https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Josip_Relkovi%C4%87Josip Relković - Povijest promjena2026-07-16T10:00:54ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Josip_Relkovi%C4%87&diff=114351&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-08T01:47:10Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Josip Relković'''-->{{stil}}<br />
'''Josip Stjepan (Stipan) Relković''', (Zadubravlje kraj [[Brod na Savi|Broda na Savi]], 14. ožujka 1754.-Vinkovci, 16. listopada 1801.), pjesnik i svećenik, sin Marije i [[Matija Antun Relković|Matije Antuna Relkovića]]. <br />
<br />
==Život==<br />
<br />
Polazio isusovačku gimnaziju u Slavonskoj Požegi od 1765. do 1771. Prvo mu je objavljeno djelo izgubljeni elegijski sastavak u stihovima o smrti carice Marije Terezije. Studij teologije nastavio je u Zagrebu. U Petrovaradinu zavrašava tečaj za vjeroučitelja 1776. te se vraća u đakovačku biskupiju. Zatim biva župnikom u Dubrovniku od 1784. do 1786., u Ivankovu od 1786. do 1794. i u Vinkovcima od 1794. do smrti.<br />
<br />
==Kućnik==<br />
Najpopularnije i najpoznatije Relkovićevo djelo jest "Kućnik", tiskan u Osijeku 1796. Napisano je u epskom desetercu. Djelo je koncipirano kao savjetnik o svim poslovima u seoskom gospodarstvu, prema mjesecima, tijekom cijele godine. U jeziku i stihu mu je uzorom bio [[Matija Antun Relković|očev]] Satir, za savjetodavni dio njemački, ali i iskustvo slavonskih seljaka (uzgoj dudovih svilaca, uzgoj duhana). Djelo je pripomoglo da se za vremena ilirskog pokreta prihvate u Hrvatskoj narodna imena mjeseci. <br />
<br />
Uzorima za Relkovićevo djelo se bavio najviše [[Stjepan Tropsch]]. Već je 1754. u Trnavi mađarsko-slovački isusovac [[Martin Szent-Ivany]] objavio djelo sličnog karaktera, ''Oeconomia philosophica''. Kao glavni uzor njegovom djelu se smatraju Knauerovi kalendari zvani ''Voellstandiger Hauskalender''. Dio o uzgoju svilaca, koji ne postoji u Knauerovim kalendarima, Relković preuzima iz knjiga K. Solenghija i A. Romanija. Ipak najveći dio savjeta o voćarstvu i pčelarstvu sastavlja prema vlastitom iskustvu. Njegov otac je gajio pčele koji je u pčelogojstvu nasljedovao slovenskog stručnjaka Antuna Janšu.<ref>Bartulić, 1989., 455., 456.</ref><br />
Ime djela je prema novoj grafiji: "Kućnik, što svako miseca priko godine u polju, u berdu, u bašči, oko murve i živadi, oko kuće i u kući činiti i kako zdravje razložno uzderžati ima", Osijek, 1796. U staroj grafiji: ''Kuchink shto svakoga miseca priko godine: u polju, u berdu, u bashcsi, oko marve i xivadi, oko kuche, i u kuchi csiniti, i kako zdravje razloxno uzderxati ima, iz dugovicsnog Vixbanja starih Kuchnikah povadih, i u Slavonskom Glasu izdade Josip Stipan Relkovich od Ehrendorf Slacne Diakovacske Biskupie Shtaabski Parok u Vinkovcih. U Osiku, Slovih Ivana Martina Dival privilergiratog Knjigotisca. 1796.''<br />
Pretisak je objavljen 1989. u Privlaki, priredio J. Bratulić.<br />
==Djela==<br />
Za boravka u Dubrovniku prevodi odnosno priprema Katekizam (tiskan 1784.). U Ivankovu je priredio danas izgubljeni njemačko-latinsko-hrvatski rječnik po uzoru na rječnik [[Ardelio Della Bella|Ardelija Della Belle]]. Priredio je Veliki katekizam (tiskan 1800. u Osijeku).<br />
[[Josip Jakošić]] u svom djelu ''Scriptores Interamniae'' navodi 6 ''ilirskih'' Relkovićevih djela:<br />
* Slavonski pravopis (''Orthographia Slavonica iuxta normalem methodum'') – danas nepoznat<br />
* Prijevod biblijske povijesti (''Historia biblica'')<ref> uz koju stoji napisano “pro nationalibus libros lectionarios in illyricum vertit</ref><br />
* ''Plač slavonskog vojnika na smrću besmrtne Marije Terezije'' (''Luctus Slavonii militis super tristi transitu immortalis Mariae'')<br />
* ''Kućnik'' (''Oeconomus patriae'') <ref> uz koju stoji napisano “in versibus 1795</ref><br />
* Hagiografsko djelo o sv. Ivanu Nepomuku (''Sacramentun Regis absconditum in tempore tacendi seu vita et mors s. Johannis Nepomuceni Mart.''<br />
* Rječnik latinsko-njemački-ilirski, sastavljen prema rječniku P. Ardelija Della Belle (''Dictionarium Latino-Germanico-Illyricum, ad normam P. Ardelii Dellabella'') – izgubljen, ostao neobjavljen, vjerojatno je financiranje tiskanja omelo nedavno izdavanje rječnika [[Joakim Stulli|Joakima Stullija]].<ref>Bartulić, 1989., 452</ref><br />
Još jedno djelo postoji koje Jakošić ne spominje: <br />
* ''Čestitanje godovno''. Objavljeno je 1811. poslije Relkovićeve smrti u ''Kolendaru iliričkom za godinu 1811. '' u Budimu pod pseudonimom Klimbok iz Kapreca<br />
==Literatura==<br />
* T. Matić, Josip S. Relkovics Bemühungen um die Hebung des Schulunterrichtes in seiner Heimat, u: „Archiv für slavische Philologie", XXXVI, Beč, 1916., pp. 165-177,<ref>https://sbc.org.pl/dlibra/publication/389730/edition/367347/content </ref> Tekst preveden i objavljen u zborniku: Simpozij „Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti", Vinkovci — Zagreb, 1968. <br />
* J. Bratulić, Josip Stjepan Relković i njegov „Kućnik", uz pretisak Kućnika, Vinkovci, 1989.<br />
* J.B.; K. Nemec - Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000.<br />
* Ružica Pšihistal, ''Matija Antun i Josip Stipan Relković: Okvir za kreativno pamćenje'' u: Diacovensia : teološki prilozi, Vol. 14 No. 1, 2006., str. 51-79<br />
* Bernardina Petrović, ''Leksik Relkovićeva 'Kućnika' '' u: Filologija, No. 29, 1997., str. 139-154<br />
* Ivo Pranjković, ''Novotvorbe Josipa Stipana Relkovića'' u: Nova Croatica : časopis za hrvatsku književnost i kulturu, Vol. 6 [36] No. 6 [56], 2012., str. 229-247<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Relković, Josip}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]</div>WikiSysop