Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Zagreb)

2026-04-07T13:07:53Z

Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Zagreb)

Nova stranica

{{Filmski umjetnik
|ime = Josip Freudenreich
|slika =
|veličina =
|opis slike =
|rodno ime =
|pseudonim =
|rođenje = [[6. listopada]] [[1827.]]
|mjesto rođenja = [[Nova Gradiška]], [[Hrvatska]]
|smrt = [[27. travnja]] [[1881.]]
|mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|zanimanje = kazališni glumac, redatelj, dramatičar
|godine rada =
|web =
|supruga =
|suprug =
|važnije uloge = Harpagon u [[Molière]]ovom „Škrtcu”, Karl Moor u [[Schiller]]ovim „Razbojnicima” te Dimitar Hvaranin u [[Dimitrije Demeter|Demetrovoj]] „Teuti”
|važniji filmovi =
|oscar =
|emmy =
|tony =
|zlatni globus =
|bafta =
|cesar =
|goya =
|afi =
|olivier =
|saturn =
|ostale_nagrade =
}}
'''Josip Freudenreich ml.''' ([[Nova Gradiška]], [[6. listopada]] [[1827.]] - [[Zagreb]], [[27. travnja]] [[1881.]]) [[hrvat]]ski je [[kazalište|kazališni]] umjetnik, jedan od začetnika hrvatskog glumišta i utemeljitelj žanra pučkog [[igrokaz]]a.

Njegov [[djed]] [[Carolus Franciscus Freudenreich]] došao je iz [[Češka|Češke]] u [[Hrvatska|Hrvatsku]] i glumio je u kazališnim predstavama u [[Zagreb]]u na [[njemački|njemačkom jeziku]].<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/3370/ Freudenreich, Carolus Franciscus] proleksis.lzmk.hr Preuzeto 4. prosinca 2024.</ref> Njegov [[otac]] [[Josip Freudenreich stariji]] bio je vojni kapelnik. Njegov brat [[Franjo Freudenreich]] bio je kazališni glumac. Njegova supruga [[Karolina Freudenreich]] (umjetnički Norveg) bila je operna i operetna pjevačica te komičarka. Njihova djeca su: [[Dragica Freudenreich]] (kazališna glumica), [[Dragutin Freudenreich]] (kazališni glumac) i [[Marija Freudenreich]] (operna pjevačica i kazališna glumica). Njegovi unuci (djeca od Dragutina) su: [[Milan Freudenreich]] (arhitekt i slikar) i [[Aleksandar Freudenreich]] (arhitekt).

Svoje prve kazališne korake započeo je 1841. u [[Karlovac|Karlovcu]], gdje je prisustvovao izvedbama Domorodnog teatralnog društva.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/6391 FREUDENREICH, Josip ml.] Hrvatski biografski leksikon Preuzeto 4. prosinca 2024.</ref>

Kao svestrani [[umjetnik]] koji je obilježio razvoj hrvatskog kazališta u 19. stoljeću, Freudenreich je djelovao kao [[glumac]], [[redatelj]], [[dramatičar]], [[koreograf]], [[prevoditelj]] i [[pedagog]]. Posebno se istaknuo u karakternim i komičnim ulogama, među kojima su interpretacije: Harpagona u [[Molière]]ovom „Škrtcu”, Karla Moora u [[Schiller]]ovim „Razbojnicima” te Dimitra Hvaranina u [[Dimitrije Demeter|Demetrovoj]] „Teuti”.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/freudenreich-josip-ml Freudenreich, Josip, ml.] enciklopedija.hr Preuzeto 4. prosinca 2024.</ref>

Nakon početnog bavljenja poplunarskim i knjigoveškim [[obrt]]om, 1845. godine započinje njegova profesionalna kazališna karijera. Nastupao je s hrvatskim i njemačkim putujućim družinama diljem Hrvatske i inozemstva, uključujući: [[Zagreb]], [[Karlovac]], [[Varaždin]], [[Bjelovar]], [[Ptuj]], [[Temišvar]], [[Lavov]] i [[Beč]]. Prekretnicu u njegovoj karijeri označio je povratak u Zagreb 1860. na poziv [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demetra]]<ref>[https://radiong.hr/josip-freudenreich-jedan-od-najpoznatijih-novogradiscana-u-povijesti/ Josip Freudenreich – jedan od najpoznatijih Novogradiščana u povijesti] radiong.hr Preuzeto 4. prosinca 2024.</ref>, kada postaje jedan od ključnih aktera u procesu nacionalnog osamostaljenja hrvatskog kazališta.

Freudenreichov najznačajniji doprinos hrvatskoj dramskoj književnosti je uvođenje žanra pučkog igrokaza, inspiriranog bečkom pučkom komediografijom. Njegov prvijenac „[[Graničari]]” (1857.), koji spaja elemente tragičnog i komičnog uz dodatak [[glazba|glazbe]] i [[ples]]a, postao je standardno djelo nacionalnog repertoara i jedno od najizvođenijih djela hrvatske dramatike. Među njegova značajnija djela ubraja se i ”Crna kraljica” (1858.) s pripadajućim jednočinim fantastičnim prologom „Prokletstvo na Medvedgradu”.

Kao umjetnički [[inovator]], 1863. godine uvodi operetu u hrvatski kazališni život, a 1870. postaje prvi operni redatelj u povijesti hrvatskog kazališta. Njegov pedagoški rad iznjedrio je niz istaknutih glumaca, među kojima su: [[Adam Mandrović]] i [[Marija Ružička-Strozzi]]. Oženio se glumicom Karolinom Norveg, s kojom je imao četvero [[djeca|djece]] koja su nastavila obiteljsku kazališnu tradiciju.

Freudenreichov stvaralački opus, koji uključuje i djela poput „Mađari u Hrvatskoj” ([[1861]].) te „Udmanić ili Zlo rodi zlo” (1873.), značajno je pridonio razvoju hrvatske dramske umjetnosti, posebice kroz spoj izvorne narodne tematike s elementima bečke pučke komike, uz korištenje živog [[jezik]]a koji je vješto kombinirao štokavski standard s regionalizmima i [[dijalekt]]alnim osobitostima.

Nalazi se kao jedna od osoba na [[Svečani zastori Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu|svečanom zastoru]] za otvorenje zgrade [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnog kazališta]] u Zagrebu 1895. Izradio ga je Vlaho Bukovac. Zastor je poznat pod imenom „Hrvatski preporod”.

Bio je prijatelj s hrvatskim skladateljem [[Ivan Zajc|Ivanom pl. Zajcom]].

== Izvori ==

{{GLAVNIRASPORED:Freudenreich, Josip}}
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski koreografi]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni pedagozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Nova Gradiška]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Josip Freudenreich - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Zagreb)