Joseph Haydn - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 15:03, 29. travanj 2026.

2026-04-29T15:03:48Z

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2026. u 15:03
Redak 1:		Redak 1:
	{{infookvir ~~sladatelj~~		{{infookvir skladatelj
	\|ime=Joseph Haydn		\|ime=Joseph Haydn
	\|opis_slike=		\|opis_slike=

Suradnik10 u (test) 14:41, 8. veljača 2026.

2026-02-08T14:41:14Z

←Starija inačica		Inačica od 8. veljača 2026. u 14:41
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Skladatelj~~		{{infookvir sladatelj
	\|ime=Joseph Haydn		\|ime=Joseph Haydn
	\|opis_slike=		\|opis_slike=
Redak 14:		Redak 14:
	\|nagrade=		\|nagrade=
	\|}}		\|}}
	'''Joseph Haydn''' ([[Rohrau]], [[31. ožujka]] [[1732.]] - [[Beč]], [[31. svibnja]] [[1809.]]),		'''Joseph Haydn''' ([[Rohrau]], [[31. ožujka]] [[glazba u 1732.\|1732.]] - [[Beč]], [[31. svibnja]] [[glazba u 1809.\|1809.]]),
	[[Austrija\|austrijski]] [[skladatelj]] i [[dirigent]]. Smatra se da je [[Hrvati\|hrvatskog]] podrijetla <ref>sir William Henry Hadow: ''Hrvatski skladatelj: bilješke prema studiji o Josipu Haidenu'', Zagreb : Naklada E. Čić, 2005., {{ISBN\|953-98968-3-5}}, prijevod djela William Henry Hadow, A Croatian composer: Notes toward the study of Joseph Haydn, Oxford, 1897.</ref><ref>[http://www.academia.edu/6333177/William_Henry_Hadow_A_Croatian_composer_Notes_toward_the_study_of_Joseph_Haydn Academia.edu] William Henry Hadow, A Croatian composer: Notes toward the study of Joseph Haydn</ref>.		[[Austrija\|austrijski]] [[skladatelj]] i [[dirigent]]. Smatra se da je [[Hrvati\|hrvatskog]] podrijetla <ref>sir William Henry Hadow: ''Hrvatski skladatelj: bilješke prema studiji o Josipu Haidenu'', Zagreb : Naklada E. Čić, 2005., {{ISBN\|953-98968-3-5}}, prijevod djela William Henry Hadow, A Croatian composer: Notes toward the study of Joseph Haydn, Oxford, 1897.</ref><ref>[http://www.academia.edu/6333177/William_Henry_Hadow_A_Croatian_composer_Notes_toward_the_study_of_Joseph_Haydn Academia.edu] William Henry Hadow, A Croatian composer: Notes toward the study of Joseph Haydn</ref>.

	Šire glazbeno obrazovanje stekao je kao član dječačkog zbora Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Haydn se i kasnije, kao skladatelj i dirigent dvorske ~~muzike~~ knezova [[Esterhazy]], razvijao samostalno, "''odrezan od svijeta''", kako sam kaže, "''i prisiljen da postane originalan''". Proveo je tri desetljeća, od [[1761.]] do [[1790.]], na kneževskim dovorovima u [[Željezno]]m i [[Esterhazy]]u, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.		Šire glazbeno obrazovanje stekao je kao član dječačkog zbora [[Bečka katedrala\|Bečke katedrale]]. U kompoziciji zapravo samouk, Haydn se i kasnije, kao skladatelj i dirigent dvorske glazbe knezova [[Esterhazy]]ja, razvijao samostalno, "''odrezan od svijeta''", kako sam kaže, "''i prisiljen da postane originalan''". Proveo je tri desetljeća, od [[1761.]] do [[1790.]], na kneževskim dovorovima u [[Željezno]]m i [[Esterhazy]]ju, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.

	"''Dobri tata Haydn''", čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, [[Wolfgang Amadeus Mozart\|Mozartov]] prijatelj i učitelj mnogih glazbenika svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izblijedili, da bi ga [[20. stoljeće]] ponovo otkrilo kao vrelo nepresušne glazbene dobrote.		"''Dobri tata Haydn''", čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, [[Wolfgang Amadeus Mozart\|Mozartov]] prijatelj i učitelj mnogih glazbenika svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izblijedili, da bi ga [[20. stoljeće]] ponovo otkrilo kao vrelo nepresušne glazbene dobrote.

	Haydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, što svjedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg glazbenog tržišta koje je stalno tražilo nova djela. Njegovih '''108''' simfonija, '''24''' klavirska koncerta, '''5''' koncerata za violončelo, mnoštvo komornih skladbi za različite instrumente i ansamble, tridesetak [[opera]], [[oratorij]]i, mise, kantate - sve to čini jedan od najbogatijih opusa u povijesti skladateljstva uopće.		Haydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, što svjedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg glazbenog tržišta koje je stalno tražilo nova djela. Njegovih '''108''' simfonija, '''24''' klavirska koncerta ([[Koncert za klavir i orkestar u D-duru (Haydn)\|Koncert za klavir i orkestar u D-duru]] i dr.), '''5''' koncerata za violončelo, mnoštvo komornih skladbi za različite instrumente i ansamble, tridesetak [[opera]], [[oratorij]]i, mise, kantate - sve to čini jedan od najbogatijih opusa u povijesti skladateljstva uopće.

	Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj glazbi, a posebno je razvio [[klavir]]sku sonatu, gudački kvartet i [[Simfonija\|simfoniju]]. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.		Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj glazbi, a posebno je razvio [[klavir]]sku sonatu, gudački kvartet i [[Simfonija\|simfoniju]]. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T10:21:54Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 10:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Joseph Haydn'''-->~~{{Skladatelj		{{Skladatelj
	\|ime=Joseph Haydn		\|ime=Joseph Haydn
	\|opis_slike=		\|opis_slike=

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T01:56:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Skladatelj
|ime=Joseph Haydn
|opis_slike=
|puno_ime=Franz Joseph Haydn
|slika=Joseph Haydn.jpg
|datum_rođenja=[[31. ožujka]] [[1732.]]
|mjesto_rođenja= [[Rohrau]], [[Austrija]]
|datum_smrti=[[31. svibnja]] [[1809.]]
|mjesto_smrti= [[Beč]], [[Austrija]]
|djela= ''Simfonija rastanka'' ''[[Simfonija br. 94. (Haydn)|94. simfonija "Iznenađenje"]]'' ''Simfonija s udarcem timpana'' ''104. simfonija "Londonska"'' ''Godišnja doba'' ''Stvaranje'' ''Koncert za trubu i orkestar u Es-duru'' ''Koncert za violončelo i orkestar br.2 u D-duru'' 
|period=[[Klasicizam]]
|utjecaj=
|suradnici=
|nagrade=
|}}
'''Joseph Haydn''' ([[Rohrau]], [[31. ožujka]] [[1732.]] - [[Beč]], [[31. svibnja]] [[1809.]]),
[[Austrija|austrijski]] [[skladatelj]] i [[dirigent]]. Smatra se da je [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla <ref>sir William Henry Hadow: ''Hrvatski skladatelj: bilješke prema studiji o Josipu Haidenu'', Zagreb : Naklada E. Čić, 2005., {{ISBN|953-98968-3-5}}, prijevod djela William Henry Hadow, A Croatian composer: Notes toward the study of Joseph Haydn, Oxford, 1897.</ref><ref>[http://www.academia.edu/6333177/William_Henry_Hadow_A_Croatian_composer_Notes_toward_the_study_of_Joseph_Haydn Academia.edu] William Henry Hadow, A Croatian composer: Notes toward the study of Joseph Haydn</ref>.

Šire glazbeno obrazovanje stekao je kao član dječačkog zbora Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Haydn se i kasnije, kao skladatelj i dirigent dvorske muzike knezova [[Esterhazy]], razvijao samostalno, "''odrezan od svijeta''", kako sam kaže, "''i prisiljen da postane originalan''". Proveo je tri desetljeća, od [[1761.]] do [[1790.]], na kneževskim dovorovima u [[Željezno]]m i [[Esterhazy]]u, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.

"''Dobri tata Haydn''", čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartov]] prijatelj i učitelj mnogih glazbenika svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izblijedili, da bi ga [[20. stoljeće]] ponovo otkrilo kao vrelo nepresušne glazbene dobrote.

Haydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, što svjedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg glazbenog tržišta koje je stalno tražilo nova djela. Njegovih '''108''' simfonija, '''24''' klavirska koncerta, '''5''' koncerata za violončelo, mnoštvo komornih skladbi za različite instrumente i ansamble, tridesetak [[opera]], [[oratorij]]i, mise, kantate - sve to čini jedan od najbogatijih opusa u povijesti skladateljstva uopće.

Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj glazbi, a posebno je razvio [[klavir]]sku sonatu, gudački kvartet i [[Simfonija|simfoniju]]. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.

'''Djela:'''
* Čudak, Nenadani susret, Mjesečev svijet, Simfonija rastanka, Oxfordska, 6 Pariških i 12 Londonskih simfonija, 84 gudačka kvarteta (najvrijedniji po 6 tzv. Sunčanih, Ruskih, Pruskih, te Apponyi i Erdődy), pasija "Sedam posljednjih riječi Spasiteljevih"), oratoriji Stvaranje i Godišnja doba.

== Hrvatska narodna glazba i Haydn ==

Hrvatski muzikolog [[Franjo Kuhač]] prvi je uočio da Haydnova glazba obiljuje hrvatskim narodnim napjevima. Kuhač je sakupio i objavio brojne primjere hrvatskih narodnih napjeva koji su ugrađeni u Haydnove kompozicije.

'''Primjeri tema u Haydnovim djelima koje se temelje na hrvatskim narodnim napjevima:'''
* Tema finala Haydnove 104. simfonije ("Londonske") navodno je skladana na temelju hrvatske narodne pjesme "[[Oj, Jelena, Jelena, jabuka zelena]]".
* Finale 103. simfonije počinje temom za koju se tvrdi da se temelji na hrvatskoj narodnoj pjesmi "[[Divojčica potok gazi]]".
*Melodiju, koja je danas poznata kao [[Njemačka himna|njemačka nacionalna himna]], napisao je Haydn. Kuhač je tu melodiju zapisao kao vrlo stari napjev "[[Stal se jesem rano jutro malo pred zoru]]" podrijetlom iz [[Marija Bistrica|Marije Bistrice]], [[Sv. Ivan Zelina|Sv. Ivana Zeline]], [[Međimurje|Međimurja]] i [[Gradišće|Gradišća]].
* Pjesma vrlo poznata u hrvatskoj, "[[Nikaj na svetu lepšega ni, nego gorica kad nam rodi]]", pojavljuje se u ranom Haydnovom djelu [[Cassation]] u G-duru.

== Bilješke ==
{{izvori}}

{{klasicizam i prosvjetiteljstvo}}

{{GLAVNIRASPORED:Haydn, Joseph}}
[[Kategorija:Austrijski skladatelji]]
[[Kategorija:Austrijski dirigenti]]
[[Kategorija:Skladatelji glazbe klasicizma]]