Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:47:42Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:47
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jozo Kljaković'''-->		<!--'''Jozo Kljaković'''-->
	{{~~Likovni~~ umjetnik		{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Jozo Kljaković		\|ime = Jozo Kljaković
	\|slika = JozoKljakovic.jpg		\|slika = JozoKljakovic.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T09:22:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 09:22
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jozo Kljaković'''-->~~{{izdvojeni članak\|ožujak 2016.}}~~		<!--'''Jozo Kljaković'''-->
	{{Likovni umjetnik		{{Likovni umjetnik
	\|ime = Jozo Kljaković		\|ime = Jozo Kljaković

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T10:48:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|ožujak 2016.}}
{{Likovni umjetnik
|ime = Jozo Kljaković
|slika = JozoKljakovic.jpg
|veličina = 200px
|opis = Jozo Kljaković, [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkva sv. Marka]], Zagreb 1927.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/autorikljakovic Matica hrvatska: Jozo Kljaković, crkva sv. Marka, Zagreb 1927.], preuzeto 22. veljače 2013.</ref>
|rođenje = [[10. ožujka]] [[1889.]], [[Solin]].
|smrt = [[1. listopada]] [[1969.]], [[Zagreb]].
|nacionalnost = [[Hrvat]]
|period = [[Secesija]]
|vrsta = [[slikarstvo]]
|praksa = [[Split]], [[Zagreb]], [[Beč]], [[Pariz]], [[Rim]], [[Buenos Aires]]
|utjecao =
|utjecali =
|djela = ''Pastir s preslicom'', ''Uskoci'', ''Povratak ribara'', ''Na žalu'', ''Portret oca'', ''Vezilje'', ''Bičevanje'', ''Skidanje s križa'', ''Maske''
|nagrade =
|potpis =
}}
'''Jozo Kljaković''' ([[Solin]], [[10. ožujka]] [[1889.]] – [[Zagreb]], [[1. listopada]] [[1969.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]], [[pisac]], [[ilustrator]] i [[karikaturist]], jedan od najznačajnijih majstora [[Hrvatsko slikarstvo|hrvatskoga slikarstva]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref>[https://www.matica.hr/knjige/autor/158/ Matica hrvatska: Jozo Kljaković], preuzeto 21. srpnja 2012.</ref>

== Životopis ==
=== Rani život i školovanje ===
Jozo Kljaković rođen je u Solinu 1889. godine kao najstarije od devetero djece u obitelji Nikole Kljakovića Šantića i Pavice Kljaković (rođ. Gašpić).<ref name="MH">[https://www.matica.hr/media/knjige/u-suvremenom-kaosu-836/pdf/biljeska-o-autoru-sastavila-petra-senjanovic.pdf Matica hrvatska: Bilješka o autoru iz knjige ''U suvremenom kaosu''. Sastavila Petra Senjanović], preuzeto 21. srpnja 2012.</ref> U [[Split]]u je pohađao Kraljevsku veliku realku gdje je i maturirao [[1908.]] godine. Studirao je [[Matematika|matematiku]] i [[Fizika|fiziku]] na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu te arhitekturu na visokim tehničkim školama u [[Prag]]u (gdje paralelno uči slikarstvo kod [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], 1908.) i [[Beč]]u.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=219 Hrvatski biografski leksikon: Kljaković, Joza (Josip, Jozo)], preuzeto 21. srpnja 2012.</ref> U Zagreb dolazi nakon Beča te uči slikati u [[atelje]]u [[Franjo Pavačić|Franje Pavačića]], profesora na Obrtnoj školi u Zagrebu.<ref name="MH"/> Zatim odlazi na usavršavanje u Rim (na ''[[Instituto delle belle arti]]'') i kod [[Ferdinand Hodler|Ferdinanda Hodlera]] u [[Ženeva|Ženevu]] (1917.), a [[1920.]] u [[Pariz]]u na '' Académie Ranson'' kod [[Maurice Denis|Mauricea Denisa]] i [[Marcel-Lenoir]]a uči [[Freska|fresko slikarstvo]].

=== Srbija i Prvi svjetski rat ===
Od [[1912.]] do [[1915.]] godine živi u [[Srbija|Srbiji]].<ref name="HBL"/> Izbjegavajući vojnu obvezu u [[Austro-Ugarska|Austrougarskoj]] [[Monarhija|monarhiji]], bježi u Srbiju gdje se zapošljava kao nastavnik crtanja te u tom svojstvu radi u [[Zaječar]]u i [[Negotin]]u.<ref name="MH"/> [[Prvi svjetski rat]] zatječe ga u Srbiji i budući se nije mogao vratiti u Hrvatsku zbog kazne koja bi ga sustigla za izbjegavanje vojne obveze Kljaković preko [[Solun]]a bježi u [[Marseille]] te kasnije odlazi u [[Pariz]] a potom u Ženevu, gdje živi od [[1916.]] do [[1918.]] godine<ref name="HBL"/> i gdje dočekuje kraj rata.<ref name="MH"/>

=== Nakon Prvoga svjetskog rata ===
Nakon Prvoga svjetskog rata doselio se u Zagreb. Bio je profesor na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]] u razdoblju od [[1921.]] do [[1943.]] godine, gdje je predavao zidno i dekorativno [[slikarstvo]]. Za zagrebačku je Gradsku vijećnicu naslikao sliku ''Sukob Kaptola i Gradeca na Krvavom mostu'' i umjesto honorara dobio zemljište na Rokovu perivoju, gdje je sagradio obiteljsku kuću u koju će se [[1929.]] godine useliti zajedno sa suprugom Antonijom Kablar i sinom Krunoslavom. Nakon [[Atentat u Marseilleu|atentata]] na [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskoga]] kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]], [[1934.]] godine, potpisao je tzv. ''[[Zagrebački memorandum]]'' skupine intelektualaca o prilikama u državi i prvim koracima da se one srede te [[1937.]] godine kao prijedlog za raspravu ustavni nacrt o preuređenju države u federativnom smislu radi rješavanja hrvatskoga pitanja.<ref name="HBL"/> Bio je član Hrvatskoga društva umjetnosti i organizirao je [[izložba|izložbu]] ''Pola vijeka hrvatske umjetnosti'' koja je [[1938.]] godine održana u Domu likovnih umjetnosti kralja Petra u Zagrebu.<ref name="MH"/>

=== Drugi svjetski rat i emigracija ===
[[Drugi svjetski rat]] zatječe ga u Zagrebu. Nekoliko mjeseci nakon uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] Kljakovića [[ustaše]] zatvaraju u Zagrebu. Uhićen je [[11. studenoga]] [[1941.]] godine i bio je optužen da je, zajedno s [[Ivan Meštrović|Ivanom Meštrovićem]], želio pobjeći prvo u [[Italija|Italiju]] a zatim u [[Španjolska|Španjolsku]] odakle bi otišao u [[Švicarska|Švicarsku]] te ondje djelovao protiv NDH i [[Sile Osovine|sila Osovine]].<ref name="MH"/> Jedno vrijeme provodi u zatvoru na Savskoj cesti gdje je bio zatvoren zajedno s [[Ivan Meštrović|Ivanom Meštrovićem]] a zatim je u kućnom pritvoru. Iz zatvora je pušten u veljači [[1942.]] godine na intervenciju brojnih osoba iz javnoga i političkog života. Njegova slika ''Bičevanje'' uvrštena je u hrvatsku selekciju za XXIII. Biennale u [[Venecija|Veneciji]] 1942. godine, ali otputovati iz zemlje i napustiti kućni pritvor bilo mu je omogućeno tek početkom [[1943.]] godine, i to uz dopuštenje samoga [[poglavnik]]a NDH, dr. [[Ante Pavelić]]a.<ref name="MH"/> Na Biennalu njegovo platno "Bičevanje" doživljava veliki uspjeh.<ref>Jelena Mandić Mušćet, [https://web.archive.org/web/20121209072758/http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5361 Vraćen dug desetljećima prešućivanom umjetniku. Retrospektiva Joze Kljakovića otvorena u u četvrtak u Galeriji Klovićevi dvori], ''[[Vjesnik]]'', 27. studenoga 2009., min-kulture.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. prosinca 2012.), pristupljeno 6. siječnja 2016.</ref> Nakon dolaska u [[Rim]] u proljeće 1943. godine ostaje u [[Hrvatska politička emigracija|političkoj emigraciji]]. U Rimu je bio dopredsjednik [[Bratovština sv. Jeronima za pomoć hrvatskim izbjeglicama|Bratovštine sv. Jeronima za pomoć hrvatskim izbjeglicama]]. Boravio je u [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima]].<ref>[http://www.studiacroatica.org/jero/luki1.htm Studia croatica.] Andrija Lukinović, ''Bratovština sv. Jeronima za pomoć hrvatskim izbjeglicama'', preuzeto 21. srpnja 2012.</ref>

=== Nakon Drugoga svjetskog rata ===
Nakon Drugoga svjetskog rata ostaje u emigraciji. Ne htijući vratiti se u novonastalu državu [[SFRJ|Jugoslaviju]], zbog neslaganja s vladajućim režimom i političkom konstelacijom, odlazi, [[1947.]] godine, u [[Buenos Aires]].<ref name="MH"/> U Rim se vraća [[1958.]] godine gdje slika poznate freske u zgradi Zavoda sv. Jeronima. U Zagreb se vraća [[1968.]] godine te godinu dana nakon povratka umire.

Svoju kuću i djela, namještaj, knjige i [[Frano Kršinić|Kršinićeve]] skulpture, [[1969.]] godine, darovao je gradu Zagrebu<ref>[https://www.zagreb.hr/donatori-gradu-zagrebu/73745 Zagreb.hr: Donatori Gradu Zagrebu], preuzeto 21. srpnja 2012.</ref>.

Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u, uz crkvu Krista Kralja (s desne strane), [[3. listopada]] 1969. godine.<ref name="Bio-biblio">Milan Blažeković, ''Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije'', Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-160-107-0}}, str. 236.-238.</ref><ref name="mdc">[https://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/memoria-_-jozo-kljakovic,96684.html?date=10-11-2013&view=list#.YI6B1rUzZPY Memoria / Jozo Kljaković], Željka Zdelar, Kustosica Memorijalne zbirke "Jozo Kljaković", Muzejski dokumentacijski centar, pristupljeno 6. siječnja 2016.</ref> Godinu i pol dana nakon pokopa, [[15. travnja]] [[1970.]] godine, njegovi zemni ostatci preneseni su u grobnicu sjeverne arkade broj 51.<ref name="mdc"/> Plaketu Joze Kljakovića na tom grobnom mjestu izradio je akademski [[kipar]] [[Željko Janeš]].<ref name="mdc"/>

== Djelo ==
[[Datoteka:Freska Jozo Kljaković Mirogoj srpanj 2008 modified.jpg|thumb|300px|desno|Jozo Kljaković: ''Polaganje [[Isus]]a u grob'', detalj s freske na [[Mirogoj]]u]]

Motivi su mu [[Religija|religijski]] i zavičajni, a slikao je i portrete istaknutih osoba. Naslikao je ciklus od 14 fresaka u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi Sv. Marka u Zagrebu]], u župnim crkvama u [[Vranjic]]u i [[Dobrota|Dobroti]], u memorijalnoj crkvi u [[Biskupija (Biskupija)|Biskupiji]] kod [[Knin]]a, te u Trgovačko-obrtničkoj komori (s [[Omer Mujadžić|Omerom Mujadžićem]]) i Gradskoj vijećnici u Zagrebu. Bavio se i [[Karikatura|karikaturom]], [[plakat]]om i ilustriranjem knjiga. Izlagao je na mnogim skupnim izložbama u domovini i inozemstvu (više od 70 izložbi).<ref name="hp">Hrvoje Prnjak, [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/jozo-kljakovic-povratak-iz-nemilosti-258232 ''Jozo Kljaković - povratak iz nemilosti''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 28. prosinca 2014., pristupljeno 6. siječnja 2016.</ref> U Rimu za svojih boravaka naslikao je nekoliko slika za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima i rektora [[Đuro Kokša|Đuru Kokšu]]. U Zavodu je sačuvano šest njegovih umjetničkih slika koje su sve naslikane u tehnici [[Uljene boje|ulja na platnu]] i religioznoga su karaktera: ''Posljednja večera'' (1944.), ''Kristovo uskrsnuće'' (1945.), ''Razapinjanje Krista'' (1947.), ''Uskrišenje Lazara'' (1960.), ''Isus tjera trgovce iz hrama'' (1963.) i
''Kardinal Alojzije Stepinac'' (1964.).<ref>[http://www.academia.edu/6034161/2009._%C4%8CLANAK_Okvir_za_biografiju_Joze_Kljakovi%C4%87a_Solin_10._III._1889._-_Zagreb_1._X._1968._u_Jozo_Kljakovi%C4%87_-_Retrospektiva_1889.-1968._ur._Petra_Senjanovi%C4%87_Galerija_Klovi%C4%87evi_dvori_Zagreb_2009._str._173-183 Okvir za biografiju Joze Kljakovića (Solin, 10. III. 1889. - Zagreb, 1. X. 1968.), u: Jozo Kljaković - Retrospektiva 1889.-1968., (ur. Petra Senjanović), Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009., str. 173-183.], str. 183., academia.edu, pristupljeno 6. siječnja 2016.</ref>

== Književno stvaralaštvo ==
Tijekom boravka u emigraciji također pisao je suvremenu prozu i objavljivao članke u iseljeničkim i emigrantskim listovima a posebno u ''Hrvatskom glasu'' i ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]''.<ref name="ŠŠĆ">[https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti Šimun Šito Ćorić: 60 hrv. emigrantskih pisaca], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. studenoga 2013.), preuzeto 2. svibnja 2021.</ref> U ''Hrvatskoj reviji'' surađivao je s člancima o Ivanu Meštroviću, don [[Don Frane Bulić|Frani Buliću]], [[kardinal]]u [[Blaženi Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]], [[split]]skim i [[Dubrovnik|dubrovačkim]] umjetnicima (1951., 1953.-1955., 1960., 1962.-1963.) te s likovnim prilozima.<ref name="Bio-biblio"/> Ukupno je napisao oko 60 [[članak]]a, [[esej]]a i [[polemika]].<ref name="hp"/> Na poticaj prijatelja piše svoje uspomene te je [[1952.]] godine u Buenos Airesu objavio knjigu ''U suvremenom kaosu: uspomene i doživljaji'' a u Rimu [[1961.]] godine autobiografski roman ''Krvavi val: isječak iz suvremenog života'' u kojemu je, u epilogu, predskazao smrt [[Komunizam|komunizma]] [[1992.]] godine.<ref name="Bio-biblio"/>

U pripremi za tisak ostala mu je knjiga [[esej]]a pod naslovom ''Zašto me biješ?'', knjiga u kojoj su sabrani eseji o mnogim hrvatskim kulturnim i političkim problemima<ref name="ŠŠĆ"/> a objavljena je [[2011.]] godine u sklopu 2. domovinskoga izdanja njegove knjige ''U suvremenom kaosu: uspomene i doživljaji''.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/kljakovicukaosu20111 Matica hrvatska: Jozo Kljaković. U suvremenom kaosu], preuzeto 21. srpnja 2012.</ref>

== Djela ==
* ''U suvremenom kaosu: uspomene i doživljaji'', Naklada autorovih prijatelja, Buenos Aires, 1952. (1. domovinsko izd. Matica hrvatska-Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Zagreb, 1992.,<ref>[http://rt.rot13.org/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=Kljakovic%20Jozo Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu], preuzeto 21. srpnja 2012.</ref> 2. domovinsko izd. Matica hrvatska, Zagreb, 2011.)
* ''Mapa reprodukcija'', (reprodukcije slika), Buenos Aires, 1961.
* ''Krvavi val: isječak iz suvremenog života'', (autobiografski roman), Naklada autorovih prijatelja, Rim, 1961. (1. domovinsko izd. Matica hrvatska, Zagreb, 2011.)<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PIKrvavival Matica hrvatska: Jozo Kljaković. Krvavi val.], preuzeto 21. srpnja 2012.</ref>
* ''Libar mog života'', Dom kulture "Zvonimir", Solin, 2012.
* ''Dalmatinske teme'', ur. dr. don [[Josip Dukić]], Dom kulture "Zvonimir", Solin, 2012.
* ''Čovjek bez maske'', ur. dr. don Josip Dukić, Dom kulture "Zvonimir", Solin, 2014.
* ''Politički tekstovi i polemike'', ur. dr. don Josip Dukić, Dom kulture "Zvonimir", Solin, 2015.<ref>M. Sesartić, [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/kriticki-odnos-prema-dva-totalitarna-rezima-predstavljena-cetvrta-knjiga-joze-kljakovica-284096 ''Kritički odnos prema dva totalitarna režima: predstavljena četvrta knjiga Joze Kljakovića''], ''Slobodna Dalmacija'', 24. kolovoza 2015., pristupljeno 6. siječnja 2016.</ref>

== Nagrade ==
* [[1925.]]: Grand prix za freske i vitraje (Međunarodna izložba dekorativne umjetnosti u Parizu).
* [[1928.]]: I. nagrada. (suautor [[Antun Augustinčić|Augustinčićeva]] ''Spomenika palim Šumadincima'' u Kragujevcu).
* [[1937.]]: I. nagrada, Novi Sad. (s [[Vanja Radauš|Vanjom Radaušem]])

== Spomen ==
* U umjetnikovoj kući, na Rokovu perivoju 4, u Zagrebu nalazi se [[Memorijalna zbirka Joze Kljakovića]].<ref name="mzk.czlogz.hr">[http://www.mzk.czlogz.hr/ Memorijalna Zbirka Jozo Kljaković], mzk.czlogz.hr, preuzeto 2. svibnja 2021.</ref> Zbirka ima 1151 predmet: umjetnine (ulja na platnu, crteži i skulpture), namještaj, knjige i ostala građa, a [[1983.]] godine predana je na upravljanje Centru za likovni odgoj Grada Zagreba.<ref name="mzk.czlogz.hr"/>
* Snimljen je dokumentarni film [[Jozo Kljaković (dokumentarni film)|Jozo Kljaković]] 2009. godine, djelo hrvatske redateljice i scenaristice [[Milka Barišić|Milke Barišić]].<ref>[https://dhfr.hr/redatelj/milka-barisic/ Hrvatsko društvo filmskih redatelja] Milka Barišić (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref>

== Literatura ==
* ''Hrvatski leksikon'', I. svezak (A-K), Zagreb, 1996.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Dukić, Josip. ''Život i rad Joze Kljakovića izvan Hrvatske (1943. - 1968.)'' // ''Tusculum'', sv. 1., br. 1. (2008.), str. 181.-198. {{Hrčak|id=78037}}
* Dukić, Josip. ''Dvije epizode iz života Joze Kljakovića. “Jugoslavenska faza” i kontroverzni članak “Hrvati na II. vatikanskom koncilu”'' // ''[[Crkva u svijetu]]'', sv. 46., br. 1. (2011.), str. 96.-119. {{Hrčak|id=98973}}
* Dukić, Josip. [http://www.studiacroatica.org/jero/kljakovic.htm Umjetnička ostvarenja Joze Kljakovića u Zavodu sv. Jeronima], ''[[Studia croatica]]''
* [http://www.croatianhistory.net/etf/kljak.html Jozo Kljaković. Solin, 10. ožujka 1889. - Zagreb, 1. listopada 1969.], [[Darko Žubrinić]], 2014., croatianhistory.net
* [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac414.nsf/AllWebDocs/Vise_slikarevih_lica Neva Lukić, ''Više slikarevih lica''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 414, 14. siječnja 2010.
* [http://www.magicus.info/pr2.php?id=59563 Magicus.info: Jozo Kljaković hrvatski slikar]

{{GLAVNIRASPORED:Kljaković, Jozo}}
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Hrvatski karikaturisti]]
[[Kategorija:Hrvatski ilustratori]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945.-1989.)]]
[[Kategorija:Hrvati u Italiji]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]
[[Kategorija:Životopisi, Solin]]

Jozo Kljaković - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica