https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Josip_KodlJosip Kodl - Povijest promjena2026-07-17T19:02:13ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Josip_Kodl&diff=373409&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-09T08:48:24Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Josip Kodl'''-->'''Josip Maria Kodl''' ([[Zdice]], Češka, [[arhitektura u 1887.|1887.]] – [[Split]], [[1971.]]), češko-hrvatski [[arhitekt]], [[veslač]] i športski djelatnik<ref name="Tušek"/><ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 18. listopada 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref><br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rodio se je u Zdicama kod Praga u obitelji koja je njegovala sklonost graditeljstvu, ali i duh tjelovježbe i športa. Studirao je na Češkoj visokoj tehničkoj školi. Tijekom studija upoznao je splitske studente. Među njima bili su [[Fabjan Kaliterna]], Lovro Krstulović i Mihovil Kargotić, s kojima se sprijateljio i po struci i po športu. Kaliterna je nagovorio Kodla doći u Split. Kodlu se svidjelo u Splitu te se je doselio za stalno. Zaposlio se je na Tehničko-građevnom odjeljenju splitske općine i oženio Šibenčanku. U međuratnom je razdoblju u Splitu izgrađeno relativno malo javnih objekata modernog arhitektonskog koncepta, a Kodl je pridonio tom opusu. Splitskoj je arhitekturi pridonio unijevši u dah [[avangarda (arhitektura)|avangarde]], [[funkcionalizam|funkcionalizma]] i [[kubizam|kubizma]], otkrio [[modernizam]]. Može se reči da je obogatio Split vrijednim slojem povijesne arhitekture. Bio je jedini predstavnik moderne arhitekture u Splitu do 1930-ih. Protivio se ikakvom spoju stare i nove arhitekture, što je prenio u svoje radove. Premda protivan mnogim novotarijama, Split je prihvaćao njegov arhitektonski izričaj kao jezik novog vremena. Arhitektonske postavke koje je zastupao su: armiranobetonska konstrukcija, žbuka, ravni krov, kubističko oblikovanje, [[kolorizam]]. Iz tog vremena poznati su [[hotel Ambasador u Splitu|hotela Ambasador]] (1937.), [[Gusarov dom na Matejušci]] (1927.), [[zgrada Akvarija na Marjanu]] (1928.), [[Osnovna škola Dobri|zgrada Osnovne škole Manuš-Dobri]] (1930.), [[Zgrada Meteorološke postaje u Splitu|zgrada Meteorološke postaje]] na Marjanu i dr. Upustio se i u [[regulacijski plan|regulacijsko planiranje]] grada Splita. Na međunarodnom je natječaju 1923./1924., osmislio smjestiti trgovačku luku u poljudsku uvalu, zapadnu obalu namijenio je promenadi, a glavnu kolnu prometnicu s Gradskom lukom na novoformiranom tunelu iznad željezničke pruge. Kodl nije zapustio ni svoju športsku strast. Kao strastveni veslač, bio je jedan od osnivača [[Veslački klub Gusar Split|VK Gusara]] i natjecatelj u četvercu 1920-ih godina, dugogodišnji član kluba i uprave. U drugome je svjetskom ratu pristupio pokretu otpora u vrijeme talijanske okupacije. Neki od objekata oštećeni su u drugome svjetskom ratu, poput OŠ Manuš-Dobri. Godine 1943. prebacio se je na teritorij pod partizanskom upravom. Poslije rata vodio je radove u obnovi dalmatinskih gradova i sela. Među ostalim vodio je izgradnju predsjedničke rezidencije na Brijunima. Umro je u Splitu 1971. godine. Nažalost dio njegove baštine zanemaren je, zapušten i prenamijenjen. Srušeni su Gusarov dom (1990.), Akvarij (1995.) i hotel Ambasador (2017.). Sačuvane su neke njegove obiteljske stambene zgrade: [[kuća Čorak u Splitu|kuća Čorak]] na Zapadnoj obali iz 1923. godine, obiteljska kuća na Manušu iz 1927. godine, kamena [[Kuća Tresić-Pavičić u Splitu|kuća]] književnika i političara Ante Tresića Pavičića na Mejama, [[kuća Mojsović u Splitu|kuća Mojsović]] iz 1931. godine, [[Kuća Krstulović|vila Lovre Krstulovića na Firulama]] iz 1933. godine, stambena [[Kuća Kodl u Tršćanskoj ulici u Splitu|kuća Kodl]] u Tršćanskoj iz 1939. godine, [[zgrada Orebić u Splitu|uglovnica Orebić]] pokraj Biskupove palače i ini. <ref name="Tušek">Darovan Tušek. Razgovarao Damir Šarac: [https://slobodnadalmacija.hr/split/jedna-po-jedna-nestaju-zgrade-tuzno-je-sto-split-rusi-arhitekta-koji-je-grad-tezaka-uveo-u-modernu-514817 ''Jedna po jedna, nestaju zgrade: tužno je što Split ruši arhitekta koji je grad težaka uveo u modernu ''] Slobodna Dalmacija. 1. studenoga 2017. Pristupljeno 21. travnja 2020.</ref> Tu je i [[Zgrada vodovoda u Splitu u Hercegovačkoj 8|Zgrada vodovoda]], [[trafostanica u Dujmovači]] i dr.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Kodl, Josip}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Split]]<br />
[[Kategorija:Česi u Hrvatskoj]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski arhitekti]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski veslači]]<br />
[[Kategorija:Češki športaši]]</div>WikiSysop