Josip Frank - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T14:10:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 14:10
Redak 103:		Redak 103:
	Na saborskim izborima [[1906.]] godine, unatoč snazi [[Hrvatsko-srpska koalicija\|Hrvatsko-srpske koalicije]], pravaši dobivaju 20 saborskih mjesta te postaju snažna oporba vladajućoj Koaliciji. Hrvatski ban [[Pavao Rauch]] [[1908.]] godine pruža podršku pravašima i Josipu Franku u njegovu nastojanju da oslabi i pobijedi Koaliciju, ali njihove namjere nisu nikad urodile plodom. Istodobno, poticajem Josipa Franka započinju Fridjungovi veleizdajnički procesi kojima su ban i dvor željeli slomiti snagu Koalicije. Naposljetku, Koalicija pristaje na suradnju s kraljevskim dvorom i tako zadržava osvojenu vlast, pa nade Josipa Franka da bi pravaši mogli preuzeti vlast u Hrvatskoj ostaju tada neostvarene.		Na saborskim izborima [[1906.]] godine, unatoč snazi [[Hrvatsko-srpska koalicija\|Hrvatsko-srpske koalicije]], pravaši dobivaju 20 saborskih mjesta te postaju snažna oporba vladajućoj Koaliciji. Hrvatski ban [[Pavao Rauch]] [[1908.]] godine pruža podršku pravašima i Josipu Franku u njegovu nastojanju da oslabi i pobijedi Koaliciju, ali njihove namjere nisu nikad urodile plodom. Istodobno, poticajem Josipa Franka započinju Fridjungovi veleizdajnički procesi kojima su ban i dvor željeli slomiti snagu Koalicije. Naposljetku, Koalicija pristaje na suradnju s kraljevskim dvorom i tako zadržava osvojenu vlast, pa nade Josipa Franka da bi pravaši mogli preuzeti vlast u Hrvatskoj ostaju tada neostvarene.

	Ipak, njegova bezkompromisna politika u obrani hrvatskoga državnog prava, pod austrijskom vlašću, nasuprot [[Jugoslavija\|jugoslavenskoj]] i [[Velika Srbija\|velikosrpskoj]] ideji pružanjem podrške kraljevskom dvoru dovela je do krize unutar stranke. Stoga stranačka struja, tzv. [[Starčevićeva stranka prava\|milinovci]], predvođena Milom Starčevićem, napušta stranku [[1908.]] godine i osniva Starčevićevu stranku prava. No ni to nije pokolebalo Josipa Franka u njegovoj provedbi vlastitih političkih ideja. [[1909.]] godine je obolio i više nije imao utjecaja na stranačku politiku. [[Hrvatsko-srpska koalicija]] je pobijedila na saborskim izborima [[1908.]] godine. Frank je o tome zapisao: ''...Jer što znači za pravo pobjeda koalicije? Znači silan porast moći srbske ideje proti hrvatskoj ideji... Zato se je i poslije te pobjede pred mojom kućom u noći orila pjesma: Onamo, onamo... Za to sam ja morao kao predsjednik Starčevićeve hrvatske stranke prava biti uličnjački stigmatiziran time što su okaljali moju kuću čime se, kako rekoh, ponosim. Za to već i [[Srbobran (novine)\|Srbobran]] trijumfira, da će Srbi osloboditi Hrvatsku tako, da će Hrvatska biti jedina sa Srbijom...'' <ref>{{~~Cite book~~\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 417.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref><ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 44., 18. фебруара (2. марта) 1908., \|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> U vrijeme Veleizdajničkog procesa, 1909. godine, dao je intervju za ''Journal des débats''. Na pitanje o velikom zlu o kojem je govorio, rekao je: ''To su svi ljudi koji ne vole svoju rođenu zemlju. Koliko ih ima? Četvrtina stanovništva.'' Novinar je zaključio da je riječ o Srbima, a i po tadašnjim statistikama, četvrtina stanovništa Kraljevine Hrvatske i Slavonije bili su Srbi.<ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 50.\|year= 1909.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>		Ipak, njegova bezkompromisna politika u obrani hrvatskoga državnog prava, pod austrijskom vlašću, nasuprot [[Jugoslavija\|jugoslavenskoj]] i [[Velika Srbija\|velikosrpskoj]] ideji pružanjem podrške kraljevskom dvoru dovela je do krize unutar stranke. Stoga stranačka struja, tzv. [[Starčevićeva stranka prava\|milinovci]], predvođena Milom Starčevićem, napušta stranku [[1908.]] godine i osniva Starčevićevu stranku prava. No ni to nije pokolebalo Josipa Franka u njegovoj provedbi vlastitih političkih ideja. [[1909.]] godine je obolio i više nije imao utjecaja na stranačku politiku. [[Hrvatsko-srpska koalicija]] je pobijedila na saborskim izborima [[1908.]] godine. Frank je o tome zapisao: ''...Jer što znači za pravo pobjeda koalicije? Znači silan porast moći srbske ideje proti hrvatskoj ideji... Zato se je i poslije te pobjede pred mojom kućom u noći orila pjesma: Onamo, onamo... Za to sam ja morao kao predsjednik Starčevićeve hrvatske stranke prava biti uličnjački stigmatiziran time što su okaljali moju kuću čime se, kako rekoh, ponosim. Za to već i [[Srbobran (novine)\|Srbobran]] trijumfira, da će Srbi osloboditi Hrvatsku tako, da će Hrvatska biti jedina sa Srbijom...'' <ref>{{Citiranje knjige\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 417.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 44., 18. фебруара (2. марта) 1908., \|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> U vrijeme Veleizdajničkog procesa, 1909. godine, dao je intervju za ''Journal des débats''. Na pitanje o velikom zlu o kojem je govorio, rekao je: ''To su svi ljudi koji ne vole svoju rođenu zemlju. Koliko ih ima? Četvrtina stanovništva.'' Novinar je zaključio da je riječ o Srbima, a i po tadašnjim statistikama, četvrtina stanovništa Kraljevine Hrvatske i Slavonije bili su Srbi.<ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 50.\|year= 1909.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>

	Za vrijeme [[aneksijska kriza\|aneksijske krize]] kad je Austro-Ugarska pripojila BiH, pripremio je postrojavanje [[Hrvatska narodna legija\|Hrvatske narodne legije]], vojne postrojbe koja se je trebala suprotstaviti pripremanim upadima vojnih i paravojnih postrojba iz Srbije ([[Vojska Kraljevine Srbije\|srbijanske vojske]], [[četnici\|četničkih]] i [[komiti\|komitskih]] odreda<ref name="Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović]]: ''Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908.'', u: ''Pravaška misao i politika: zbornik radova'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2007., {{ISBN\|978-953-6324-61-3}}, str. 93.</ref>, [[Narodna odbrana\|Narodne odbrane]] i dr.		Za vrijeme [[aneksijska kriza\|aneksijske krize]] kad je Austro-Ugarska pripojila BiH, pripremio je postrojavanje [[Hrvatska narodna legija\|Hrvatske narodne legije]], vojne postrojbe koja se je trebala suprotstaviti pripremanim upadima vojnih i paravojnih postrojba iz Srbije ([[Vojska Kraljevine Srbije\|srbijanske vojske]], [[četnici\|četničkih]] i [[komiti\|komitskih]] odreda<ref name="Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović]]: ''Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908.'', u: ''Pravaška misao i politika: zbornik radova'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2007., {{ISBN\|978-953-6324-61-3}}, str. 93.</ref>, [[Narodna odbrana\|Narodne odbrane]] i dr.
Redak 157:		Redak 157:

	== Kritika ==		== Kritika ==
	Zagrebački [[Srbobran (novine)\|Srbobran]] je prepun članaka o ''frankovluku'' kao anticivilizacijskom, primitivnom i neljudskom protusrpskom djelovanju Josipa Franka i njegovih pristalica. Navodi se dosta slučajeva nasilja nad Srbima, od razbijanja prozora na kućama Srba i srpskim institucijama prije i tijekom rujanskih protusrpskih demonstracija u [[Zagreb]]u 1902. godine, do hajke na uglednije Srbe prije i tijekom [[Veleizdajnički proces\|Veleizdajničkog procesa]] 1909. godine kao i do pojedinih slučajeva ubojstava. Tako su dvojica frankovaca ratara, Pavel Rakoš i Štefo Novaković iz sela [[Cerina (Čazma)\|Cerine]] 1908. godine ubili Srbina Stevu Grubačevića iz sela [[Marčani\|Marčana]] blizu [[Čazma\|Čazme]], samo zato što im Stevo nikako nije htio reči da nije Srbin. Skupa su bili u gostionici, Hrvati su ga prisiljavali da se izjasni, sve dok nisu pošli kući kada ga je Rakoš ubio udarcem kolca u glavu. Nakon toga mu je kleknuo na prsa i cijelog ga nožem isjekao, tako da je bilo na njemu 130 rana.<ref>{{~~Cite book~~\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 427.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref><ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Српско Коло, бр. 24., 12. (25.) јуна 1908., Звјерско убиство \|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> Srbobran mu često spočitava židovsko podrijetlo i optužuje ga da ne radi u interesu Hrvata nego politike Beča, pod vidom borbe za Hrvatsku. Takvo mišljenje su imali i neki Hrvati. Tako ga [[Bogoslav Mažuranić]] (1866.–1918.) liječnik, političar i javni djelatnik, naziva tuđinskim agentom koji je zaveo hrvatske budale. Na sjednici zajedničkog sabora 27. studenog 1908. još je rekao o djelovanju Franka i bana Raucha oko Veleizdajničkog procesa: ''Stid me je kao Hrvata kad se sjetim da je hrvatski narod mogao ipak da rodi toliko kukavica i toliko budala - koliko ih je onaj tuđinski gnjus rekrutovao u svoju legiju... al ovakve sramote - ja držim da hrvatski narod od god. 48. ovamo nije zabilježio... Ovu sramotu moraće hrvatski narod da opere i našoj braći vrati milo za drago onda kad im to najviše od nevolje bude - a čini mi se da to nije tako daleko.'' <ref>{{~~Cite book~~\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 445.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref><ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 259., 17. (30.) новембра 1908., О велеиздајничкој парници...\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>		Zagrebački [[Srbobran (novine)\|Srbobran]] je prepun članaka o ''frankovluku'' kao anticivilizacijskom, primitivnom i neljudskom protusrpskom djelovanju Josipa Franka i njegovih pristalica. Navodi se dosta slučajeva nasilja nad Srbima, od razbijanja prozora na kućama Srba i srpskim institucijama prije i tijekom rujanskih protusrpskih demonstracija u [[Zagreb]]u 1902. godine, do hajke na uglednije Srbe prije i tijekom [[Veleizdajnički proces\|Veleizdajničkog procesa]] 1909. godine kao i do pojedinih slučajeva ubojstava. Tako su dvojica frankovaca ratara, Pavel Rakoš i Štefo Novaković iz sela [[Cerina (Čazma)\|Cerine]] 1908. godine ubili Srbina Stevu Grubačevića iz sela [[Marčani\|Marčana]] blizu [[Čazma\|Čazme]], samo zato što im Stevo nikako nije htio reči da nije Srbin. Skupa su bili u gostionici, Hrvati su ga prisiljavali da se izjasni, sve dok nisu pošli kući kada ga je Rakoš ubio udarcem kolca u glavu. Nakon toga mu je kleknuo na prsa i cijelog ga nožem isjekao, tako da je bilo na njemu 130 rana.<ref>{{Citiranje knjige\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 427.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Српско Коло, бр. 24., 12. (25.) јуна 1908., Звјерско убиство \|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> Srbobran mu često spočitava židovsko podrijetlo i optužuje ga da ne radi u interesu Hrvata nego politike Beča, pod vidom borbe za Hrvatsku. Takvo mišljenje su imali i neki Hrvati. Tako ga [[Bogoslav Mažuranić]] (1866.–1918.) liječnik, političar i javni djelatnik, naziva tuđinskim agentom koji je zaveo hrvatske budale. Na sjednici zajedničkog sabora 27. studenog 1908. još je rekao o djelovanju Franka i bana Raucha oko Veleizdajničkog procesa: ''Stid me je kao Hrvata kad se sjetim da je hrvatski narod mogao ipak da rodi toliko kukavica i toliko budala - koliko ih je onaj tuđinski gnjus rekrutovao u svoju legiju... al ovakve sramote - ja držim da hrvatski narod od god. 48. ovamo nije zabilježio... Ovu sramotu moraće hrvatski narod da opere i našoj braći vrati milo za drago onda kad im to najviše od nevolje bude - a čini mi se da to nije tako daleko.'' <ref>{{Citiranje knjige\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 445.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 259., 17. (30.) новембра 1908., О велеиздајничкој парници...\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:56:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime = Josip Frank
|slika = Josip Frank.jpg
|veličina = 300px
|opis slike = Josip Frank
|malaslika =
|opis male slike =
|datum rođenja = [[16. travnja]] [[1844.]]
|datum smrti = [[17. prosinca]] [[1911.]]

|položaj = 2. [[Čista stranka prava|predsjednik Čiste stranke prava]]
|mandat_start = [[28. veljače]] [[1896.]]
|mandat_kraj = [[1909.]]
|podpredsjednik =
|podpremijer =
|zamjenik =
|premijer1 =
|predsjednik1 =
|prethodnik =
|nasljednik =

|čin2 = zastupnik u Hrvatskom saboru
|mandat_start2 = [[1887.]]
|mandat_kraj2 = [[1909.]]
|podpredsjednik2 =
|podpremijer2 =
|zamjenik2 =
|premijer2 =
|predsjednik =
|prethodnik2 =
|nasljednik2 =

|čin3 =
|mandat_start3 =
|mandat_kraj3 =
|podpredsjednik3 =
|podpremijer3 =
|zamjenik3 =
|premijer3 =
|predsjednik3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik3 =

|čin4 =
|mandat_start4 =
|mandat_kraj4 =
|podpredsjednik4 =
|podpremijer4 =
|zamjenik4 =
|premijer4 =
|predsjednik4 =
|nasljednik4 =
|prethodnik4 =

|čin5 =
|mandat_start5 =
|mandat_kraj5 =
|podpredsjednik5 =
|podpremijer5 =
|zamjenik5 =
|premijer5 =
|predsjednik5 =
|prethodnik5 =
|nasljednik5 =

|stranka = [[Stranka prava]]<br>[[Čista stranka prava]]
|supruga = Olga Rojčević-Frank<br>Teodora Martini-Frank
|suprug =
|zanimanje = [[politika|političar]]
|fusnote =
}}

'''Josip Frank''' ([[Osijek]], [[16. travnja]] [[1844.]] – [[Zagreb]], [[17. prosinca]] [[1911.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] odvjetnik i političar.

== Životopis ==
=== Podrijetlo i obitelj ===
Frank se rodio [[16. travnja]] [[1844.]] godine u [[Osijek]]u u hrvatsko-[[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj obitelji]] Emanuela i Helene Frank.<ref>[[Ognjen Kraus]], 1998., str. 174.</ref><ref name="ig1">[[Ivo Goldstein]], 2001., str. 619.</ref> Frankov brat Jakov je izdavao u Osijeku novine ''[[Die Drau]]'', uređivao je zagrebački umjereno oporbenjački ''[[Agramer Tagblatt]]'', pisao za mađarski ''[[Pester Lloyd]]'' i bečki ''[[Neue Freie Presse]]''. Sukladno tome, Jakov Frank je imao veze u dualističkim krugovima [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Frank nikada nije skrivao činjenicu da je njegov brat Jakov bio [[Mađaroni|unionist]].<ref name="amachr">{{Citiranje www|naslov=Josip Frank – hrvatski domoljub srednjoeuropsko-mediteranskog okvira|url=http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=3905|autor=Mladen Kaldana|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Hrvati AMAC - Hrvatski Web portal |format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=23. prosinca 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>

Frank je imao pet sinova sa Olgom Rojčević,<ref name="amachr"/> od kojih su dvojica ostvarili istaknute karijere u politici. Stariji [[Vladimir Frank|Vladimir]] (1873. – 1916.) prvi je zakoračio očevim stazama. Njegovom putu pridružio se i [[Ivo Frank|Ivo]] (1877. – 1939.), za kojega se može reći da je bio posljednji politički aktivni član obitelji, jedini koji je doživio prijelomni trenutak suvremene hrvatske prošlosti, raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]].<ref name="hip">[[Stjepan Matković]], »Prilozi za politički životopis Ive Franka i evoluciju pravaštva«, ''Časopis za suvremenu povijest (Hrvatski institut za povijest)'', sv. 40 br. 3, Zagreb, kolovoz / rujan 2008., str. 1067. – 1085., {{ISSN|1848-9079}} {{Hrčak|id=62426}}</ref> Nakon smrti supruge Olge, Frank je oženio Teodoru Martini sa kojom je imao dvoje djece.<ref name="amachr"/>

=== Obrazovanje i početci karijere ===
Frank je završio je gimnaziju u Osijeku, a nakon mature [[1862.]] godine započeo je studij [[pravo|prava]] u [[Beč]]u. U Beču je [[1868.]] godine stekao i naslov doktora prava. Nakon završetka studija započinje svoj pripravnički staž u odvjetničkom uredu poznatog [[Austrija|austrijskog]] [[politika|političara]] [[Karl Lueger|Karla Luegera]]. Potom stažira na sudu u [[Budimpešta|Budimpešti]] i naposljetku, [[1872.]] godine otvara vlastiti odvjetnički ured u [[Zagreb]]u.

Već se tada uključuje u hrvatski [[politika|politički]] život. Isprva u svojim istupima pristaje uz hrvatskog bana [[Levin Rauch|Levina Raucha]] te mu se pridružuje u napadima na [[Narodna stranka|Narodnu stranku]], a potom napada i narodnjačkog bana pučanina [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] zbog njegova popuštanja [[Mađari]]ma i odnosa spram [[Srbi]]ma.

=== Politička karijera ===
Bio je pokretačem novina ''[[Agramer Presse]]'' [[1877.]] godine, a kad su ih vlasti zabranile, jer su zastupale oporbeno gledište,<ref name="EDK">''[[Eugen Dido Kvaternik]], Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest.'', dr. [[Jere Jareb]], Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 267.</ref> pokrenuo je ''[[Kroatische Post]]'' [[1878.]] godine. Nedugo zatim su vlasti zabranile i te novine. Posljednji sačuvan broj ''Kroatische Post'' nosi nadnevak [[17. travnja]] [[1879.]] godine.<ref name="EDK"/> Osim tih dvaju novina na njemačkome jeziku koje su izlazile u Zagrebu, izdavao je i novine ''[[Branik]]'', na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]].

Kao vrstan [[Ekonomija|financijski]] stručnjak već [[1879.]] godine u svojim novinskim člancima upozorava na financijsku i gospodarsku ovisnost Hrvatske o [[Ugarska|Ugarskoj]], koja je proizišla iz [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868.]] godine i njezine revizije [[1873.]] godine. O tome je izdao [[1880.]] godine brošuru ''Die Quote Kroatiens'', u kojoj je dokazivao da je Hrvatska previše opterećena. Svojim neumornim javnopolitičkim radom brzo stječe naklonost birača te je od [[1880.]] do [[1894.]] godine bio i zagrebački gradski zastupnik te se uvijek zalagao za napredak i boljitak glavnog grada Hrvatske. Već [[1884.]] godine postaje i zastupnik u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], isprva kotara [[Popovača|Popovače]], a potom od [[1887.]] godine i Kotara [[Vojni Križ]]. Zbog svoje stručnosti bio je i redovitim članom saborskog financijskog, a potom i proračunskog odbora.

==== Hrvatska stranka prava ====
Od [[1877.]] do [[1890.]] godine istupao je Frank u političkom životu samostalno, ne priključivši se nijednoj političkoj stranci. Kao istaknuti hrvatski domoljub u svom se političkom djelovanju približio pravašima te se na poticaj [[Fran Folnegović|Frana Folnegovića]] [[1890.]] godine konačno kao saborski zastupnik i priključio [[Stranka prava|Stranci prava]]. Njegova dobra volja došla je do izražaja već iste godine kada je vlastitim novčanim sredstvima pripomogao financijskom oporavku pravaškog glasila ''Hrvatska'', a potom i dioničkog društva [[Starčevićev dom]]. Stranačku političku djelatnost nastavio je od [[1891.]] godine kao urednik ''Hrvatske'', u kojoj izlaže vlastite političke poglede.

Shvativši težak položaj u kojem se Hrvatska tada nalazila, držao je da prvi cilj političkog djelovanja mora biti okupljanje i ujedinjenje hrvatskih zemalja te gospodarska i financijska samostalnost Hrvatske, koju je tada teško ugrožavala agresivna mađarska politika. Njegovim političkim stajalištima sve se više približavao i sam prvak stranke, [[Ante Starčević]]. Josip Frank je zaslužan za prvi pravi politički program Stranke prava, koji je bio prihvaćen [[6. lipnja]] [[1894.]] godine, a u kojem su bila dobrim dijelom sadržana i njegova politička stajališta. Program je sadržavao ideju ujedinjenja i obnove hrvatske državnosti.

==== Čista stranka prava ====
No kad su zagrebački [[Sveučilište u Zagrebu|sveučilištarci]] prigodom posjeta [[car]]a i [[kralj]]a [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] Zagrebu, [[1895.]] godine, u znak prosvjeda spalili mađarsku zastavu, a Fran Folnegović sa svojom stranačkom strujom osudio taj čin, Josip Frank je, zajedno s [[Ante Starčević|Antom Starčevićem]], [[Eugen Kumičić|Eugenom Kumičićem]] i [[Mile Starčević|Milom Starčevićem]] istupio iz kluba Stranke prava. Nakon toga uslijedio je konačan raskol Stranke prava, a stranačka struja koju su predvodili Starčević i Frank prerasla je u [[Čista stranka prava|Čistu stranku prava]], sa stranačkim dnevnikom ''Hrvatsko pravo''.

Nakon Starčevićeve smrti [[1896.]] godine Josip Frank je, budući je već imao Starčevićevu potporu, preuzeo vodstvo stranke te je potom učvrstio njezin položaj i tako joj osigurao političku budućnost. Otad se neprestano borio za financijsku samostalnost Hrvatske, pa i putem izravnih pregovora s [[kralj]]evskim dvorom. Tako je od [[1898.]] do [[1906.]] godine bio član Kraljevinskog odbora za financijska pitanja, a [[1898.]] godine u svojoj raspravi ''Nuncij'' oštro je optužio Ugarsku zbog nepravednosti financijske nagodbe između Hrvatske i Ugarske. Frank [[1904.]] godine ponovno postavlja zahtjev za financijskom samostalnošću Hrvatske pa je zahvaljujući njegovom radu [[1906.]] godine i sklopljena najpovoljnija financijska nagodba između Hrvatske i Ugarske uopće.

Istodobno stranka [[1904.]] godine mijenja ime u Starčevićanska stranka prava te pod Frankovim vodstvom nastavlja svoj razvoj. Od [[1905.]] godine Josip Frank postaje oštar protivnik [[Jugoslavija|projugoslavenske]] politike novog kursa, kasnije Hrvatsko-srpske koalicije, te saveznike u borbi protiv Koalicije od [[1906.]] traži u kraljevskom dvoru i krugu oko hrvatskog prijestolonasljednika [[Franjo Ferdinand|Franje Ferdinanda]].

Na saborskim izborima [[1906.]] godine, unatoč snazi [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]], pravaši dobivaju 20 saborskih mjesta te postaju snažna oporba vladajućoj Koaliciji. Hrvatski ban [[Pavao Rauch]] [[1908.]] godine pruža podršku pravašima i Josipu Franku u njegovu nastojanju da oslabi i pobijedi Koaliciju, ali njihove namjere nisu nikad urodile plodom. Istodobno, poticajem Josipa Franka započinju Fridjungovi veleizdajnički procesi kojima su ban i dvor željeli slomiti snagu Koalicije. Naposljetku, Koalicija pristaje na suradnju s kraljevskim dvorom i tako zadržava osvojenu vlast, pa nade Josipa Franka da bi pravaši mogli preuzeti vlast u Hrvatskoj ostaju tada neostvarene.

Ipak, njegova bezkompromisna politika u obrani hrvatskoga državnog prava, pod austrijskom vlašću, nasuprot [[Jugoslavija|jugoslavenskoj]] i [[Velika Srbija|velikosrpskoj]] ideji pružanjem podrške kraljevskom dvoru dovela je do krize unutar stranke. Stoga stranačka struja, tzv. [[Starčevićeva stranka prava|milinovci]], predvođena Milom Starčevićem, napušta stranku [[1908.]] godine i osniva Starčevićevu stranku prava. No ni to nije pokolebalo Josipa Franka u njegovoj provedbi vlastitih političkih ideja. [[1909.]] godine je obolio i više nije imao utjecaja na stranačku politiku. [[Hrvatsko-srpska koalicija]] je pobijedila na saborskim izborima [[1908.]] godine. Frank je o tome zapisao: ''...Jer što znači za pravo pobjeda koalicije? Znači silan porast moći srbske ideje proti hrvatskoj ideji... Zato se je i poslije te pobjede pred mojom kućom u noći orila pjesma: Onamo, onamo... Za to sam ja morao kao predsjednik Starčevićeve hrvatske stranke prava biti uličnjački stigmatiziran time što su okaljali moju kuću čime se, kako rekoh, ponosim. Za to već i [[Srbobran (novine)|Srbobran]] trijumfira, da će Srbi osloboditi Hrvatsku tako, da će Hrvatska biti jedina sa Srbijom...'' <ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 417.|year= 2013. |url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник |location= Загреб, Београд |id= }}</ref><ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 44., 18. фебруара (2. марта) 1908., |year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> U vrijeme Veleizdajničkog procesa, 1909. godine, dao je intervju za ''Journal des débats''. Na pitanje o velikom zlu o kojem je govorio, rekao je: ''To su svi ljudi koji ne vole svoju rođenu zemlju. Koliko ih ima? Četvrtina stanovništva.'' Novinar je zaključio da je riječ o Srbima, a i po tadašnjim statistikama, četvrtina stanovništa Kraljevine Hrvatske i Slavonije bili su Srbi.<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 50.|year= 1909.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref>

Za vrijeme [[aneksijska kriza|aneksijske krize]] kad je Austro-Ugarska pripojila BiH, pripremio je postrojavanje [[Hrvatska narodna legija|Hrvatske narodne legije]], vojne postrojbe koja se je trebala suprotstaviti pripremanim upadima vojnih i paravojnih postrojba iz Srbije ([[Vojska Kraljevine Srbije|srbijanske vojske]], [[četnici|četničkih]] i [[komiti|komitskih]] odreda<ref name="Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović]]: ''Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908.'', u: ''Pravaška misao i politika: zbornik radova'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-6324-61-3}}, str. 93.</ref>, [[Narodna odbrana|Narodne odbrane]] i dr.

Stranka se nakon što se Frank razbolio [[1909.]] godine sve više približava krugu [[katoličanstvo|katoličkih]] intelektualaca okupljenih oko lista ''[[Hrvatstvo (dnevni list)|Hrvatstvo]]'', s kojima se krajem [[1910.]] godine ujedinila te promijenila ime u [[Kršćansko-socijalna stranka prava]]. Već krajem [[1911.]] godine, dolazi do dogovora između Kršćansko-socijalne stranke prava i [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]] oko ujedinjenja u [[Stranka prava|Stranku prava]]. Tako se stranka vratila svom starom imenu, a ujedinjenjem s milinovcima još više je ojačala.

Josip Frank je u jednom burnom razdoblju hrvatske [[povijest]]i svojim neumornim političkim djelovanjem, ne štedeći svoje intelektualne, organizatorske i financijske mogućnosti, unatoč svim neprilikama, učvrstio i usmjerio pravaštvo u obrani hrvatskog državnog prava nasuprot svim mađarskim, velikosrpskim i jugoslavenskim presizanjima prema slobodi hrvatskog naroda. Frankovo srbofobstvo je jedna od izmišljotina jugoslavensko-velikosrpske historiografije.<ref name="hkv">{{Citiranje www|naslov=Uz stotu obljetnicu smrti dr. Josipa Franka|url=http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/9635-dr-josip-frank-estoki-protivnik-jugoslavensko-velikosrpske-geopolitike.html|autor=[[Davor Dijanović]]|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=16. studenoga 2011.|preuzeto=21. prosinca 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Frank je nesumnjivo bio radikalni protivnik velikosrpske i jugoslavenske politike, no protiv Srba generalno nije ima ništa pod uvjetom da su lojalni građani Hrvatske. To jasno pokazuje činjenica kada je [[1889.]] zajedno sa [[Skender Fabković|Skenderom Fabkovićem]] i [[Đuro Deželić|Đurom Deželićem]] nazočio u zagrebačkoj pravoslavnoj sabornoj crkvi "Preobraženja Gospodnjeg" proslavi 500. godišnjice [[Bitka na Kosovu polju|Kosovske bitke]].<ref name="hkv"/>

=== Smrt ===
Josip Frank je [[1908.]] godine teško obolio od skleroze arterija, umro je [[17. prosinca]] [[1911.]] godine u Zagrebu, te je pokopan u obiteljskoj grobnici na [[Mirogoj]]u.<ref name="hip"/><ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=331 Gradska groblja Zagreb - F: Josip Frank, Mirogoj RKT-78-I-1], pristupljeno 22. srpnja 2017.</ref>

== Djela ==
Nepotpun popis:
=== Knjige, govori, brošure ===
<div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
* ''Béla Lukács und die Quote Kroatiens'', Agram, 1879.
* ''Die Quote Kroatiens. Eine Studie über das finanzielle Verhältniss zwischen Kroatien und Ungarn anlässlich der bevorstehenden Verhandlungen der Regnicolar-Deputationen'', Agram, 1879.
* ''U obranu hrvatskih umjetnika. Odgovor na poslanicu Fr. Š. Kuhača »Anarkija u hrvatskoj književnosti i umjetnosti«'', Zagreb, 1898.
* '' Izdaja u stranci prava. (»Mrtvilo u Banovini«)'', Zagreb, 1899.
* ''Govor dra. Josipa Franka, zastupnika naroda, držan u Hrvatskom saboru dne 3. veljače 1900. o gospodarskom i političkom stanju Hrvatske: (po stenografskom saborskom dnevniku)'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1900.
* ''Potreba financijalne samostalnosti: govor dra. Josipa Franka, zastupnika naroda, izrečen u saborskoj sjednici dne 21. veljače 1900. u specijalnoj razpravi o proračunu: (po stenografskih bilježkah)'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1900.
* ''Nuncij: posebni votum člana Hrvatskoga kraljevskoga odbora, narodnoga zastupnika dra. Josipa Franka'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1902.
* ''Nuntiuma: kulonvelemenye'', Zagreb, 1902.
* ''Das Nuntium: Separat-Votum'', Agram, 1902.
* ''Govori nar. zastupnika dra Josipa Franka izrečeni u zimskom zasiedanju hrvatskoga Sabora godine 1902.: po stenografskom zapisniku'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1902.
* ''Govori dr. Josipa Franka nar. zastupnika križkog kotara izrečeni za ljetnog saborskog zasjedanja god. 1903.: po stenografskom zapisniku'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1903.
* ''Za nezavisnost Hrvatske'', Tiskom Prve hrvatske radničke tiskare, Zagreb, 1904. (P. o.: ''Hrvatsko pravo'' ; god. 1903., br. 2397, 2398, 2400, 2402, 2403, 2406-2409, 2415, 2420, 2421.)
* ''Govor dra Josipa Franka, zastupnika naroda o banovu programu i o stanovištu naše stranke prema tomu programu: izrečen u saborskoj sjednici dne 15. prosinca 1903.: (po stenografskih bilježkah)'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1904.
* ''Govor dra Josipa Franka zastupnika naroda izrečen u sjednici hrvatskoga sabora dne 8. veljače 1904. kod naslova "Sabor" u specijalnoj razpravi proračuna: (po stenografskom zapisniku)'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1904.
* ''Govor o produljenju financijalne nagodbe'', Zagreb, 1904.
* ''Govor o proračunu za god. 1904.'', Zagreb, 1904.
* ''Govori zastupnika naroda dra Josipa Franka izrečeni u zimskom zasiedanju Hrvatskog sabora 1904.'', tiskom Prve hrvatske radničke tiskare, Zagreb, 1904.
* ''Izjava dra Josipa Franka zastupnika naroda ob ustrojenju parlamentarnog suda časti učinjena u saborskoj sjednici dne 11. siečnja 1904.: (po stenografskom zapisniku) ; Predlog dra Josipa Franka zastupnika naroda o izboru parlamentarne komisije časti iznešen u saborskoj sjednici dne 13. siečnja 1904.:(po stenografskih zapisnicih)'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1904.
* ''Govori dra. Josipa Franka, zastupnika naroda izrečeni u zimskom zasjedanju Hrvatskog sabora 1903-1904.: (po stenografskih zapisnicih)'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1904. (Sadrži: Govor dra. Josipa Franka zastupnika naroda o produljenju financijske nagode izrečen u sjednici hrvatskoga sabora dne 11. siečnja 1904. ; Govor dra. Josipa Franka zastupnika naroda proti prešnosti predloga dra. Pliverića izrečen u sjednici hrvatskoga sabora dne 12. siečnja 1904. ; Govor dra. Josipa Franka zastupnika naroda izrečen u sjednici hrvatskoga sabora dne 13. siečnja 1904 proti predlogu dra. Plivarića i drugovah o roku za financijalnu nagodu ; Govor dra. Josipa Franka zastupnika naroda izrečen u sjednici hrvatskoga sabora dne 21. siečnja 1904. za poboljšanje položaja pučkoga učiteljstva ; Govor dra. Josipa Franka zastupnika naroda za podupiranje dalmatinske sveučilišne mladeži u Zagrebu i Beču izrečen u sjednici hrvatskoga sabora dne 21. siečnja 1904. - Govor dra. Josipa Franka zastupnika naroda izrečen u sjednici hrvatskoga sabora dne 3. veljače 1904. o proračunu za godinu 1904. ; Govor dra. Josipa Franka zastupnika naroda izrečen u sjednici hrvatskoga sabora dne 8. veljače 1904. kod naslova "Sabor" u specijalnoj razpravi proračuna.)
* ''Rad nar. zastupnika dra Josipa Franka u Kraljevinskom odboru: u zajedničkoj sjednici hrvatskog i ugarskog Kraljevinskog odbora, održanoj dne 20. lipnja 1904. u Budimpešti: izjave, predlozi, prosvjed, govori'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1904.
* ''Govor dra Josipa Franka, zastupnika naroda, izrečen u sjednici hrvatskoga Sabora 3. veljače 1905. o dispozicionom fondu: (po stenografskom zapisniku)'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1905.
* ''Govor dra. Josipa Franka, zastupnika naroda, izrečen u sjednici Hrvatskoga sabora dne 30. siečnja 1905. o proračunu za god. 1905.: (po stenografskom zapisniku)'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1905.
* ''Govori dra Josipa Franka narodnoga zastupnika izrečeni u zimskom zasiedanju Hrvatskog sabora 1905.'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1905.
* ''Govori i interpelacije dr. Josipa Franka zastupnika naroda: izrečeni u zimskom zasjedanju Hrvatskoga sabora god. 1905-1906.'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb.
* ''Govor dra. Josipa Franka zastupnika naroda izrečen u Hrvatskom saboru 9. veljače 1905. u razpravi ob obračunih: (po stenogr. zapisniku)'', Prva radnička tiskara, Zagreb, 1905. (Hrvatska zastava ; god. 2/1905, br. 8, prilog)
* ''Govor dra. Josipa Franka zastupnika naroda izrečen dne 25. siečnja 1907. u sjednici hrvatskoga sabora u adresnoj razpravi: po stenografskih bilježkah'', tiskom I. hrvatske radničke tiskare, Zagreb, 1907.
* ''Pobjeda hrvatskoga naroda'', Tiskom Prve hrvatske radničke tiskare, Zagreb, 1908.
* ''Govori dra. Josipa Franka, zastupnika naroda, izrečeni u zimskom zasjedanju Hrvatskog sabora od studenoga 1906. do ožujka 1907.: (po stenografskim zapisnicima)'', Prva hrvatska radnička tiskara, Zagreb, 1908. (Sadržaj: Govor o radnom i političkom programu vlade ... 13. studenoga 1906. Govor o izbornoj reformi ... 19. studenoga 1906. Govor o neredih o obćini Gospić ... 23. studenoga 1906. Govor o austro-ugarskoj banci ... 23. studenoga 1906. Govor ... 25. siečnja 1907. ... u adresnoj razpravi. Govor ... 15. ožujka 1907. ... o tangenti. Govor u slavu Ante Starčevića ... prigodom svečanosti hrvatskoga radničtva na dvanaestoj obljetnici imendana A. Starčevića u Šestinama [!] dne 16. lipnja 1907.)<ref>[http://bibliografija.nsk.hr/hrb/HRB07/glavni_niz.html#000559230 Frank, Josip], bibliografija.nsk.hr, pristupljeno 22. srpnja 2017.</ref>
</div>

== Frankovci ==
{{glavni|Frankovci}}

Izraz ''frankovci'' u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] označava [[pravaštvo|pravaše]] ([[hrvatski nacionalizam|hrvatske nacionaliste]]), okupljene oko [[Čista stranka prava|Čiste stranke prava]] kojima je vođa bio Josip Frank. Koristio se od početka [[1890-ih]] godina za frakciju [[Stranka prava|Stranke prava]], kojoj je na čelu bio Josip Frank. Izraz je nastao je po prezimenu Josipa Franka.

== Citati ==
{{citat|Nama je mio i drag svaki pravoslavni žitelj Kraljevine Hrvatske, koji hoće raditi za slobodu ove svoje domovine; protivni smo pako svakomu onomu, koji radi proti slobodi našoj i koji se bori proti naravnim i opravdanim našim težnjam.<ref name="hkv"/>|Josip Frank}}

== Kritika ==
Zagrebački [[Srbobran (novine)|Srbobran]] je prepun članaka o ''frankovluku'' kao anticivilizacijskom, primitivnom i neljudskom protusrpskom djelovanju Josipa Franka i njegovih pristalica. Navodi se dosta slučajeva nasilja nad Srbima, od razbijanja prozora na kućama Srba i srpskim institucijama prije i tijekom rujanskih protusrpskih demonstracija u [[Zagreb]]u 1902. godine, do hajke na uglednije Srbe prije i tijekom [[Veleizdajnički proces|Veleizdajničkog procesa]] 1909. godine kao i do pojedinih slučajeva ubojstava. Tako su dvojica frankovaca ratara, Pavel Rakoš i Štefo Novaković iz sela [[Cerina (Čazma)|Cerine]] 1908. godine ubili Srbina Stevu Grubačevića iz sela [[Marčani|Marčana]] blizu [[Čazma|Čazme]], samo zato što im Stevo nikako nije htio reči da nije Srbin. Skupa su bili u gostionici, Hrvati su ga prisiljavali da se izjasni, sve dok nisu pošli kući kada ga je Rakoš ubio udarcem kolca u glavu. Nakon toga mu je kleknuo na prsa i cijelog ga nožem isjekao, tako da je bilo na njemu 130 rana.<ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 427.|year= 2013. |url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник |location= Загреб, Београд |id= }}</ref><ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Српско Коло, бр. 24., 12. (25.) јуна 1908., Звјерско убиство |year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> Srbobran mu često spočitava židovsko podrijetlo i optužuje ga da ne radi u interesu Hrvata nego politike Beča, pod vidom borbe za Hrvatsku. Takvo mišljenje su imali i neki Hrvati. Tako ga [[Bogoslav Mažuranić]] (1866.–1918.) liječnik, političar i javni djelatnik, naziva tuđinskim agentom koji je zaveo hrvatske budale. Na sjednici zajedničkog sabora 27. studenog 1908. još je rekao o djelovanju Franka i bana Raucha oko Veleizdajničkog procesa: ''Stid me je kao Hrvata kad se sjetim da je hrvatski narod mogao ipak da rodi toliko kukavica i toliko budala - koliko ih je onaj tuđinski gnjus rekrutovao u svoju legiju... al ovakve sramote - ja držim da hrvatski narod od god. 48. ovamo nije zabilježio... Ovu sramotu moraće hrvatski narod da opere i našoj braći vrati milo za drago onda kad im to najviše od nevolje bude - a čini mi se da to nije tako daleko.'' <ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 445.|year= 2013. |url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник |location= Загреб, Београд |id= }}</ref><ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 259., 17. (30.) новембра 1908., О велеиздајничкој парници...|year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{Citiranje knjige|last=Kraus|first=Ognjen|title=Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj|year=1998.|publisher=Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=953-96836-2-9|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|title=Holokaust u Zagrebu|year=2001.|publisher=Novi Liber-Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=953-6045-19-2|ref=harv}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6278 Frank, Josip], [[Hrvatski biografski leksikon]], [[Mirjana Gross]] (1998.), [[Mladen Švab]] (1998.)
* Djela: [http://katalog.nsk.hr/F/78PM82SDJ3SQ9GPGV3E3KUC8DIHCMS7E9SNA7SYJQ19B4Y35TJ-39964?func=find-acc&acc_sequence=000322389 Frank, Josip, 1-15], [http://katalog.nsk.hr/F/78PM82SDJ3SQ9GPGV3E3KUC8DIHCMS7E9SNA7SYJQ19B4Y35TJ-40821?func=short-jump&jump=000016 16-30], [http://katalog.nsk.hr/F/78PM82SDJ3SQ9GPGV3E3KUC8DIHCMS7E9SNA7SYJQ19B4Y35TJ-41446?func=short-jump&jump=000031 31-45], [http://katalog.nsk.hr/F/78PM82SDJ3SQ9GPGV3E3KUC8DIHCMS7E9SNA7SYJQ19B4Y35TJ-41553?func=short-jump&jump=000046 46-53], katalog.nsk.hr

{{GLAVNIRASPORED:Frank, Josip}}
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
[[Kategorija:Popovača]]