https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Joso_Pr%C4%87i%C4%87Joso Prćić - Povijest promjena2026-09-07T21:54:35ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Joso_Pr%C4%87i%C4%87&diff=180647&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-30T23:51:51Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Joso Prćić'''-->Dr '''Joso Prćić''' je bio kulturni djelatnik [[Bačka|bačkih]] [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]]. Radio je kao [[novinar]] i novinski urednik. Po struci je bio odvjetnik.<br />
<br />
Pisao je za subotički [[Neven (Baja)|Neven]] i [[Subotička Danica|Subotičku Danicu]].<br />
<br />
Kad je Austro-Ugarska izgubila rat uslijedile su političke turbulencije u Ugarskoj. Ujedinile su se neke političke stranke, socijaldemokrati su izdali proglas, osnovano je Mađarsko nacionalno vijeće u Subotici, "revolucija jesenjih ruža"). Trebalo je brzo reagirati, jer prigodu za odvajanjem od ugarskog režima je trebalo iskoristiti. U Subotici se na to održalo kod [[Albe Malagurski|Albe Malagurskog]] mnoštvo sastanaka. Na jednom su nazočili domaćin Albe Malagurski i [[Joso Malagurski]], [[Vojislav Stanković]], [[Joso Vojnić Hajduk]], [[Ivan Vojnić Tunić]], [[Stipan Matijević]], Jovan Petrović, a među njima i Joso Prćić te ostali. Odlučeno je neka se Subotica s okolicom odvoji od Ugarske.<ref>[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/sekulic.htm HIC - Medjunarodni znanstveni skup &quot;Jugoistocna Europa 1918.-1995.&quot; Srpstvo u Podunavlju] [[Ante Sekulić]]: Srpstvo u Podunavlju (1918.-1995.) </ref><br />
<br />
Kad je nakon rata odlučilo se ponovo pokrenuti list Neven, bio je prvim urednikom subotičkog lista [[Neven (Baja)|Nevena]] koji je ponovo izašao 17. studenoga 1918., kao prvi subotički dnevni list na hrvatskom jeziku.<br />
<br />
Nešto prije, [[5. studenoga]] [[1918.]] nastojanjem [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]], u stanu odvjetnika Vladislava Manojlovića donesena je odluka da se u Subotici osnuje [[Bunjevačko-srpski narodni odbor]]. [[Šime Milodanović]] je izabran na čelo tog odbora. Sudionici sastanka koji su izabrali Milodanovića bili su Blaško Rajić, braća Vladislav i Jovan Manojlović (domaćini susreta), [[Petar Bajić]], [[Gavro Čović]], [[Ilija Kujundžić]], [[Albe Malagurski]], Radivoj Miladinović, [[Stipan Matijević]], [[Andrija Mazić]], Đurica Ognjanov, [[Lazar Orčić]], Joso Prćić, [[Marko Protić]], Tošo Segedinčev, [[Vojislav Stanković]], [[Bogdan Svirčević]], [[Joso Vojnić Hajduk]], [[Ivan Vojnić Tunić]] i dr. Dvije trećine nazočnih bili su Hrvati a trećina Srbi. Prćić je izabran za tajnika. Odbor je održao nekoliko sjednica; na sjednici od 19. studenoga bio je proglašen za člana subotičke gradske uprave za vojnog savjetnika (uprava je za članove uglavnom imala Hrvate). <br />
<br />
Kad je Stipan Vojnić Tunić s mjesta subotičkog podnačelnika otišao na mjesto velikog župana Baje, naslijedio ga je Joso Prćić.<br />
<br />
Odbor je raspušten 26. prosinca 1918. odlukom [[Narodna uprava za Bačku, Banat i Baranju|Narodne uprave za Bačku, Banat i Baranju]]. <br />
<br />
No, uskoro se već uvelike formirana hrvatska narodna svijest sukobila s [[Janus]]ovim licem nove jugoslavenske vlasti: "osloboditelji" su se pokazali kao velikosrpski hegemonisti koji žele raskomadati hrvatski nacionalni korpus. <br />
<br />
Pitanje nacionalne pripadnosti Bunjevaca i Šokaca pokreću subotički [[Radikalna stranka|radikali]] i [[Demokratska stranka|demokrati]], od kojih su mnogi bili prijeratni tvrdokorni pristaše mađarizatorske opcije među bunjevačkim Hrvatima. Koncem 1920. optužili su [[Bunjevačko-šokačka stranka|Bunjevačko-šokačku stranku]] "da pokušava pohrvatiti Bunjevce i Šokce". Pašićevoj vladi srpskih hegemonista je smetalo to hrvatstvo te je 9. prosinca 1920. silom promijenila vlast. Smijenila je sve hrvatski orijentirane bunjevačke Hrvate: [[Vranje Sudarević|Vranju Sudarevića]] (velikog župana i gradonačelnika), [[Andrija Mazić|Andriju Mazića]] (policijskog kapetana), [[Mirko Ivković Ivandekić|Mirka Ivkovića Ivandekića]] (gradskog nadodvjetnika), školske nadzornike [[Mijo Mandić|Miju Mandića]] i [[Matija Išpanović|Matije Išpanovića]] te [[Ivan Vojnić Tunić|Ivana Vojnića Tunića]] (direktora gimnazije), a među smijenjenima se našao i dogradonačelnik dr. Josip Prćić. <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/12712 Časopis za suvremenu povijest, Vol.38 No.3 Siječanj 2007.] Robert Skenderović:Bunjevačko-šokačka stranka 1920. - 1926. , str.803-804</ref> <br />
<br />
== Izvori ==<br />
*[http://hrcak.srce.hr/file/86479 Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 23 No. 1, 1990] [[Ante Sekulić]]: Prilog istraživanja društvenog života bačkih Hrvata od 1919. do 1928. , str. 194., 201.<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Prćić, Joso}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski novinari iz Vojvodine]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski političari iz Vojvodine]]</div>WikiSysop