%20Africa%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Južnoafrička Republika)]

WikiSysop: zamjena infookvira

2022-03-25T20:22:29Z

zamjena infookvira

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 20:22
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Južna Afrika'''-->{{bolji naslov\|[[Južnoafrička Republika]]}}{{preusmjerava\|Južnoafrička Republika\|regiju koja obuhvaća jug afričkog kontinenta\|[[Južna Afrika (regija)]]}}		<!--'''Južna Afrika'''-->{{bolji naslov\|[[Južnoafrička Republika]]}}{{preusmjerava\|Južnoafrička Republika\|regiju koja obuhvaća jug afričkog kontinenta\|[[Južna Afrika (regija)]]}}
	{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~		{{Infookvir zemlja svijeta
	\| ime = Republika Južna Afrika		\| ime = Republika Južna Afrika
	\| izvorno_ime = Republic of South Africa (engleski)<br />Republiek van Suid-Afrika (afrikaans)<br />iRiphabliki yaseNingizimu Afrika (zulu)<br />iRiphabliki yomZantsi Afrika (xhosa)<br />iRiphabhulikhi yeNingizimu Afrika (swazi)<br />iRiphabliki yeSewula Afrika (ndebele)<br />Rephaboliki ya Afrika Borwa (južni sotho)<br />Repabliki ya Afrika-Borwa (sjeverni sotho)<br />Riphabliki ra Afrika Dzonga (tsonga)<br />Rephaboliki ya Aforika Borwa (tswana)<br />Riphabuḽiki ya Afurika Tshipembe (venda)		\| izvorno_ime = Republic of South Africa (engleski)<br />Republiek van Suid-Afrika (afrikaans)<br />iRiphabliki yaseNingizimu Afrika (zulu)<br />iRiphabliki yomZantsi Afrika (xhosa)<br />iRiphabhulikhi yeNingizimu Afrika (swazi)<br />iRiphabliki yeSewula Afrika (ndebele)<br />Rephaboliki ya Afrika Borwa (južni sotho)<br />Repabliki ya Afrika-Borwa (sjeverni sotho)<br />Riphabliki ra Afrika Dzonga (tsonga)<br />Rephaboliki ya Aforika Borwa (tswana)<br />Riphabuḽiki ya Afurika Tshipembe (venda)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-19T00:04:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 00:04
Redak 14:		Redak 14:
	\| predsjednik_vlade_osoba =		\| predsjednik_vlade_osoba =
	\| površina_poredak = 24		\| površina_poredak = 24
	\| površina = 1.220.813<ref name="Statistics South Africa">{{~~cite web~~ \|url=http://www.statssa.gov.za/Census2011/Products/Census_2011_Census_in_brief.pdf Kratki pregled rezultata popisa stanovništva iz 2011. godine \|format=PDF \|title=''Census 2011 - Census in brief'' \|publisher=Statistics South Africa \|accessdate=4. lipnja 2013.}}</ref>		\| površina = 1.220.813<ref name="Statistics South Africa">{{Citiranje weba \|url=http://www.statssa.gov.za/Census2011/Products/Census_2011_Census_in_brief.pdf Kratki pregled rezultata popisa stanovništva iz 2011. godine \|format=PDF \|title=''Census 2011 - Census in brief'' \|publisher=Statistics South Africa \|accessdate=4. lipnja 2013.}}</ref>
	\| vode = 0		\| vode = 0
	\| stanovništvo_poredak = 25		\| stanovništvo_poredak = 25
Redak 68:		Redak 68:

	[[Slika:Uniegebou.jpg\|thumb\|250px\|desno\|Zgrada izvršne vlasti Južnoafričke Republike u Pretoriji]]		[[Slika:Uniegebou.jpg\|thumb\|250px\|desno\|Zgrada izvršne vlasti Južnoafričke Republike u Pretoriji]]
	Osnove južnoafričkog pravnog sistema su rimsko-nizozemsko trgovačko pravo i osobno pravo sa engleskim općim pravom, koji su stigli sa [[Nizozemska\|nizozemskom]] i [[Velika Britanija\|britanskom]] kolonizacijom.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://0-www.llrx.com.innopac.up.ac.za:80/features/southafrica.htm\|title=Researching South African Law\|accessdate=23. lipnja 2008.\|author=Pamela Snyman and Amanda Barratt\|date=2. listopada 2002.\|publisher=[http://www.llrx.comLaw Library Resource Xchange]}}</ref> Prvi zakon u Južnoafričkoj Republici zasnovan na europskim tradicijama donijela je nizozemska Istočnoindijska kompanija i naziva se Rimsko-nizozemsko pravo. Ono je uvedeno prije kodifikacije europskog prava u [[Napoleonov kod]]. Njega je u 19. stoljeću pratilo englesko pravo, i opće i statusno. Počevši od ujedinjenja [[1910.]] godine, Južnoafrička Republika ima svoju [[Skupština\|skupštinu]] koja donosi zakona samo za sebe, zamenjujući one koji su prethodno vrijedili za bivše [[Kolonija\|kolonije.]]		Osnove južnoafričkog pravnog sistema su rimsko-nizozemsko trgovačko pravo i osobno pravo sa engleskim općim pravom, koji su stigli sa [[Nizozemska\|nizozemskom]] i [[Velika Britanija\|britanskom]] kolonizacijom.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://0-www.llrx.com.innopac.up.ac.za:80/features/southafrica.htm\|title=Researching South African Law\|accessdate=23. lipnja 2008.\|author=Pamela Snyman and Amanda Barratt\|date=2. listopada 2002.\|publisher=[http://www.llrx.comLaw Library Resource Xchange]}}</ref> Prvi zakon u Južnoafričkoj Republici zasnovan na europskim tradicijama donijela je nizozemska Istočnoindijska kompanija i naziva se Rimsko-nizozemsko pravo. Ono je uvedeno prije kodifikacije europskog prava u [[Napoleonov kod]]. Njega je u 19. stoljeću pratilo englesko pravo, i opće i statusno. Počevši od ujedinjenja [[1910.]] godine, Južnoafrička Republika ima svoju [[Skupština\|skupštinu]] koja donosi zakona samo za sebe, zamenjujući one koji su prethodno vrijedili za bivše [[Kolonija\|kolonije.]]

	Od završetka [[apartheid]]a [[1994.]] godine politikom Južnoafričke Republike dominira [[Afrički nacionalni kongres]], koji ima 60-70% biračke potpore. Glavna oporba Afričkom nacionalnom kongresu je [[Demokratska alijansa (Južno Afrička Republika)\|Demokratska alijansa]].		Od završetka [[apartheid]]a [[1994.]] godine politikom Južnoafričke Republike dominira [[Afrički nacionalni kongres]], koji ima 60-70% biračke potpore. Glavna oporba Afričkom nacionalnom kongresu je [[Demokratska alijansa (Južno Afrička Republika)\|Demokratska alijansa]].
Redak 150:		Redak 150:
	[[Datoteka:Map of South Africa with English labels.svg\|mini\|desno\|300px\|Provincije u Južnoafričkoj Republici]]		[[Datoteka:Map of South Africa with English labels.svg\|mini\|desno\|300px\|Provincije u Južnoafričkoj Republici]]
	{\| class="wikitable sortable"		{\| class="wikitable sortable"
	! Provincija !! Središte!! Najveći grad!! Površina (km²)<ref>{{Citiranje knjige \|editor-first=Delien \|editor-last=Burger \|title=South Africa Yearbook 2008/09 \|url=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm \|format= \|accessdate=23. rujna 2009. \|year=2009. \|publisher=Government Communication & Information System \|location=Pretoria \|isbn=978-0-621-38412-3 \|page= \|pages=7–24 \|chapter=The land and its people \|chapterurl=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2009/chapter1.pdf \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222085843/http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm \|archivedate=22. veljače 2012. }}</ref> !! Stanovnika (2007.)<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://www.statssa.gov.za/publications/CS2007Basic/CS2007Basic.pdf \|format=PDF \|title=Community Survey 2007: Basic results \|page=2 \|publisher=Statistics South Africa \|accessdate=23. rujna 2009.}}</ref> !! Gustoća naseljenosti		! Provincija !! Središte!! Najveći grad!! Površina (km²)<ref>{{Citiranje knjige \|editor-first=Delien \|editor-last=Burger \|title=South Africa Yearbook 2008/09 \|url=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm \|format= \|accessdate=23. rujna 2009. \|year=2009. \|publisher=Government Communication & Information System \|location=Pretoria \|isbn=978-0-621-38412-3 \|page= \|pages=7–24 \|chapter=The land and its people \|chapterurl=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2009/chapter1.pdf \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222085843/http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm \|archivedate=22. veljače 2012. }}</ref> !! Stanovnika (2007.)<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.statssa.gov.za/publications/CS2007Basic/CS2007Basic.pdf \|format=PDF \|title=Community Survey 2007: Basic results \|page=2 \|publisher=Statistics South Africa \|accessdate=23. rujna 2009.}}</ref> !! Gustoća naseljenosti
	\|-		\|-
	\| [[Eastern Cape\|Istočni Kaapland]] \|\| [[Bhisho]] \|\| [[Port Elizabeth]] \|\| 169.580 \|\| 6.527.747 \|\| 38,5		\| [[Eastern Cape\|Istočni Kaapland]] \|\| [[Bhisho]] \|\| [[Port Elizabeth]] \|\| 169.580 \|\| 6.527.747 \|\| 38,5
Redak 179:		Redak 179:

	[[Datoteka:South Africa-Mpumalanga-Middelburg-Arnot Power Station01.jpg\|mini\|lijevo\|220px\|Elektrana u provinciji Mpumalanga]]		[[Datoteka:South Africa-Mpumalanga-Middelburg-Arnot Power Station01.jpg\|mini\|lijevo\|220px\|Elektrana u provinciji Mpumalanga]]
	[[Nezaposlenost]] je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima po pojedinim društvenim skupinama. U razdoblju od 1995. do 2003. godine broj prijavljenih radnih mjesta se smanjio, a porastao je broj zaposlenih na crno, te se nezaposlenost ukupno povećala.<ref name="sach3">{{~~cite web~~\|url=http://imf.org/external/pubs/nft/2006/soafrica/eng/pasoafr/sach3.pdf\|title=Post-Apartheid South Africa: the First Ten Years - Unemployment and the Labor Market\|publisher=IMF}}</ref> Prosječan prihod južnoafričkog domaćinstva je između 1995. i 2000. značajno opao. Prosječno bjelačko domaćinstvo je 1995. godine zarađivalo četiri puta više od prosječnog crnačkog domaćinstva. Godine 2000., taj odnos se pogoršao na 6:1.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://0-www.sarpn.org.za.innopac.up.ac.za:80/documents/d0000164/page1.php\|title=SARPN — South Africa}}</ref>		[[Nezaposlenost]] je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima po pojedinim društvenim skupinama. U razdoblju od 1995. do 2003. godine broj prijavljenih radnih mjesta se smanjio, a porastao je broj zaposlenih na crno, te se nezaposlenost ukupno povećala.<ref name="sach3">{{Citiranje weba\|url=http://imf.org/external/pubs/nft/2006/soafrica/eng/pasoafr/sach3.pdf\|title=Post-Apartheid South Africa: the First Ten Years - Unemployment and the Labor Market\|publisher=IMF}}</ref> Prosječan prihod južnoafričkog domaćinstva je između 1995. i 2000. značajno opao. Prosječno bjelačko domaćinstvo je 1995. godine zarađivalo četiri puta više od prosječnog crnačkog domaćinstva. Godine 2000., taj odnos se pogoršao na 6:1.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://0-www.sarpn.org.za.innopac.up.ac.za:80/documents/d0000164/page1.php\|title=SARPN — South Africa}}</ref>

	Poljoprivreda u Južnoj Africi nije dominantna grana. Poljoprivreda zapošljava oko 10% stanovništva i čini oko 2,6% BDP-a države.<ref name="HRW">[http://0-www.hrw.org.innopac.up.ac.za:80/reports/2001/safrica2/ Unequal Protection: Izvješće Human Rights Watch, 2001,] {{en}}</ref> Uslijed suhih klima, zemljište je neplodno, pa se samo 13,5% površine može koristiti za uzgajanje usjeva, a samo 3% zemljišta se može smatrati visoko plodnim.<ref>-{Mohamed, Najma: Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture, in ''At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century'', ed. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, University of the Western Cape, 2000, {{ISBN\|1-86808-467-1}}.}- {{en}}</ref> Osim toga, zbog postojanja različitih klima, uzgajaju se i različite vrste. U zapadnim provincijama uzgaja se [[vinova loza]] i proizvodi [[vino]], a posljednjih godina država se po njegovoj proizvodnji probila na peto mjesto u svijetu. Uzgajaju se i [[Jabuka\|jabuke]], [[Breskva\|breskve]], [[Marelica\|marelice]] i [[Višnja\|višnje]], a od tropskog voća [[papaja]], [[mango]], [[banana]], [[dinja]], [[ananas]] i dr. U području Kara razvijen je uzgoj stoke, [[Ovca\|ovaca]] i [[krava]], dok se u provinciji Free State uzgajaju žitarice ([[pšenica]] i [[kukuruz]]).		Poljoprivreda u Južnoj Africi nije dominantna grana. Poljoprivreda zapošljava oko 10% stanovništva i čini oko 2,6% BDP-a države.<ref name="HRW">[http://0-www.hrw.org.innopac.up.ac.za:80/reports/2001/safrica2/ Unequal Protection: Izvješće Human Rights Watch, 2001,] {{en}}</ref> Uslijed suhih klima, zemljište je neplodno, pa se samo 13,5% površine može koristiti za uzgajanje usjeva, a samo 3% zemljišta se može smatrati visoko plodnim.<ref>-{Mohamed, Najma: Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture, in ''At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century'', ed. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, University of the Western Cape, 2000, {{ISBN\|1-86808-467-1}}.}- {{en}}</ref> Osim toga, zbog postojanja različitih klima, uzgajaju se i različite vrste. U zapadnim provincijama uzgaja se [[vinova loza]] i proizvodi [[vino]], a posljednjih godina država se po njegovoj proizvodnji probila na peto mjesto u svijetu. Uzgajaju se i [[Jabuka\|jabuke]], [[Breskva\|breskve]], [[Marelica\|marelice]] i [[Višnja\|višnje]], a od tropskog voća [[papaja]], [[mango]], [[banana]], [[dinja]], [[ananas]] i dr. U području Kara razvijen je uzgoj stoke, [[Ovca\|ovaca]] i [[krava]], dok se u provinciji Free State uzgajaju žitarice ([[pšenica]] i [[kukuruz]]).

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T04:40:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 04:40
Redak 150:		Redak 150:
	[[Datoteka:Map of South Africa with English labels.svg\|mini\|desno\|300px\|Provincije u Južnoafričkoj Republici]]		[[Datoteka:Map of South Africa with English labels.svg\|mini\|desno\|300px\|Provincije u Južnoafričkoj Republici]]
	{\| class="wikitable sortable"		{\| class="wikitable sortable"
	! Provincija !! Središte!! Najveći grad!! Površina (km²)<ref>{{~~cite book~~ \|editor-first=Delien \|editor-last=Burger \|title=South Africa Yearbook 2008/09 \|url=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm \|format= \|accessdate=23. rujna 2009. \|year=2009. \|publisher=Government Communication & Information System \|location=Pretoria \|isbn=978-0-621-38412-3 \|page= \|pages=7–24 \|chapter=The land and its people \|chapterurl=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2009/chapter1.pdf \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222085843/http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm \|archivedate=22. veljače 2012. }}</ref> !! Stanovnika (2007.)<ref>{{cite web \|url=http://www.statssa.gov.za/publications/CS2007Basic/CS2007Basic.pdf \|format=PDF \|title=Community Survey 2007: Basic results \|page=2 \|publisher=Statistics South Africa \|accessdate=23. rujna 2009.}}</ref> !! Gustoća naseljenosti		! Provincija !! Središte!! Najveći grad!! Površina (km²)<ref>{{Citiranje knjige \|editor-first=Delien \|editor-last=Burger \|title=South Africa Yearbook 2008/09 \|url=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm \|format= \|accessdate=23. rujna 2009. \|year=2009. \|publisher=Government Communication & Information System \|location=Pretoria \|isbn=978-0-621-38412-3 \|page= \|pages=7–24 \|chapter=The land and its people \|chapterurl=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2009/chapter1.pdf \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222085843/http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm \|archivedate=22. veljače 2012. }}</ref> !! Stanovnika (2007.)<ref>{{cite web \|url=http://www.statssa.gov.za/publications/CS2007Basic/CS2007Basic.pdf \|format=PDF \|title=Community Survey 2007: Basic results \|page=2 \|publisher=Statistics South Africa \|accessdate=23. rujna 2009.}}</ref> !! Gustoća naseljenosti
	\|-		\|-
	\| [[Eastern Cape\|Istočni Kaapland]] \|\| [[Bhisho]] \|\| [[Port Elizabeth]] \|\| 169.580 \|\| 6.527.747 \|\| 38,5		\| [[Eastern Cape\|Istočni Kaapland]] \|\| [[Bhisho]] \|\| [[Port Elizabeth]] \|\| 169.580 \|\| 6.527.747 \|\| 38,5

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-11T10:21:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 10:21
Redak 179:		Redak 179:

	[[Datoteka:South Africa-Mpumalanga-Middelburg-Arnot Power Station01.jpg\|mini\|lijevo\|220px\|Elektrana u provinciji Mpumalanga]]		[[Datoteka:South Africa-Mpumalanga-Middelburg-Arnot Power Station01.jpg\|mini\|lijevo\|220px\|Elektrana u provinciji Mpumalanga]]
	[[Nezaposlenost]] je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima po pojedinim društvenim skupinama. U razdoblju od 1995. do 2003. godine broj prijavljenih radnih mjesta se smanjio, a porastao je broj zaposlenih na crno, te se nezaposlenost ukupno povećala.<ref name="sach3">{{cite web\|url=http://imf.org/external/pubs/nft/2006/soafrica/eng/pasoafr/sach3.pdf\|title=Post-Apartheid South Africa: the First Ten Years - Unemployment and the Labor Market\|publisher=IMF}}</ref> Prosječan prihod južnoafričkog domaćinstva je između 1995. i 2000. značajno opao. Prosječno bjelačko domaćinstvo je 1995. godine zarađivalo četiri puta više od prosječnog crnačkog domaćinstva. Godine 2000., taj odnos se pogoršao na 6:1.<ref>{{~~Cite web~~\|url=http://0-www.sarpn.org.za.innopac.up.ac.za:80/documents/d0000164/page1.php\|title=SARPN — South Africa}}</ref>		[[Nezaposlenost]] je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima po pojedinim društvenim skupinama. U razdoblju od 1995. do 2003. godine broj prijavljenih radnih mjesta se smanjio, a porastao je broj zaposlenih na crno, te se nezaposlenost ukupno povećala.<ref name="sach3">{{cite web\|url=http://imf.org/external/pubs/nft/2006/soafrica/eng/pasoafr/sach3.pdf\|title=Post-Apartheid South Africa: the First Ten Years - Unemployment and the Labor Market\|publisher=IMF}}</ref> Prosječan prihod južnoafričkog domaćinstva je između 1995. i 2000. značajno opao. Prosječno bjelačko domaćinstvo je 1995. godine zarađivalo četiri puta više od prosječnog crnačkog domaćinstva. Godine 2000., taj odnos se pogoršao na 6:1.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://0-www.sarpn.org.za.innopac.up.ac.za:80/documents/d0000164/page1.php\|title=SARPN — South Africa}}</ref>

	Poljoprivreda u Južnoj Africi nije dominantna grana. Poljoprivreda zapošljava oko 10% stanovništva i čini oko 2,6% BDP-a države.<ref name="HRW">[http://0-www.hrw.org.innopac.up.ac.za:80/reports/2001/safrica2/ Unequal Protection: Izvješće Human Rights Watch, 2001,] {{en}}</ref> Uslijed suhih klima, zemljište je neplodno, pa se samo 13,5% površine može koristiti za uzgajanje usjeva, a samo 3% zemljišta se može smatrati visoko plodnim.<ref>-{Mohamed, Najma: Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture, in ''At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century'', ed. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, University of the Western Cape, 2000, {{ISBN\|1-86808-467-1}}.}- {{en}}</ref> Osim toga, zbog postojanja različitih klima, uzgajaju se i različite vrste. U zapadnim provincijama uzgaja se [[vinova loza]] i proizvodi [[vino]], a posljednjih godina država se po njegovoj proizvodnji probila na peto mjesto u svijetu. Uzgajaju se i [[Jabuka\|jabuke]], [[Breskva\|breskve]], [[Marelica\|marelice]] i [[Višnja\|višnje]], a od tropskog voća [[papaja]], [[mango]], [[banana]], [[dinja]], [[ananas]] i dr. U području Kara razvijen je uzgoj stoke, [[Ovca\|ovaca]] i [[krava]], dok se u provinciji Free State uzgajaju žitarice ([[pšenica]] i [[kukuruz]]).		Poljoprivreda u Južnoj Africi nije dominantna grana. Poljoprivreda zapošljava oko 10% stanovništva i čini oko 2,6% BDP-a države.<ref name="HRW">[http://0-www.hrw.org.innopac.up.ac.za:80/reports/2001/safrica2/ Unequal Protection: Izvješće Human Rights Watch, 2001,] {{en}}</ref> Uslijed suhih klima, zemljište je neplodno, pa se samo 13,5% površine može koristiti za uzgajanje usjeva, a samo 3% zemljišta se može smatrati visoko plodnim.<ref>-{Mohamed, Najma: Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture, in ''At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century'', ed. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, University of the Western Cape, 2000, {{ISBN\|1-86808-467-1}}.}- {{en}}</ref> Osim toga, zbog postojanja različitih klima, uzgajaju se i različite vrste. U zapadnim provincijama uzgaja se [[vinova loza]] i proizvodi [[vino]], a posljednjih godina država se po njegovoj proizvodnji probila na peto mjesto u svijetu. Uzgajaju se i [[Jabuka\|jabuke]], [[Breskva\|breskve]], [[Marelica\|marelice]] i [[Višnja\|višnje]], a od tropskog voća [[papaja]], [[mango]], [[banana]], [[dinja]], [[ananas]] i dr. U području Kara razvijen je uzgoj stoke, [[Ovca\|ovaca]] i [[krava]], dok se u provinciji Free State uzgajaju žitarice ([[pšenica]] i [[kukuruz]]).
Redak 186:		Redak 186:
	Tijekom posljednjih nekoliko godina, država je izvela nekoliko reformi poljoprivrednog sektora, kao što su agrarna reforma i deregulacija tržišta za poljoprivredne proizvode. Južnoafrička vlada je zacrtala preraspodjelu oko 30% obradivog zemljišta crnačkim farmerima do [[2014.]] godine.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/congo/6398253/Congo-hands-land-to-South-African-farmers.html\|title=Congo hands land to South African farmers]</ref>		Tijekom posljednjih nekoliko godina, država je izvela nekoliko reformi poljoprivrednog sektora, kao što su agrarna reforma i deregulacija tržišta za poljoprivredne proizvode. Južnoafrička vlada je zacrtala preraspodjelu oko 30% obradivog zemljišta crnačkim farmerima do [[2014.]] godine.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/congo/6398253/Congo-hands-land-to-South-African-farmers.html\|title=Congo hands land to South African farmers]</ref>

	Uništavanje životne sredine lošom uporabom zemljišta i globalnim [[Klimatske promjene\|klimatskim promjenama]] negativno utječe i na poljoprivrednu proizvodnju u zemlji. Južnoafrička Republika je izuzetno ranjiva na klimatske promjene i opadanje količine površinskih voda kao posljedice klimatskih promjena. Neka predviđanja prognoziraju da se količina površinskih voda može smanjiti za 60% do [[2070.]] godine u dijelovima Western Capea.<ref>[http://www.alertnet.org/thefacts/reliefresources/114303555233.htm Klimatske promjene u Africi]</ref> Da bi popravila štetu nastalu zbog loše uporabe zemljišta, vlada Južnoafričke Republike podržava plan koji promiče održivi razvoj i uporabu prirodnih resursa.<ref>{{~~Cite web~~\|url=http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf\|title=Impacts of Climate Change in South Africa: A Preliminary Analysis of Unmitigated Damage Costs\|author=J. Turpie\|accessdate=10. lipnja 2010.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325021406/http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf\|archivedate=25. ožujka 2009.}}</ref>		Uništavanje životne sredine lošom uporabom zemljišta i globalnim [[Klimatske promjene\|klimatskim promjenama]] negativno utječe i na poljoprivrednu proizvodnju u zemlji. Južnoafrička Republika je izuzetno ranjiva na klimatske promjene i opadanje količine površinskih voda kao posljedice klimatskih promjena. Neka predviđanja prognoziraju da se količina površinskih voda može smanjiti za 60% do [[2070.]] godine u dijelovima Western Capea.<ref>[http://www.alertnet.org/thefacts/reliefresources/114303555233.htm Klimatske promjene u Africi]</ref> Da bi popravila štetu nastalu zbog loše uporabe zemljišta, vlada Južnoafričke Republike podržava plan koji promiče održivi razvoj i uporabu prirodnih resursa.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf\|title=Impacts of Climate Change in South Africa: A Preliminary Analysis of Unmitigated Damage Costs\|author=J. Turpie\|accessdate=10. lipnja 2010.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325021406/http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf\|archivedate=25. ožujka 2009.}}</ref>

	Južnoafrička Republika je industrijski najrazvijenija zemlja Afrike <ref name="ReferenceA">Velika enciklopedija geografije, str. 382—383</ref>. Veliki industrijski centri su Cape Town, Johannesburg, Port Elizabeth i Durban, koji su ujedno i središta kemijske, tekstilne industrije, elektronske industrije i proizvodnje motornih vozila, kao i proizvodnje oružja. U Južnoafričkoj Republici razvijene su i [[crna metalurgija\|crna]] i [[obojena metalurgija]].		Južnoafrička Republika je industrijski najrazvijenija zemlja Afrike <ref name="ReferenceA">Velika enciklopedija geografije, str. 382—383</ref>. Veliki industrijski centri su Cape Town, Johannesburg, Port Elizabeth i Durban, koji su ujedno i središta kemijske, tekstilne industrije, elektronske industrije i proizvodnje motornih vozila, kao i proizvodnje oružja. U Južnoafričkoj Republici razvijene su i [[crna metalurgija\|crna]] i [[obojena metalurgija]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T03:46:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{bolji naslov|[[Južnoafrička Republika]]}}{{preusmjerava|Južnoafrička Republika|regiju koja obuhvaća jug afričkog kontinenta|[[Južna Afrika (regija)]]}}
{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Republika Južna Afrika
| izvorno_ime = Republic of South Africa (engleski) Republiek van Suid-Afrika (afrikaans) iRiphabliki yaseNingizimu Afrika (zulu) iRiphabliki yomZantsi Afrika (xhosa) iRiphabhulikhi yeNingizimu Afrika (swazi) iRiphabliki yeSewula Afrika (ndebele) Rephaboliki ya Afrika Borwa (južni sotho) Repabliki ya Afrika-Borwa (sjeverni sotho) Riphabliki ra Afrika Dzonga (tsonga) Rephaboliki ya Aforika Borwa (tswana) Riphabuḽiki ya Afurika Tshipembe (venda)
| ime_genitiv = Južnoafričke Republike
| eng_ime = SouthAfrica
| zastava = Flag of South Africa.svg
| grb = Grb Južnoafričke Republike.svg
| službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]], [[afrikaans]], [[zulu]], [[xhosa]], [[swazi]], [[ndebele]], [[južni sotho]], [[sjeverni sotho]], [[tsonga]], [[tswana]] i [[venda]]
| glavni_grad = [[Pretoria]]1, [[Cape Town]] i [[Bloemfontein]] |
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba = [[Cyril Ramaphosa]]
| predsjednik_vlade_osoba =
| površina_poredak = 24
| površina = 1.220.813<ref name="Statistics South Africa">{{cite web |url=http://www.statssa.gov.za/Census2011/Products/Census_2011_Census_in_brief.pdf Kratki pregled rezultata popisa stanovništva iz 2011. godine |format=PDF |title=''Census 2011 - Census in brief'' |publisher=Statistics South Africa |accessdate=4. lipnja 2013.}}</ref>
| vode = 0
| stanovništvo_poredak = 25
| stanovništvo = 51.770.560<ref name="Statistics South Africa"/>
| godina_popisa = 2011
| gustoća_stanovništva = 42,4
| neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[31. svibnja]] [[1910.]]
| BDP_PKM_godina = 2005.
| BDP_PKM = 570.2 milijarde $
| BDP_PKM_rang = 18.
| BDP_PKM_per_capita = 12 161 $
| BDP_PKM_per_capita_rang = 55.
| valuta = [[južnoafrički rand|rand]]
| stoti_dio_valute = 100 centa
| vremenska_zona = +2
| himna = [[Nacionalna himna Južne Afrike]]<ref>Od 1997. godine. Hibrid himne [[Nkosi Sikelel' iAfrika]] i [[Die Stem van Suid-Afrika]].</ref>
| internetski_nastavak = .za
| pozivni_broj = 27
| komentar = 1Pretoria je sjedište izvršne, Kaapstad zakonodavne, a Bloemfontein pravosudne vlasti.
| moto = !ke e: /xarra //ke ([[ǀXam jezik|ǀXam]]:Jedinstvo u različitosti)
}}
'''Južna Afrika''' (službeno '''Republika Južna Afrika''',<ref>[http://da.mvep.hr/files/file/pdf/121022_imena_drzava.pdf Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku / priredio prof.dr.sc. Božidar Bakotić]</ref>; čest naziv Južnoafrička Republika je pogrešan<ref>[https://www.skolskiportal.hr/nesvrstani/drzava-s-dva-imena-juzna-afrika-ili-juznoafricka-republika/ Školski portal] pristupljeno 23. lipnja 2020</ref>) država je na krajnjem jugu [[Afrika|afričkog kontinenta]], na obalama [[Atlantski ocean|Atlantskog]] i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Graniči na sjeverozapadu s [[Namibija|Namibijom]], na sjeveru s [[Bocvana|Bocvanom]] i [[Zimbabve]]om te na sjeveroistoku s [[Mozambik]]om i [[Svazi]]jem. Neovisna kraljevina [[Lesoto]] potpuno je okružena južnoafričkim teritorijem.

== Povijest ==

Južna Afrika pripada područjima koja je čovjek najranije naselio. [[Fosil]]ni nalazi vrsta iz roda ''[[Australopithecus]]'' stari su oko 3 milijuna godina. Najstariji današnji stanovnici zemlje su pripadnici gotovo izumrlih stočarskih i lovačkih naroda [[Khoikhoi]] (u Europi poznati kao Hotentoti) i [[San (narod)|San]] (Bušmani). U prvom i drugom tisućljeću poslije Krista doseljavaju se sa sjeveroistoka na područje Južne Afrike narodi skupine [[Bantu]] koji danas čine većinu crnog stanovništva i donose [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[željezno doba|obradu metala]].

Godine [[1488.]] [[Portugal]]ac [[Bartolomeu Dias]] je kao prvi Europljanin oplovio [[Rt dobre nade]] kod današnjeg [[Kaapstad]]a. Prvo stalno naselje, malu opskrbnu postaju za brodove na putu u [[Indija|Indiju]], utemeljili su [[Nizozemska|Nizozemci]] [[1652.]] Kolonija na Rtu dobre nade rasla je ispočetka doseljavanjem farmera i stočara iz Nizozemske i susjednih zemalja, a kasnije i visokim prirodnim prirastom, potiskujući na sjeveru i istoku domorodačko stanovništvo. [[Buri (Južna Afrika)|Buri]], kako su se zvali kolonisti, uskoro su zbog velike udaljenosti od matice oblikovali zasebnu kulturu i jezik, [[afrikaans]]. [[Adam S. Eterovich]] navodi mogućnost da su [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]] na jugu Afrike, nedaleko od rta Dobre nade, u zaljevu Mossel (Mossel Bay) utemeljili odmorišno-opskrbnu postaju koja im je služila na putovanjima za Indiju, i to prije Diasa, Da Game i van Riebeecka.<ref>[http://www.croatians.com/DISCOVERY-GOA-S%20AFRICA.htm Croatian Heritage] Adam S. Eterovich: Are Croatians (amongst) the First Settlers in South Africa?</ref>

[[Slika:Charles Bell - Jan van Riebeeck se aankoms aan die Kaap.jpg|mini|lijevo|250px|Dolazak [[Jan van Riebeeck]]a, prvog europskog stanovnika, s [[Devil's Peak (Cape Town)|Devil's Peak]]om u pozadini]]
[[Datoteka:Sf-map.png|mini|desno|300px|Južnoafrička Republika]]
Tijekom [[Napoleon|napoleonskih ratova]] je koloniju na Rtu, strateški pozicioniranu na putu u Indiju, zauzelo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Buri su bili nezadovoljni liberalnom britanskom politikom koja je zahtijevala zabranu ropstva. Oko [[1835.]] započela je masovna seoba Bura na sjeveroistok, preko rijeka [[Oranje]] i [[Vaal]]. Ovdje su se sukobili sa snažnim [[bantu]]skim državama i pobijedili ih zahvaljujući modernijem naoružanju i lokalnim saveznicima. Rezultat su bile dvije neovisne [[burske republike]] – [[Slobodna Država Oranje|Oranje]] (afr. ''Oranje-Vrystaat'') i [[Transvaalska Republika|Transvaal]].

Dotada poljoprivredno gospodarstvo Južne Afrike iz temelja je preoblikovano krajem 1860-ih kada su u mnogim područjima unutrašnjosti otkrivena nalazišta [[dijamanti|dijamanata]] i [[zlato|zlata]]. Uspješno iskorištavanje nalazišta zahtijevalo je velika ulaganja, a potrebni kapital imali su samo Britanci. Usto, jačali su britanski kolonijalni apetiti prema ostalim područjima južne Afrike, a postojanje neovisnih burskih država sve je više predstavljalo smetnju i konkurenciju. Nakon što je predsjednik Transvaala [[Paul Kruger]] odbio neburskim doseljenicima dati neograničeno biračko pravo izbio je [[11. listopada]] [[1899.]] [[burski rat]].

Britanske su snage, peterostruko brojnije od burskih, uspjele u kratkom vremenu osigurati veća naselja i željeznice, ali nisu mogle kontrolirati ostatak zemlje, naseljen farmerima koji su pomagali burske [[gerilski rat|gerilce]]. Tek su metode spaljene zemlje i interniranja burskih civila u koncentracijske logore Britancima omogućile pobjedu [[1902.]]

U poslijeratnom razdoblju su, zahvaljujući svojoj većini u bijeloj populaciji, Buri (od tada zvani i Afrikaneri) dominirali političkim životom. Crno je stanovništvo isključeno iz političkog procesa i započela je zakonodavna sistematizacija i proširenje do tada uglavnom neformalne politike rasne segregacije. Snažan su poticaj segregaciji dali napori siromašnih bijelih radnika da se osiguraju od konkurencije jeftinije crne radne snage; neki su položaji u rudarskoj industriji rezervirani za bijelce, određena su područja u kojima se crnci mogu naseljavati, ograničen im je pristup u veće gradove. Prve crne političke organizacije ([[Afrički nacionalni kongres]] osnovan je [[1912.]]) nisu uživale širu podršku, a kompromitiralo ih je i povezivanje s [[komunizam|komunističkim]] pokretom.

Južna Afrika nevoljko je ušla u [[drugi svjetski rat]] na strani saveznika jer su mnogi Afrikaneri preferirali neutralnost. Rat je doprinio razvoju industrije, što je mnoge crnce privuklo iz ruralnih dijelova zemlje u gradove. Ojačale su crne sindikalne organizacije i rasno je pitanje ponovno izbilo u prvi plan. Pobjeda Nacionalne stranke na izborima [[1948.]] značila je jačanje politike rasne segregacije, koja je tada dobila ime [[apartheid]] (afrikaans: odvojenost). Svi su stanovnici podijeljeni u četiri rasne skupine: bijelce, Bantu (crnce), obojene (miješane rase) i azijate. Zabranjeni su brakovi između pripadnika različitih skupina, ustanovljene su odvojene obrazovne, zdravstvene i druge javne ustanove, zabranjeno je kretanje crnaca u bijelačkim područjima bez propusnica, stvorene su enklave za naseljavanje crnaca kojima je dana ograničena samouprava (t.zv. [[bantustan]]i).

Apartheid je uskoro izazvao snažnu crnu reakciju. Afrički nacionalni kongres je ojačao i u šezdesetim se godinama počeo koristiti terorističkim metodama, na što je vlada zatvorila njegove vođe, među kojima je najpoznatiji bio [[Nelson Mandela]]. Crni sindikati organizirali su niz štrajkova za bolje uvjete rada i veće plaće. Južnoafrička Republika suočila se s međunarodnom izolacijom i odljevom kapitala. Ipak, u situaciji [[hladni rat|hladnoratovske]] podjele zapadne vlade nisu bile spremne na uvođenje strogih sankcija kapitalističkoj i prozapadnoj Južnoj Africi.

Krajem 80-ih postalo je jasno da je održavanje apartheida nemoguće. Godine [[1991.]] parlament je opozvao rasne zakone i oslobođena je većina političkih zatvorenika. Dvogodišnji pregovori predsjednika [[F.W. de Klerk]]a i Mandele rezultirali su nacrtom privremenog ustava koji je izjednačio biračko pravo svih stanovnika Južne Afrike. Prvi višerasni izbori održani su u travnju [[1994.]], a pobijedio je Afrički nacionalni kongres. Mandela je izabran za predsjednika.

U razdoblju od kraja apartheida Južna se Afrika suočava s brojnim problemima koji su dijelom rezultat naslijeđa segregacije: velikom nezaposlenošću među crnim stanovništvom, jednom od najviših stopa ubojstava i drugih nasilnih zločina u svijetu, kao i eksplozijom infekcije virusom [[HIV]]. Ipak, zemlja je uspjela očuvati političku i gospodarsku stabilnost.

==Državno uređenje i politika==
[[Slika:SouthAfricanNationalAssembly.jpg|thumb|250px|lijevo|Zgrada skupštine Južnoafričke Republike u Cape Townu]]
Južnoafrička Republika ima tri glavna grada, [[Cape Town]] je najveći od tri grada sjedište je skupštine, [[Pretoria]] je sjedište izvršne vlasti, a [[Bloemfontein]] sudstveno središte. Južnoafrička Republika je više [[Politička stranka|stranačka]] republika, s dva zakonodavna doma. Nacionalni savjet provincija je gornji dom sa 90 zastupnika, dok Narodna skupština je donji dom sa 400 zastupnika.

Članovi donjeg doma se biraju po proporcionalnom sustavu: polovica zastupnika se bira na nacionalnim listama, a druga polovica na provincijskim listama. Desetoro zastupnika se bira da predstavljaju svaku provinciju u gornjem domu, bez obzira na broj stanovnika provincije. Izbori za oba doma se organizuju na svakih pet godina. [[Vlada|Vladu]] potvrđuje donji dom, a predstavnik stranke sa najviše osvojenih mjesta u Narodnoj skupštini je njen predsjednik.

[[Slika:Uniegebou.jpg|thumb|250px|desno|Zgrada izvršne vlasti Južnoafričke Republike u Pretoriji]]
Osnove južnoafričkog pravnog sistema su rimsko-nizozemsko trgovačko pravo i osobno pravo sa engleskim općim pravom, koji su stigli sa [[Nizozemska|nizozemskom]] i [[Velika Britanija|britanskom]] kolonizacijom.<ref>{{cite web|url=http://0-www.llrx.com.innopac.up.ac.za:80/features/southafrica.htm|title=Researching South African Law|accessdate=23. lipnja 2008.|author=Pamela Snyman and Amanda Barratt|date=2. listopada 2002.|publisher=[http://www.llrx.comLaw Library Resource Xchange]}}</ref> Prvi zakon u Južnoafričkoj Republici zasnovan na europskim tradicijama donijela je nizozemska Istočnoindijska kompanija i naziva se Rimsko-nizozemsko pravo. Ono je uvedeno prije kodifikacije europskog prava u [[Napoleonov kod]]. Njega je u 19. stoljeću pratilo englesko pravo, i opće i statusno. Počevši od ujedinjenja [[1910.]] godine, Južnoafrička Republika ima svoju [[Skupština|skupštinu]] koja donosi zakona samo za sebe, zamenjujući one koji su prethodno vrijedili za bivše [[Kolonija|kolonije.]]

Od završetka [[apartheid]]a [[1994.]] godine politikom Južnoafričke Republike dominira [[Afrički nacionalni kongres]], koji ima 60-70% biračke potpore. Glavna oporba Afričkom nacionalnom kongresu je [[Demokratska alijansa (Južno Afrička Republika)|Demokratska alijansa]].

Nekada dominantna Nova nacionalna stranka, koja je kroz svog prethodnika Nacionalnu stranku uvela apartheid, je odlučila da se ujedini sa Afričkim nacionalnim kongresom [[9. travnja]] [[2005.]] godine. Druge značajnije stranke su Kongres naroda, koji se odvojio od Afričkog nacionalnog kongresa, i Slobodarska stranka Inkata, koja uglavnom predstavlja narod Zulu.

Od kraja apartheida, vanjska politika Južnoafričke Republike je fokusirana na njene afričke suradnike, posebno u Južnoafričkoj razvojnoj zajednici i [[Afrička unija|Afričkoj uniji]]. Država je igrala ključnu ulogu posrednika u afričkim sukobima tokom posljednjih 15 godina, poput onih u [[Burundi]]ju, [[Zair|Demokratskoj Republici Kongo]], [[Komori]]ma i [[Zimbabve]]u. Poslije ukidanja apartheida, Južnoafrička Republika je ponovo primljena u [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]. Kao Južnoafrička Unija, Južnoafrička Republika je bila jedan od osnivača [[UN|Ujedinjenih naroda]].

== Zemljopis ==
==== Zemljopisni položaj ====
Južnoafrička Republika smještena je u najjužnijem dijelu [[Afrika|Afrike]], s dugom obalnom linijom koja se proteže na više od 2500 km (1,553 milja) i duž dva oceana ([[Atlantski ocean|Atlantski]] i [[Indijski ocean|Indijski]]). Prostire se na 1.219.912 km2 (471.011 kvadratnih milja), prema [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ovom demografskom godišnjaku. Južna Afrika je 24. po veličini zemlja na svijetu. Otprilike je iste veličine kao i [[Kolumbija]], dvostruko veća od [[Francuska|Francuske]], tri puta veća od [[Japan|Japana]], četiri puta veća od [[Italija|Italije]] i pet puta veća od Velike Britanije.

==== Reljef Južnoafričke Republike ====
Unutrašnjost zemlje zauzima velika brežuljkasta visoravan (1200–1800 m) koja se na istoku, jugu i zapadu strmo spušta prema uskoj obalnoj nizini. Na istoku se na granici ovih dvaju područja izdiže gorje [[Drakensberg]] (najviši vrh zemlje Njesuthi 3408 m).
==== Klima Južnoafričke Republike ====
Južna Afrika uglavnom je sušna zemlja; količina oborina najveća je na istoku, a na sjeverozapadnoj obali je ispod 30 mm godišnje. Jugozapadni dio zemlje ima klimu vrlo sličnu [[Sredozemlje|mediteranskoj]], što je pogodovalo naseljavanju Europljana.

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz [[2001.]] crnaca je 79%, bijelaca 9,6%, obojenih 8,9%, Indijaca-azijata 2,5%. Crno se stanovništvo dijeli po etničko-jezičnoj pripadnosti: [[Zulu]] 23,8%, [[Xhosa]] 17,6%, [[Pedi]] 9,4%, [[Tswana]] 8,2%. Bijelci uglavnom govore [[afrikaans]] i [[engleski jezik|engleski]], koji je i jezik međusobne komunikacije.

Oko tri četvrtine stanovništva su [[kršćanstvo|kršćani]], uglavnom pripadnici brojnih protestantskih crkava. [[Katoličanstvo|Katolika]] ima 7,1%, a [[Islam|muslimana]] 1,5%.

== Jezici ==
U Južnoafričkoj Republici popisan je 31 jezik, 24 od njih su živi jezici, 3 jezika govore se samo kao drugi jezici, a 4 jezika su izumrla.

Službeni jezici (9) su:
* [[afrikaans]]
* [[engleski jezik|engleski]]
* [[Ndebele (sotho jezik)|ndebele]]
* [[sjeverni sotho jezik|sjeverni sotho]]
* [[swati]]
* [[tsonga]]
* [[venda]]
* [[xhosa]]
* [[zulu]]

Nacionalni jezici (neslužbeni, 2) su:
* [[južni sotho jezik|južni sotho]]
* [[tswana]]

'''Popis jezika u Južnoj Africi:'''

* [[afrikaans]] - 4.740.000 ([[2006.]])
* [[Birwa jezik|birwa]] - 15.000 ([[2004.]] R. Cook)
* [[Camtho jezik|camtho]] - ''nepoznati broj''
* [[engleski]] - 3.670.000 ([[2006.]])
* [[Fanagalo jezik|fanagalo]] - ''nepoznati broj''
* [[Gail jezik|gail]] - 20.000 (kao 2. ili 3. jezik)
* [[hindski jezik|Hindi]] - 361.000 ([[2003.]])
* [[Kxoe jezik|khwe]] - 1.100 ([[2000.]])
* [[Korana jezik|korana]] '''†'''
* [[Nama jezik|nama]] - 50.900 ([[2006.]])
* [[Ndebele (sotho jezik)|ndebele]] - 640.000 ([[2006.]])
* [[Nǀu jezik|nǀu]] - ([[2005.]] Crawhall)
* [[Oorlams jezik|oorlams]] - 32.000 ([[2006.]])
* [[Ronga jezik|ronga]] - 1.000 ([[2006.]])
* [[Seroa jezik|seroa]] '''†'''
* [[sjeverni sotho jezik|sjeverni Sotho]] - 4.090.000 ([[2006.]])
* [[južni sotho jezik|južni sotho]] - 4.240.000 ([[2006.]])
* [[južnoafrički znakovni jezik]] - 12.100 (Van Cleve [[1986.]])
* [[Swahili jezik|swahili]] - 2.000 ([[2006.]])
* [[Swati jezik|swati]] - 1.010.000 ([[1996.]])
* [[Tsonga jezik|tsonga]] - 1.940.000 ([[2006.]])
* [[Tsotsitaal jezik|tsotsitaal]] - ''nepoznati broj''
* [[Tswa jezik|tswa]] - 20.000 ([[2006.]])
* [[Tswana jezik|tswana]] - 3.410.000 ([[2006.]])
* [[Urdu jezik|urdu]] - 12.000 ([[2006.]])
* [[Venda jezik|venda]] - 980.000 ([[2006.]])
* [[Xam jezik|xam]] '''†'''
* [[Xegwi jezik|xegwi]] '''†'''
* [[Xhosa jezik|xhosa]] - 7.790.000 ([[2006.]])
* [[Xiri jezik|xiri]] - 87 ([[2000.]])
* [[Zulu jezik|zulu]] - 9.980.000 ([[2006.]])<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=ZA Languages of South Africa]</ref>

== Gospodarstvo ==
Južna Afrika je gospodarski najrazvijenija zemlja na kontinentu. Iako danas najveći udio u [[BDP]]-u ima tercijarni sektor, velike izvozne prihode donosi tradicionalno snažno [[rudarstvo]] i proizvodnja [[zlato|zlata]], [[platina|platine]] i [[krom]]a po kojima zauzima prvo mjesto u svijetu. BDP je u [[2004.]] iznosio 11.100 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u. Južnoafrička Republika ima jednu od najmanje ravnomjernih raspodjela bogatstva među razvijenim zemljama: 10% najbogatijih kućanstava ima 45,9% ukupnih prihoda (za usporedbu, taj je udio u [[SAD|SAD-u]] također visokih 30,5%).

==Upravna podjela==
Južnoafrička Republika podjeljena je na devet [[Provincije u Južnoafričkoj Republici|provincija]], svaka provincija podjeljena je na općine.

[[Datoteka:Map of South Africa with English labels.svg|mini|desno|300px|Provincije u Južnoafričkoj Republici]]
{| class="wikitable sortable"
! Provincija !! Središte!! Najveći grad!! Površina (km²)<ref>{{cite book |editor-first=Delien |editor-last=Burger |title=South Africa Yearbook 2008/09 |url=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm |format= |accessdate=23. rujna 2009. |year=2009. |publisher=Government Communication & Information System |location=Pretoria |isbn=978-0-621-38412-3 |page= |pages=7–24 |chapter=The land and its people |chapterurl=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2009/chapter1.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222085843/http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm |archivedate=22. veljače 2012. }}</ref> !! Stanovnika (2007.)<ref>{{cite web |url=http://www.statssa.gov.za/publications/CS2007Basic/CS2007Basic.pdf |format=PDF |title=Community Survey 2007: Basic results |page=2 |publisher=Statistics South Africa |accessdate=23. rujna 2009.}}</ref> !! Gustoća naseljenosti
|-
| [[Eastern Cape|Istočni Kaapland]] || [[Bhisho]] || [[Port Elizabeth]] || 169.580 || 6.527.747 || 38,5
|-
| [[Free State|Slobodna država]] || [[Bloemfontein]] || Bloemfontein || 129.480 || 2.773.059 || 21,4
|-
| [[Gauteng]] || [[Johannesburg]] || Johannesburg || 17.010 || 10,451.713 || 614,4
|-
| [[KwaZulu-Natal]] || [[Pietermaritzburg]] || [[Durban]] || 92.100 || 10,259.230 || 111,4
|-
| [[Limpopo]] || [[Polokwane]] || Polokwane || 123.910 || 5,238.286 || 42,3
|-
| [[Mpumalanga]] || [[Nelspruit]] || Nelspruit || 79.490 || 3,643.435 || 45,8
|-MP ||
| [[North West (Južnoafrička Republika)|Sjeverozapad]] || [[Mahikeng]] || [[Rustenburg]] || 116.320 || 3,271.948 || 28,1
|-
| [[Northern Cape|Sjeverni Kaapland]] || [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberley]] || Kimberley || 361.830 || 1,058.060 || 2,9
|-
| [[Western Cape|Zapadni Kaapland]] || [[Kaapstad]] || Kaapstad || 129.370 || 5.278,585 || 40,8
|}

==Gospodarstvo==
[[Datoteka:Johannesburg Stock Exchange.jpg|mini|desno|170px|JSE najveća burza na afričkome kontinentu]]

Prema klasifikaciji [[UN]]-a, Južnoafrička republika je u rangu zemalja sa srednjim prihodima po glavi stanovnika, sa velikim rezervama sirovina, dobro razvijenim financijskim, pravnim, komunikacijskim, energetskim i prometnim sektorima, sa burzom koja se svrstava među prvih 20 u svijetu i dobrom infrastrukturom koja omogućava dobru raspodjelu robe u velikim urbanim centrima širom zemlje. Južnoafrička Republika je po bruto domaćem dohotku bila 32. država na svijetu u [[2008.]] godini.<ref name=wbpdf>[http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP.pdf Svjetska Banka Dohodak po stanovništvu (2008).]</ref>

Najrazvijenija područja su smještena u okolici pet gradova: Cape Towna, Port Elizabeta, Durbana, Pretorije i Johannesburga. Izvan ovih područja, gospodarstvo je slabije razvijeno i siromaštvo još uvijek prevladava usprkos vladinim naporima za ekonomskim razvojem. Ipak, ključna zaostala područja su posljednjih godina doživjela brz razvoj. U te dijelove države spadaju područja od Pozelovog zaljeva do zaljeva Pletenberg, područje Rustenburga, Nelspruita, Bloemfonteina, obala Western Cape‎a i sjeverna obala KwaZulu-Natala.

[[Datoteka:South Africa-Mpumalanga-Middelburg-Arnot Power Station01.jpg|mini|lijevo|220px|Elektrana u provinciji Mpumalanga]]
[[Nezaposlenost]] je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima po pojedinim društvenim skupinama. U razdoblju od 1995. do 2003. godine broj prijavljenih radnih mjesta se smanjio, a porastao je broj zaposlenih na crno, te se nezaposlenost ukupno povećala.<ref name="sach3">{{cite web|url=http://imf.org/external/pubs/nft/2006/soafrica/eng/pasoafr/sach3.pdf|title=Post-Apartheid South Africa: the First Ten Years - Unemployment and the Labor Market|publisher=IMF}}</ref> Prosječan prihod južnoafričkog domaćinstva je između 1995. i 2000. značajno opao. Prosječno bjelačko domaćinstvo je 1995. godine zarađivalo četiri puta više od prosječnog crnačkog domaćinstva. Godine 2000., taj odnos se pogoršao na 6:1.<ref>{{Cite web|url=http://0-www.sarpn.org.za.innopac.up.ac.za:80/documents/d0000164/page1.php|title=SARPN — South Africa}}</ref>

Poljoprivreda u Južnoj Africi nije dominantna grana. Poljoprivreda zapošljava oko 10% stanovništva i čini oko 2,6% BDP-a države.<ref name="HRW">[http://0-www.hrw.org.innopac.up.ac.za:80/reports/2001/safrica2/ Unequal Protection: Izvješće Human Rights Watch, 2001,] {{en}}</ref> Uslijed suhih klima, zemljište je neplodno, pa se samo 13,5% površine može koristiti za uzgajanje usjeva, a samo 3% zemljišta se može smatrati visoko plodnim.<ref>-{Mohamed, Najma: Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture, in ''At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century'', ed. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, University of the Western Cape, 2000, {{ISBN|1-86808-467-1}}.}- {{en}}</ref> Osim toga, zbog postojanja različitih klima, uzgajaju se i različite vrste. U zapadnim provincijama uzgaja se [[vinova loza]] i proizvodi [[vino]], a posljednjih godina država se po njegovoj proizvodnji probila na peto mjesto u svijetu. Uzgajaju se i [[Jabuka|jabuke]], [[Breskva|breskve]], [[Marelica|marelice]] i [[Višnja|višnje]], a od tropskog voća [[papaja]], [[mango]], [[banana]], [[dinja]], [[ananas]] i dr. U području Kara razvijen je uzgoj stoke, [[Ovca|ovaca]] i [[krava]], dok se u provinciji Free State uzgajaju žitarice ([[pšenica]] i [[kukuruz]]).

[[Datoteka:Farm in Mpumalanga.jpg|mini|desno|220px|Poljoprivredne plantaže u provinciji Mpumalanga]]
Tijekom posljednjih nekoliko godina, država je izvela nekoliko reformi poljoprivrednog sektora, kao što su agrarna reforma i deregulacija tržišta za poljoprivredne proizvode. Južnoafrička vlada je zacrtala preraspodjelu oko 30% obradivog zemljišta crnačkim farmerima do [[2014.]] godine.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/congo/6398253/Congo-hands-land-to-South-African-farmers.html|title=Congo hands land to South African farmers]</ref>

Uništavanje životne sredine lošom uporabom zemljišta i globalnim [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]] negativno utječe i na poljoprivrednu proizvodnju u zemlji. Južnoafrička Republika je izuzetno ranjiva na klimatske promjene i opadanje količine površinskih voda kao posljedice klimatskih promjena. Neka predviđanja prognoziraju da se količina površinskih voda može smanjiti za 60% do [[2070.]] godine u dijelovima Western Capea.<ref>[http://www.alertnet.org/thefacts/reliefresources/114303555233.htm Klimatske promjene u Africi]</ref> Da bi popravila štetu nastalu zbog loše uporabe zemljišta, vlada Južnoafričke Republike podržava plan koji promiče održivi razvoj i uporabu prirodnih resursa.<ref>{{Cite web|url=http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf|title=Impacts of Climate Change in South Africa: A Preliminary Analysis of Unmitigated Damage Costs|author=J. Turpie|accessdate=10. lipnja 2010.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325021406/http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf|archivedate=25. ožujka 2009.}}</ref>

Južnoafrička Republika je industrijski najrazvijenija zemlja Afrike <ref name="ReferenceA">Velika enciklopedija geografije, str. 382—383</ref>. Veliki industrijski centri su Cape Town, Johannesburg, Port Elizabeth i Durban, koji su ujedno i središta kemijske, tekstilne industrije, elektronske industrije i proizvodnje motornih vozila, kao i proizvodnje oružja. U Južnoafričkoj Republici razvijene su i [[crna metalurgija|crna]] i [[obojena metalurgija]].

Južnoafrička Republika je najveći proizvođač [[Zlato|zlata]] na svijetu.<ref>Velika enciklopediaj geografije, str. 382—383</ref> Osim u proizvodnji zlata, država je svjetski lider i u proizvodnji [[Platina|platine]], [[mangan]]a, [[krom]]a i [[Dijamant|dijamanata]].<ref name="ReferenceA"/> [[Nafta|Naftne]] rezerve su oskudnije, ali je značajno bogatstvo [[ugljen]]om, osobito na istoku države. Preko 50% električne energije dobiva se u [[termoelektrana]]ma sagorijevanjem ugljena iz domaćih ležišta. Južnoafrička Republika posjeduje također zalihe bakra, [[Željezo|željeza]], [[olovo (element)|olova]] i nekih rijetkih metala. U zemlji postoji oko 700 rudnika, a izvoz ruda čini preko 50% ukupnog izvoza JAR-a. Rafinerije su smještene u Durbanu i Cape Townu.

==Izvori==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = South Africa
|commonscathr = Južna Afrika
}}
*[http://www.worldmap.org/maps/other/profiles/south%20africa/South%20Africa%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Južnoafrička Republika)]

{{Commonwealth}}
{{Afrika}}
{{Etničke skupine Južne Afrike}}

[[Kategorija:Južnoafrička Republika| ]]