WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T10:31:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Skladatelj
|ime=Josip Hatze
|opis_slike=
|puno_ime=Josip Hatze
|slika=Josip_Hatze_1951.jpg
|datum_rođenja=[[21. ožujka]] [[1879.]]
|mjesto_rođenja=[[Split]], [[Hrvatska]]
|datum_smrti=[[30. siječnja]] [[1959.]]
|mjesto_smrti=[[Split]], [[Hrvatska]]
|djela=''[[Povratak]]''<br>''[[Adel i Mara]]''
|period=
|utjecaj=
|suradnici=
|nagrade=
|}}
'''Josip Hatze''' ([[Split]], [[21. ožujka]] [[1879.]] – [[Split]], [[30. siječnja]] [[1959.]]), [[hrvat]]ski [[skladatelj]] i [[dirigent]].

== Životopis ==

Josip Hatze rođen je u Splitu, na prvi dan proljeća [[1879.]] godine u obitelji uglednog splitskog obrtnika. Tijekom školovanja upijao je tadašnja glazbena zbivanja, posebno crkvenu glazbu i napjeve na narodnome jeziku. Slučajno je otkrivena njegova iznimna muzikalnost, koju su u obitelji podržali, i omogućili mu prisustvovanje svim predstavama, onda tek otvorenog [[HNK u Splitu|Općinskog kazališta]] u Splitu. Snažan doživljaj orkestralnih i zborskih nastupa u splitskom teatru, potaknuo je 16-godišnjeg Hatzea napisati '''''Misu a Kapela''''' na [[hrvatski jezik|hrvatski]] tekst, koju je s velikim uspjehom izveo školski zbor, a preuzeli su je i zborovi drugih dalmatinskih škola.

Završio je studij kompozicije 1902. godine na Konzervatoriju u [[Pesaro|Pesaru]] kod velikog skladatelja [[Pietro Mascagni|Pietra Mascagnia]].

Vrativši se u rodni Split radio je kao [[pedagog]] i [[zborovođa]]: bio je nastavnik glazbe u Srednjoj tehničkoj školi u Splitu i zborovođa pjevačkih društva "Zvonimir" i "Guslar".

Tijekom Prvog svjetskog rata bio je na [[albansko bojište u Prvom svjetskom ratu|albanskom bojištu]], daleko od doma i nije znao da mu je od [[španjolska gripa|španjolske gripe]] umrla voljena supruga Gilda, inače podrijetlom iz patricijske obitelji [[Marulići|Marka Marulića]], začetnika hrvatske književnosti.

Nakon raspada [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] [[1941.]] godine Hatze se odmah, iako u poodmaklim godinama, opredijelio za [[NOP]]. Radio je u Pododboru intelektualaca unutar posebne sekcije glazbenika. Poslije kapitulacije Italije pristupa partizanima. Hatze je bio jedan od sudionika Konferencije kulturnih i javnih radnika [[Dalmacija|Dalmacije]] koja je održana u [[Hvar]]u u prosincu [[1943.]] godine.
Nakon evakuacije srednjodalmatinskih otoka Hatze odlazi sa zbjegom u [[El Shatt]] (Egipat). Tu je pod teškim uvjetima uvježbao i vodio reprezentativni mješoviti Centralni zbor jugoslavenskog zbjega. Poslije nekoliko mjeseci Zbor je imao vrlo raznolik i bogat repertoar, od stotinjak pjesama i sastava. Za vrlo kratko vrijeme zbor je postigao i zavidnu umjetničku razinu. U toku svoga djelovanja zbor je imao više 150 nastupa. Koncerte je održavao po logorima, vojnim bolnicama, u kazalištima, koncertnim dvoranama i na radiostanicama, naročito u [[Kairo|Kairu]] i [[Aleksandrija|Aleksandriji]] te u ostalim većim mjestima [[Egipat|Egipta]] i Srednjeg istoka. Zbor je priredio i specijalno pripremljene programe, koje su snimale savezničke informativne službe i prenosile ih preko radiostanica [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Među kompozicijama naročito su se isticale partizanske i rodoljubne pjesme. Za vrijeme [[NOB]]-a skladao je četrdesetak partizanskih pjesama. U lipnju 1945. godine Zbor se vratio u [[Demokratska Federativna Jugoslavija|domovinu]]. Odmah po povratku organizirao je turneju po dalmatinskim gradovima, a prije rasformiranja nastupio je i u [[Zagreb|Zagrebu]], prigodom zasjedanja [[ZAVNOH]]-a.

U poslijeratnom periodu u Splitu maestro Hatze vodio je zborove [[KUD Jedinstvo|KUD-a Jedinstvo]] nukleusa amaterskog stvaralaštva u gradu i Dalmaciji , a bio je i njegov počasni doživotni predsjednik.

Stvaralački opus Josipa Hatzea posvećen je vokalnoj i scenskoj glazbi. Lirsko obilježje Hatzeove glazbe vidljivo je u 60-tak popjevaka. No već njegove [[Kantata|kantate]] '''''Noć na uni''''' (na stihove [[Hugo Badalić|Huge Badalića]]) i '''''Exodus''''' (1912.) i '''''Golemi Pan''''' (1917.) na poeziju [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] otkrivaju Hatzeov smisao za dramatiku.
Na ovaj smisao za dramatiku, posebno ukazuje Hatzeova veristička primjena orkestra u obje [[opera|opere]]: '''''Povratak''''' (1910. ) i '''''Adel i Mara''''' (1932.).

'''''Povratak''''' je priča o hrvatskom seljaku koji je morao otići u tuđinu da bi kod kuće prehranio obitelj. Hatze je dojmljivo dočarao ugođaj skromnoga Badnjaka na slavonskome selu te dramatski uobličio tragičnu ljubavnu priču prosjaka Dake, koja simbolički nagovješćuje dramu što će se za sat odviti u Jelinu domu. Skladatelj je blagom nostalgijom ovio ljubavne prizore, reljefno ocrtao pojedine likove i snažno naglasio dramatiku finala, kada se lome sve sudbine glavnih likova.

'''''Adel i Mara''''' [[opera]] je prema spjevu ''[[Bijedna Mara]]'' [[Luka Botić|Luke Botića]], epske pripovijesti iz narodnog života u [[Dalmacija|Dalmaciji]] u drugoj polovici [[16. stoljeće|šesnaestoga stoljeća]]. Ovo je opera nacionalnog smjera, s glazbeničkom polarizacijom dviju društvenih i etničkih cjelina: dalmatinskom i turskom, mediteranski raspjevana muzička drama, sjajne glazbeno scenske dramaturgije.

Nakon rata Hatze se vratio u Split, gdje je i dalje nastavio umjetničkim radom i stvaralaštvom.
Umro je u rodnom gradu 30. siječnja [[1959.]] godine.

Josip Hatze je prvi i najizrazitiji [[Mediteran]]ac u hrvatskoj glazbi prve polovine prošloga stoljeća koji je u vokalnoj lirici dostigao vrhunac hrvatskog stvaralaštva na tom području.

U Splitu u čast ovom velikom hrvatskom skladatelju postoji srednja glazbena škola "Josip Hatze" : http://www.glazbena-hatzea.hr/

Hrvatski skladatelj i akademik HAZU [[Ruben Radica]] njegov je unuk. <ref>[[Zdenka Weber]]: Prve skladbe Rubena Radice i [[Milko Kelemen|Milka Kelemena]], [[Hrvatsko slovo]], petak, 28. listopada 2011., str. 19.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

* [http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/portreti Ratna kronika Splita]

{{mrva-biog-glaz-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Hatze, Josip}}
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski dirigenti]]
[[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]

Josip Hatze - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica