Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

2026-03-09T23:59:24Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 23:59
Redak 60:		Redak 60:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Wikicitat\|Josip Stadler}}~~
	*[https://www.josip-stadler.org Službene stranice Postulature sluge Božjega Josipa Stadlera]		*[https://www.josip-stadler.org Službene stranice Postulature sluge Božjega Josipa Stadlera]
	* [http://www.josip-stadler.org/knjige.html Objavljeni spisi nadbiskupa Stadlera (Postulatura Sluge Božjega Josipa Stadlera)]		* [http://www.josip-stadler.org/knjige.html Objavljeni spisi nadbiskupa Stadlera (Postulatura Sluge Božjega Josipa Stadlera)]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T02:31:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Josip Stadler
| slika = Josip Stadler.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[24. siječnja]] [[1843.]]
| mjesto_rođenja = [[Slavonski Brod]]
| datum_smrti = [[8. prosinca]] [[1918.]]
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]]
| svećenik = [[1868.]]
| biskup =
| titula = ''Vrhbosanski nadbiskup'' <br> ''Banjolučki apostolski upravitelj''
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Josip Stadler''' ([[Slavonski Brod]], [[24. siječnja]] [[1843.]] - [[Sarajevo]], [[8. prosinca]] [[1918.]]), bio je [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski nadbiskup]], utemeljitelj [[Sestre Služavke Maloga Isusa|Družbe sestara Služavki Maloga Isus]]a, kandidat za [[svetac|sveca]], pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.<ref name="BL">[http://www.biskupija-banjaluka.org/?page_id=1014 Banjolučka biskupija] Današnje stanje Katoličke crkve u BiH</ref><ref> Lamešić, Kata, 2020.: Život, djelovanje i filozofija Josipa Stadlera, ''Nova prisutnost'' XVIII (1): 171-183. {{Hrčak|id=342949}}</ref>

== Životopis ==
Rođen je u Slavonskom Brodu 24. siječnja 1843. u skromoj obrtničkoj obitelji Đure i Marije, rođene Balošić. U jedanaestoj je godini ostao bez oca i majke te je za nj skrb preuzela i prihvatila ga dobra obitelj Oršić. Školovanje je započeo u rodnom gradu, nastavio ga je u nadbiskupskom sirotištu u [[Požega|Požegi]] i [[Zagreb]]u, gdje je išao u gimnaziju. U [[Rim]]u na [[papa|Papinskom]] Sveučilištu [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Gregorijani]], postao je doktor [[filozofija|filozofije]] (6. 9. 1865.) i [[teologija|teologije]] (29. 7. 1869.). Za svećenika je zaređen u Rimu [[1868.]] Vratio se u Zagreb. Bio je gimnazijski profesor u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u sjemeništu od 1869. do 1870. godine<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 899., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref>, a kasnije 1870.-1881. sveučilišni profesor na Nadbiskupskome liceju koji je 1874. prerastao u [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu]] u Zagrebu.

[[Slika:Sarajevo Catholic Church 1900.jpg|thumb|lijevo|[[Katedrala Srca Isusova u Sarajevu]] oko 1900.]]
[[Papa]] [[Lav XIII.]] imenovao ga je [[1881.]] vrhbosanskim nadbiskupom u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Djelovao je na [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|vjerskom, prosvjetnom, kulturnom i nacionalnom]] polju. Dao je sagraditi [[katedrala Srca Isusova u Sarajevu|katedralu]] [[Srce Isusovo|Srca Isusova]] u Sarajevu, bogoslovno sjemenište s [[crkva|crkvom]] [[Ćiril i Metod|sv. Ćirila i Metoda]], kaptol i nadbiskupski dvor. U [[Travnik]]u je podigao gimnaziju i sjemenište. Dao je sagraditi mnogo crkvi i ženskih [[samostan]]a. Utemeljio je Družbu sestara služavki Malog Isusa, sa svrhom da se skrbe za siromašnu i napuštenu djecu, za starije osobe i siromahe. Poslao je molbu u [[Beč]], redovnici [[Franziska Lechner|Franziski Lechner]] da pošalje časne sestre iz Družbe kćeri Božje ljubavi u Sarajevo. Dobile su posjed „Betanija“ u predgrađu Sarajeva, pomagale su siromašnima i predavale u školi.

Osnovao je sirotišta „[[Samostan Betlehem u Sarajevu|Betlehem]]“ i „Egipat“ za djecu i starački dom. Bio je iskreno pobožan i rado je molio. Posebno je štovao [[Srce Isusovo]], kojem je posvetio nadbiskupiju. Bio je i veliki štovatelj [[Sveta Marija|Blažene Djevice Marije]] i [[Sveti Josip|sv. Josipa]].

Umro je u Sarajevu u 75. godini života na blagdan [[Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije|Bezgrješnog začeća]], [[8. prosinca]] [[1918.]] Njegov nasljednik je postao [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivan Šarić]].
Pokopan je u sarajevskoj katedrali. Na njegovu grobu, molio je [[papa]] [[Ivan Pavao II.]], [[12. travnja]] [[1997.]] prigodom posjeta [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pokrenut je postupak da se proglasi blaženim i svetim, u Sarajevu [[20. lipnja]] [[2002.]]<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp?url=/20020513/feljton01.asp Iz zazidane kripte u čašćeni grob], Slobodna Dalmacija, 13. svibnja 2002.</ref>

== Zasluge za filozofiju u Hrvata ==
Josip Stadler pisac je niza zapaženih filozofijskih radova, poglavito priručnika, u razdoblju 1871.-1915., kojima je utro put neoskolastičkoj filozofiji na hrvatskome i hrvatskomu filozofijskomu nazivlju (na područjima logike, metafizike, ontologije, psihologije, kozmologije i naravne teologije).
Filozofsku naobrazbu stekao je na [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinskome sveučilištu Gregorijani]] u [[Rim]]u od 1862. do 1869., gdje su predavali ugledni predstavnici tada mlade no ne sasvim homogene neoskolastike: [[w:de:Joseph Kleutgen|Joseph Kleutgen]], [[Salvatore Tongiorgi]], [[Domenico Palmieri]], [[Alessandro Caretti]] i [[w:it:Angelo Secchi|Angelo Secchi]]. ''Logiku'' koji je napisao njegov profesor Tongiorgi Stadler će u anonimnu prijevodu i djelomičnoj obradi izdati 1871. (''Logika. Iz latinskoga jezika preveo, a stranom i preradio jedan savjetnik nadbiskupije zagrebačke''). Potom će naredne godine pod svojim imenom objaviti rad o narodnim poslovicama u ''Danici'', a 1877. i 1878. kritičke osvrte na prve priručnike iz psihologije na hrvatskome ([[Josip Glaser]], [[Stjepan Basariček]]).
Potom je uslijedila "duga filozofska šutnja" tijekom koje je Stadler bio zauzet drugim prečim poslovima kao vrhbosanski nadbiskup. Ipak, Stadler je ipak namjeravao nastaviti svoj rad na približavanju ljekovite filozofije hrvatskim čitaocima kako bi ih odvratila od zabluda nekih novih sekularnih strujanja i posebno materijalizma. Tomu svjedoči ovaj odlomak iz njegove ''Logike'' (1871., str. 3):

<blockquote>"Jedno je što me u mučnosti prevadjanju i preradjivanju ovoga djela uviek nukaše i jakost davaše, a to je: korist crkve i domovine, kojoj se od ove logike nadam. Sbude li se to, bit će sav moj trud obilato naplatjen, a ja ujedno obodren ontologiju, kosmologiju, psihologiju, naravnu teologiju i etiku s vremenom izdati."</blockquote>

Kada su to prilike dopustile, Stadler je doista izdao sva spomenuta djela, izuzev etike, dajući time prvi širi prikaz neoskolastičke filozofije u hrvatskome, a čijoj je metafizici u tisku jedino prethodilo znatno djelo [[Antun Bauer|Antuna Bauera]] ''Obća metafizika ili ontologija'' (1894.). Stadlerova djela izašla su kao tečaj skolastičke filozofije u šest svezaka pod skupnim naslovom ''Filosofija''. Osim toga, Stadler je na latinskome izdao dva djela o fundamentalnoj teologiji te prijevode i komentare četiriju evanđelja (Sarajevo 1895.-1902.) i Djela apostolskih (Sarajevo 1907.).<ref>Marko Josipović, "Stadlerova metafizička ontologija", u: Josip Stadler, ''Opća metafisika ili ontologija'', Breza, Zagreb 2004., str. 173-207</ref>

== Značajna djela ==

=== Djela iz filozofije ===
* ''Logika. Iz latinskoga jezika preveo, a stranom i preradio jedan savjetnik nadbiskupije zagrebačke'', Zagreb 1871.
* ''Poslovice: pučka mudrost'', Danica za godinu 1873., Zagreb 1872. str. 80-99.
* ''Theologia fundamentalis: tractatus de vera religione, de vera Christi Ecclesia et de Romano Pontifice complectens'', Zagrabiae 1880.
* ''Theologia fundamentalis: tractatus de traditione, Scriptura et analysi fidei complectens'', Sarajevii 1884.
* ''Filosofija'' u 6 svezaka (u Sarajevu)
** I. ''Logika'', dio prvi: ''Dijalektika'', 1904.
** II. ''Logika'', dio drugi: ''Kritika ili noetika'', 1905.
** III. ''Opća metafisika ili ontologija'', 1907.
** IV. ''Kosmologija'', 1909.
** V. ''Psihologija'', 1910.
** VI. ''Naravno bogoslovlje'', 1915.

=== Ostala djela ===

* 85 pastoralnih poslanica objavljenih u službenim glasilima Vrhbosanske nadbiskupije ''Srce Isusovo'' (1882.-1886.) i ''Vrhbosna'' (1887.-1918.) - objedinjeno nanovo otisnute u: Josip Stadler, ''Pod zastavom Srca Isusova'' (pastoralne poslanice svećenicima i puku), Sarajevo 2001. ([http://www.josip-stadler.org/djel_cla.html dostupno na stranicama Postulature Sluge Božjega Josipa Stadlera])
* molitvenici, rituali, prijevodi itd.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikicitat|Josip Stadler}}
*[https://www.josip-stadler.org Službene stranice Postulature sluge Božjega Josipa Stadlera]
* [http://www.josip-stadler.org/knjige.html Objavljeni spisi nadbiskupa Stadlera (Postulatura Sluge Božjega Josipa Stadlera)]
*[https://www.youtube.com/watch?v=sa8PkvFNVno&index=130&list=PL3pngnOwj_Hxbaf-MFWFLGCmENax425HZ Josip Stadler - prilog u TV kalendaru 24. siječnja 2013.]
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=17594 Znanstveni članak: Političke i diplomatske okolnosti pokušaja uklanjanja nadbiskupa Stadlera iz Sarajeva 1913. godine, Zoran Grijak]
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=74245 Nadbiskup Josip Stadler (1881.-1918.) i Srbi, Tomo Vukušić]

{{Redoslijed|
|prethodnik =
|gl_članak_funkcija=[[Banjolučka biskupija|Banjolučki apostolski upravitelj <br> (1882. - 1884.)]]
|nasljednik= [[Alfred Pichler]]
}}
{{Redoslijed|
|prethodnik =
|gl_članak_funkcija=[[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanski nadbiskup <br> (1882. - 1918.)]]
|nasljednik= [[Ivan Evanđelista Šarić]]
}}

{{Hrvatski sveci i blaženici}}
{{Vrhbosanski nadbiskupi}}

{{GLAVNIRASPORED:Stadler, Josip}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]]
[[Kategorija:Vrhbosanski nadbiskupi]]
[[Kategorija:Banjolučki biskupi]]
[[Kategorija:Sluge Božji]]

Josip Stadler - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica