https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Joseph_PriestleyJoseph Priestley - Povijest promjena2026-08-07T07:31:45ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Joseph_Priestley&diff=258048&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-26T04:43:47Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Joseph Priestley'''-->{{Znanstvenik<br />
| ime = Joseph Priestley<br />
| slika = Priestley.jpg<br />
| slika_širina = 200px<br />
| naslov =<br />
| datum_rođenja = [[13. ožujka]] [[1733.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Birstall Fieldhead]], [[West Yorkshire]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<br />
| datum_smrti = [[25. kolovoza]] [[1867.]]<br />
| mjesto_smrti = [[Northumberland]], [[Pensilvania]], [[SAD]] <br />
| prebivalište = <br />
| državljanstvo =<br />
| narodnost = [[Englezi|Englez]]<br />
| etnicitet = <br />
| polje = [[Kemija]], [[fizika]]<br />
| radna_institucija = [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevsko društvo]]<br />
| alma_mater =<br />
| doktorski_mentor =<br />
| doktorski_studenti =<br />
| poznat_po = Otkrio [[klorovodik]], <br/> Otkrio [[dušikovi oksidi|dušikove okside]], <br/> Otkrio [[amonijak]], <br/> Otkrio [[kisik]]<br />
| autor_kratica_bot = <br />
| autor_kratica_zoo = <br />
| nagrade = [[Copleyeva medalja]] (1772.), <br/> Član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]] (1776.)<br />
| religija = <br />
| fusnote = <br />
}}<br />
<br />
'''Joseph Priestley''' ([[Birstall Fieldhead]], 13. ožujka 1733. – [[Northumberland]], SAD, 6. veljače 1804.), engleski [[znanstvenik]] i [[filozof]]. Završio [[teologija|teologiju]], postao [[doktor]]om prava (1765.) i članom [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskoga društva]] u [[London]]u (1776.). Od 1794. živio u [[SAD]]-u. Pisao pedagoške rasprave te udžbenike iz gramatike, književnosti i povijesti, na primjer ''Osnove engleske gramatike'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''The Rudiments of English Grammar'', 1761.), kao politolog teoretičar zagovarao individualizam i liberalizam (''Esej o prvim načelima vladavine te o naravi političke, građanske i vjerske slobode'', eng. ''An Essay on the First Principles of Government, and on the Nature of Political, Civil and Religious Liberty'', 1769.), kao teolog odbijao ideju Trojstva, predestinaciju, doslovno tumačenje [[Biblija|Biblije]] (''Povijest iskrivljavanja kršćanstva'', eng. ''History of the Corruptions of Christianity'', 1782.). U filozofskim i psihološko-fiziološkim radovima, oslanjajući se na naučavanje D. Hartleya, pomoću kemijskih dokaza svodio predodžbe i asocijacije na određena kretanja u mozgu. Ipak, smatrao je da je najviša [[inteligencija]] uredila svijet te je nužno prihvatiti ju. Bio je u vezi s istaknutim znanstvenicima svojega doba ([[Benjamin Franklin|B. Franklin]], [[Antoine Laurent de Lavoisier|A. L. da Lavoisier]]), sam je kao znanstvenik dao najveći doprinos u [[kemija|kemiji]]. Posvetio se istraživanju [[plin]]ova (u njegovo su doba bili poznati samo [[zrak]], [[vodik]] i [[ugljikov dioksid]]) i otkrio [[klorovodik]], [[Dušikovi oksidi|dušikove okside]], [[amonijak]], [[sumporov dioksid]], [[silicij]]ev tetrafluorid te 1774. i [[kisik]] (neovisno o [[Carl Wilhelm Scheele|Scheeleovu]] otkriću iz 1772.). Otkrio je da je [[ugljik]] [[električni vodič]]. Branio je flogistonsku teoriju i pošto ju je Lavoisier osporio i srušio upravo na temelju otkrića kisika, koje je omogućilo da se objasni [[gorenje]]. <ref> '''Priestley, Joseph''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50320] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref><br />
<br />
== Djela ==<br />
* ''Povijest i sadašnje stanje otkrića u vezi s vidom, svjetlošću i bojama'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''History and Present State of Discoveries Relating to Vision, Light, and Colours'', 1772.) <br />
* ''Pokusi i zapažanja o različitim vrstama zraka'' (eng. ''Experiments and Observations on Different Kinds of Air'', I–VI, 1774. – 1786.) <br />
* ''Hartleyeva teorija o ljudskome mišljenju, na načelu asocijacije ideja'' (eng. ''Hartley’s Theory of the Human Mind, on the Principle of the Association of Ideas'', 1775.) <br />
* ''Slobodna rasprava o doktrinama materijalizma'' (eng. ''A Free Discussion of the Doctrines of Materialism'', 1778.) <br />
* ''Pisma filozofskomu nevjerniku'' (eng. ''Letters to a Philosophical Unbeliever'', 1780.).<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Priestley, Joseph}}<br />
[[Kategorija:Britanski fizičari]]<br />
[[Kategorija:Britanski kemičari]]</div>WikiSysop