WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T02:23:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Josip Bratulić
| slika = Josip Bratulić i Dragutin Feletar.jpg
| slika_širina = 280px
| naslov = Josip Bratulić govori na promociji knjige o sigetskoj bitki u [[Čakovec|Čakovcu]] u rujnu 2016.
| datum_rođenja = [[13. veljače]] [[1939.]]
| mjesto_rođenja = [[Sveti Petar u Šumi]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Hrvati|hrvatsko]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[jezikoslovlje]], [[povijest književnosti]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Državna nagrada za znanost]]
| fusnote =
}}
'''Josip Bratulić''' ([[Sveti Petar u Šumi]], [[13. veljače]] [[1939.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[filolog]] i [[Povijest književnosti|povjesničar književnosti]], [[HAZU|akademik]], predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], dekan [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]] u Zagrebu.

==Životopis==
Josip Bratulić je rođen u Svetom Petru u Šumi, [[1939.]] godine. [[Osnovna škola|Osnovnu školu]] pohađao je u rodnome mjestu, a [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Pazin]]u. Upisao je [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u, gdje je završio studij [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] i [[Južni Slaveni|jugoslavenskih]] [[književnost]]i te [[komparativna književnost|komparativnu književnost]]. Na istome je fakultetu [[1975.]] godine [[magistar|magistrirao]] te [[doktor]]irao s temom ''Istarski razvod kao književni spomenik srednjovjekovne Istre''.<ref name="Istrapedia">[http://www.istrapedia.hr/hrv/1495/bratulic-josip/istra-a-z/ Istrapedia: Bratulić, Josip], preuzeto 22. ožujka 2012.</ref> Nakon završetka studija radio je u [[Staroslavenski institut|Staroslavenskom institutu »Svetozar Rittig«]], a zatim je [[1977.]] godine prešao na Filozofski fakultet, gdje je redoviti profesor na Katedri za stariju [[hrvatska književnost|hrvatsku književnost]] do [[mirovina|umirovljenja]]. Bio je [[dekan]] toga Fakulteta početkom [[1990-ih]].<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/josip_bratulic_biografija HAZU: Akademik Josip Bratulić, filolog], preuzeto 22. ožujka 2012.</ref>

U Razred za filološke znanosti [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] izabran je za člana suradnika prvi put [[19. svibnja]] [[1988.]], a drugi put [[28. svibnja]] [[1998.]] godine.<ref name="HAZU"/> Za redovitoga člana HAZU-a izabran je na Glavnoj skupštini [[18. svibnja]] [[2000.]] godine.<ref name="HAZU"/>

Bio je predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], od [[1996.]] do [[2002.]] godine.<ref name="HAZU"/>

==Znanstvena djelatnost==
Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem [[srednji vijek|srednjovjekovnih]] [[slaveni|slavenskih]] književnosti, pa je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. Uz monografiju o ''[[Istarski razvod|Istarskom razvodu]]'' (1978.) objavio je kritičko izdanje toga dragocjena hrvatskog spomenika srednjovjekovne [[Istra|Istre]], koje je dosad doživjelo tri izdanja. Izdao je i kritičko izdanje ''[[Vinodolski zakon|Vinodolskog zakona]]'', kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga, koje je popratio pogovorima i tumačenjima (''Prva hrvatskoglagoljska početnica''; [[Franjo Glavinić]], ''Četiri poslidnja človika''; [[Matija Antun Relković]], ''Satir''; [[Josip Relković]], ''Kućnik''; [[Antun Kanižlić]], ''Sveta Rožalija''; [[Ljudevit Gaj]], ''Kratka osnova''; ''[[Lekcionar Bernardina Splićanina]]'' itd.). Priredio je i preveo ''Žitja [[Ćiril i Metod|Konstantina Ćirila i Metoda]]'' (tri izdanja). Priredio je ''Izabrane poslanice [[sveti Jeronim|svetoga Jeronima]]''.

Urednik je biblioteke ''Histria Croatica''.

Za seriju ''Istra kroz stoljeća'' priredio je desetak knjiga. Sa hrvatskim [[kipar]]om [[Želimir Janeš|Želimirom Janešom]] ostvario je jedinstveno spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu, ''[[Aleja glagoljaša|Aleju glagoljaša]] [[Roč]]–[[Hum]]'', za koju je napisao i vodič.<ref name="Istrapedia"/><ref>[http://istrapedia.hr/hrv/44/aleja-glagoljasa/istra-a-z/ Istrapedia: Aleja glagoljaša], preuzeto 22. ožujka 2012.</ref>

Njegova knjiga ''Hrvatski ex libris'' prva je knjiga u Hrvatskoj o [[ex libris]]ima.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/42202/tajno-blago-slikara-i-kolekcionara-knjiga Tajno blago slikara i kolekcionara knjiga], objavljeno u [[Nacional]]u br. 637, 29. siječnja 2008., preuzeto 22. ožujka 2012.</ref>

==Politička djelatnost==
Devedesetih godina prošloga stoljeća aktivirao se u politici, u [[HKDS]]-u/[[HKDU]]-u.
Kao kandidat HKDS-a u [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciji narodnog sporazuma]] kandidirao se na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim višestranačkim izborima]], [[1990.]] godine, za zastupnika u [[Hrvatski sabor|Sabor Republike Hrvatske]] i to u Izbornoj jedinici Općina Centar - Zagreb.<ref>[http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1990/1990_1_3_Sabor_Rezultati_Vijece_opcina.pdf Izbori.hr: B) Vijeće općina. Izborna jedinica Općina Centar - Zagreb], str. 86., preuzeto 22. ožujka 2012.</ref>

==Nepotpun popis djela==
Zbirke rasprava:
* ''Istarske književne teme'' (1987.)
* ''Sjaj baštine'' (1990.)
* ''Izazov zavičaja'' (1990.)
Monografije:
* ''Istarski razvod'', (1978.)
* ''Želimir Janeš'', (1992.) (suautor [[Branko Fučić]])
* ''Vukovar: Spomenica matice Hrvatske u povodu desete obljetnice Vukovarske tragedije 1991.-2001.'', (2001.)
* ''Hrvatski ex libris'', (2007.)
* ''Hrvatske autorske čestitke'', (2011.)
Zbirka eseja:
* ''Mrvice sa zagrebačkog stola'' (1994.)
Knjige:
* ''Leksikon hrvatske glagoljice'' (1995.)
* ''Hrvatska propovijed'', (1996.)
* ''Istra – zavičaj starina i ljepota'' (2000.)
* ''Pula oduvijek'' (2001.)
*Aleja glagoljaša : Stoljeća hrvatske glagoljice (2019.)

== Nagrade ==

2010. [[Državna nagrada za znanost]] Republike Hrvatske za popularizaciju i promidžbu znanosti u području humanističkih znanosti

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.croatica.hr/index.php/hrvpiskul akademik Josip Bratulić – akademik Stjepan Damjanović: Hrvatska pisana kultura]
* [http://www.hrvatska-rijec.com/2010/12/dvadeset-godina-obnovljene-matice-hrvatske-ustrajati-znaci-opstati/ Josip Bratulić: Dvadeset godina obnovljene Matice hrvatske – Ustrajati znači opstati]
* Romana Horvat, gl. ur., Davor Dukić i Mateo Žagar, ur., ''Knjige poštujući, knjigama poštovan : zbornik Josipu Bratuliću o 70. rođendanu'', Biblioteka ''Zbornici'', Zagreb : Matica hrvatska, 2010., {{ISBN|978-953-150-906-0}}, 574 str. (<span class="plainlinks">[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/bratulazbornik URL]</span>)

{{GLAVNIRASPORED:Bratulić, Josip}}
[[Kategorija:Matica hrvatska]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Kroatisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Istra]]
[[Kategorija:Hrvatski komparatisti]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Sveti Petar u Šumi]]

Josip Bratulić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica