WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T10:23:36Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 10:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Joseph Bombelles'''-->~~[[Slika:Joseph Bombelles.jpg\|minijatura\|desno\|150px\|Joseph Bombelles]]		[[Slika:Joseph Bombelles.jpg\|minijatura\|desno\|150px\|Joseph Bombelles]]
	'''Josip Joseph T. Bombelles''' ([[Zagreb]], [[2. lipnja]] [[1930.]] {{--}} [[Norfolk, Virginija]], [[5. srpnja]] [[2011.]]), [[Hrvati u SAD\|hrvatsko-američki]] ekonomist, hrvatski domoljub, rodom iz [[hrvatsko plemstvo\|hrvatske]] [[plemstvo\|plemićke]] obitelji [[Bombelles]]a.<ref name="HL"/><ref name="Čuvalo">Ante Čuvalo: [http://www.cuvalo.net/?p=969 Dr. Joseph T. Bombelles - In Memoriam], (Bulletin of the Association for Croatian Studies – No. 57 Fall 2011), pristupljeno 27. ožujka 2015.</ref> Sin je grofa [[Josip Bombelles\|Josipa Bombellesa]].		'''Josip Joseph T. Bombelles''' ([[Zagreb]], [[2. lipnja]] [[1930.]] {{--}} [[Norfolk, Virginija]], [[5. srpnja]] [[2011.]]), [[Hrvati u SAD\|hrvatsko-američki]] ekonomist, hrvatski domoljub, rodom iz [[hrvatsko plemstvo\|hrvatske]] [[plemstvo\|plemićke]] obitelji [[Bombelles]]a.<ref name="HL"/><ref name="Čuvalo">Ante Čuvalo: [http://www.cuvalo.net/?p=969 Dr. Joseph T. Bombelles - In Memoriam], (Bulletin of the Association for Croatian Studies – No. 57 Fall 2011), pristupljeno 27. ožujka 2015.</ref> Sin je grofa [[Josip Bombelles\|Josipa Bombellesa]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-16T18:43:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Joseph Bombelles.jpg|minijatura|desno|150px|Joseph Bombelles]]
'''Josip Joseph T. Bombelles''' ([[Zagreb]], [[2. lipnja]] [[1930.]] {{--}} [[Norfolk, Virginija]], [[5. srpnja]] [[2011.]]), [[Hrvati u SAD|hrvatsko-američki]] ekonomist, hrvatski domoljub, rodom iz [[hrvatsko plemstvo|hrvatske]] [[plemstvo|plemićke]] obitelji [[Bombelles]]a.<ref name="HL"/><ref name="Čuvalo">Ante Čuvalo: [http://www.cuvalo.net/?p=969 Dr. Joseph T. Bombelles - In Memoriam], (Bulletin of the Association for Croatian Studies – No. 57 Fall 2011), pristupljeno 27. ožujka 2015.</ref> Sin je grofa [[Josip Bombelles|Josipa Bombellesa]].

== Životopis ==
Rodio se je u Zagrebu 1930. godine, kao nezakonito dijete. <ref name="OŠVinica">Miro Hantak, Igor Kapljić, Rosano Leskovar, Filip Majcen, Domagoj Pajtak, Nikola Šincek, mentor: Marija Županić: [http://os-vinica.skole.hr/upload/os-vinica/images/newsimg/343/File/Plemicka_obitelj_Bombelles.pdf Plemićka obitelj Bombelles], OŠ Vinica</ref>Otac [[Josip Bombelles|Josip]], [[diploma]]t (po nekim izvorima [[slobodni zidar]], a prema [[Bogdan Krizman|Bogdanu Krizmanu]] doušnik jugoslavenskog princa [[Pavle Karađorđević|Pavla]]), imao je i englesko državljanstvo, jer je to imao pravo kao potomak aristokrata Henryja-Francoisa Bombellesa i bio je višestruki [[obavještajac]]. Smaknut je u [[Sabirni logor Jasenovac|sabirnom logoru]] u Jasenovcu; drugi izvori navode da je smaknut u [[Logor Stara Gradiška|Staroj Gradišci]]) <ref name="osmrtnica"/> jer je pao u nemilost [[Galeazzo Ciano|Ciana]] i poglavnika [[Ante Pavelić|Pavelića]], premda je posredovao u kontaktu (23. siječnja 1940.) Ciana i Pavelića u stvaranju plana o [[plan o ustanku u Hrvatskoj 1940.|podizanju ustanka]] i uz pomoć Italije odcjepljenja od Beograda. Otac mu se je zanosio da će ući buduću hrvatsku vladu i biti ministar financija. Političke su se okolnosti okrenule, Italija odustaje od planova s Pavelićem. Pavelić već svibnja 1940. daje do znanja da je Cianu da zna da je Josip Bombelles plaćenik Beograda, "''te da će na sebi osjetiti nemilosrdnost ustaškog zakona''". Prijetnje Bombellesovu ocu su se ostvarile. Iste 1940. godine na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]] [[ustaše]] su izveli neuspješni atentat na Bombellesova oca. Atentatori su bili [[Božidar Cerovski]] i [[Viktor Tomić]], članovi tajne organizacije [[Matija Gubec (tajna organizacija)|Matija Gubec]]. <ref name="OŠVinica"/>
Bombellesov otac je proglašenje NDH dočekao u Zagrebu. Odmah po dolasku ustaša na vlast, Bombellesov otac uhićen je u Zagrebu, zatvoren u logoru u Staroj Gradišci gdje je ubijen ožujka 1942. godine.<ref name="OŠVinica"/> Joseph i mati su preživjeli rat, no [[jugokomunizam|jugokomunistički]] režim im je [[nacionalizacija|nacionalizacijom]] oduzeo obiteljska imanja koja su bili prisiljeni napustiti.<ref name="osmrtnica"/> Od 1945. je bio pomagao [[Krunoslav Draganović|Krunoslavu Draganoviću]] u prikupljanju iskaza svjedoka o [[pokolj u Bleiburgu|bleiburškom pokolju]].<ref>[http://www.pobijeni.info/userfiles/HrvatskiHolokaust%281%29.pdf Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji], Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. [[John Ivan Prcela]] i [[Dražen Živić]], Poglavlje Rad [[Odbor za istraživanje bleiburške tragedije (Chicago)|Odbora za istraživanje bleib. tragedije]] u Chicagu, autor John Ivan Prcela 1995., str. XXIII</ref>

U Zagrebu je studirao pravo. Nije se slagao s jugokomunističkim režimom.<ref name="lider">ZŠEM: [http://liderpress.hr/arhiva/132813/ Preminuo dr. sc. Josip Joseph Bombelles ], lider, 7. srpnja 2011.</ref> Kad je završio studij 1952., kratko je radio kao pripravnik na sudu. Već 1954. godine otišao je u SAD. <ref name="lider"/> Iste je godine završio Akademiju međunarodnog prava u Haagu,<ref>[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9408&podaci=izobrazba Tko je tko u hrvatskoj znanosti]</ref> odakle je otišao u Njemačku gdje je dobio politički [[azil]], a ondje mu se pridružila zaručnica Georgina Nina Lolich s kojom se oženio u Münchenu 1955. godine. <ref name="osmrtnica"/>
U SAD živi od 1956. godine. Susreto je brojne hrvatske iseljenike. U početku je radio sa strojevima. Poslije je do ranih 1960-ih predavao je na bivšem Caseovom Institutu za tehnologiju njemački i ruski studentima inženjerstva, jer je veći dio svjetske literature bio na tim jezicima. Dok je predavao na Caseu, odlučio je studirati ekonomiju, obrazloživši to time što je htio znati zašto su neki narodi bogati a drugi siromašni. <ref name="osmrtnica"/>Bio je [[Fulbrightova stipendija|Fulbrightov stipendist]].<ref name="Čuvalo"/>

Njegov stručni interes bili su [[međunarodno pravo]] i [[ekonomski razvitak]] Istočne Europe.<ref name="HL"/> U SAD je predavao na sveučilištu John Carroll u Clevelandu, u Ohiju.<ref name="HL"> Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 123</ref>

Akademske je naslove (Master's i Ph.D.) stekao na sveučilištu Case Western Reserve. Teza za njegov doktora bila je "''Economic Development of Communist Yugoslavia''". Na sveučilištu John Carroll predavao je od 1968. do odlaska u mirovinu 1998. godine.<ref name="osmrtnica"/>

Čim je došao u SAD radio je na organiziranju Hrvata i u organizacijama američkih Hrvata. Listopada 1960. John Ivan Prcela sazvao je u kući [[Ivan Džeba|Ivana Džebe]] sjednicu istaknutih hrvatskih intelektualaca, na kojoj su bili Bombelles, [[Dragutin Kamber]], [[Rudolf Hrašćanec]], [[Jure Prpić]], [[Steven W. Skertić]], na kojoj je osnovan Odbor za istraživanje bleiburške tragedije.
<ref>[http://www.pobijeni.info/userfiles/HrvatskiHolokaust%281%29.pdf Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji], Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. [[John Ivan Prcela]] i [[Dražen Živić]], Poglavlje Rad [[Odbor za istraživanje bleiburške tragedije (Chicago)|Odbora za istraživanje bleib. tragedije]] u Chicagu, autor John Ivan Prcela 1995., str. XXIII-XXIV</ref> [[Stanko Guldescu]] zajedno sa skupinom hrvatskih autora napisao je knjigu o bleiburškoj tragediji ''Operation Slaughterhouse'' koja je postigla znatan odjek u znanstvenoj zajednici.<ref name="Hrvatski holokaust">[http://www.pobijeni.info/userfiles/HrvatskiHolokaust%281%29.pdf Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji], Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. John Ivan Prcela i [[Dražen Živić]], Poglavlje Rad [[Odbor za istraživanje bleiburške tragedije (Chicago)|Odbora za istraživanje bleib. tragedije]] u Chicagu, autor John Ivan Prcela 1995., str. XXIX0 XIII</ref> Vrhunac znanstvenog odjeka te knjige bio je Simpozij o bleiburškoj tragediji koji je održan u Clevelandu početkom lipnja 1963. godine, na kojem su nastupila četvorica američkih profesora ([[Stanko Guldescu|Guldescu]], O'Connor, [[Michael McAdams|McAdams]] i [[Steven W. Skertić|Skertić]]) i petorica profesora rodom Hrvata (Bombelles, [[Asaf Duraković|Duraković]], [[Ivo Omrčanin|Omrčanin]], [[Jure Prpić|Prpić]] i [[Ivan Prcela|Prcela]]). U novom izdanju te knjige objavljena je Rezolucija, a u pogovoru su reakcije State Departmenta na tu knjigu.<ref name="Hrvatski holokaust"/>

U [[Cleveland]]u je Bombelles radio na osnivanju [[Američko-hrvatsko društvo|Američko-hrvatskog društva]], kojem je predsjedavao u dvama navratima, od 1963. do 1965. godine, te od 1972. do 1986. godine. Zajedno s dr.sc. [[Jure Prpić|Jurom Prpićem]] (1977.<ref name="Čuvalo"/>)1978. je godine osnovao [[Udruženje za hrvatske studije]] (Association for Croatian Studies) koje se uskoro priključilo velikom udruženju, [[Američko udruženje za napredak slavenskih studija|Udruženju za slavenske studije]] (American Association for Advancement of Slavic Studies), zbog čega su stekli pravo raspravljati o Hrvatskoj i Hrvatima na predavanjima u sklopu godišnjih konferencija tog društva. Gosti predavači bili su brojni uglednici iz domovine Hrvatske, kao što su [[Franjo Tuđman]], [[Ivan Supek]], [[Savka Dabčević-Kučar]], mons. [[Vladimir Stanković]] i ini. Tom je organizacijom predsjedavao od od 1978. do 1986. godine, te od 1991. do 1999. godine.<ref name="lider"/>

Proglašen je za [[professor emeritus|professora emeritusa]] ekonomije na matičnom sveučilištu John Carroll.<ref name="lider"/>

Život je posvetio dvjema velikim stvarima: obrazovanju mladih te napredku gospodarske i političke slobode njegove domovine Hrvatske, za čiju je neovisnost živio. U Hrvatsku se prvi put vratio tek kad se Hrvatska osamostalila. Često je putovao u Hrvatsku, da bi pomogao svojim znanjem tranziciji hrvatskog društva u demokratsko društvo s tržišnim gospodarstvom,<ref name="osmrtnica">(eng.) [http://obits.cleveland.com/obituaries/cleveland/obituary.aspx?pid=152534175 JOSEPH BOMBELLES Obituary - Cleveland, OH], The Plain Dealer, 14. srpnja 2011.</ref> <ref name="osmrtnica"/>a nove naraštaje u Hrvatskoj obrazovati u razumijevanju i cijenjenju slobode, demokracije, [[slobodno poduzetništvo|slobodnog poduzetništva]] i dobre [[radna etika|radne etike]].<ref name="Čuvalo"/>

Uložio je mnogo napora u promociju suvremene znanosti u Hrvatsku i promociji Hrvatske u svijetu, pa su desetci mladih hrvatskih studenata završili studije u SAD-u, u SAD-u su na [[specijalizacija|specijalizaciji]] bili brojni mladi znanstvenici, posljedica čega je bila da su američki, politički i društveni krugovi dobili su drukčiju u bolju sliku o Hrvatima,<ref name="lider"/> nasuprot negativne slike koja je širena o Hrvatskoj i Hrvatima, osobito nakon drugog svjetskog rata.

Bio je jedna od ključnih osoba [[ZŠEM]]-a. S dekanom [[Đuro Njavro|Đurom Njavrom]] radio je na osnivanju [[Zagrebačka škola ekonomije i managementa|ZŠEM-a]] 1994. godine. Osnovana je temeljem programa Sveučilišta John Caroll i Sveučilišta Michigan prilagođena hrvatskim uvjetima. Na tom se projektu mnogo angažirao, mnogo je strepio nad njime, pa je više puta tijekom godine običavao doći u Zagreb za se uvjeriti da se stvari razvijaju kako treba.<ref name="lider"/>

Bio je članom [[AMAC]] Midwesta.<ref>[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9408&podaci=clanstva Tko je tko u hrvatskoj znanosti]</ref>

Umro je 2011. godine. Iza sebe ostavio je suprugu, dvoje sinova i četvero unuka.<ref name="Čuvalo"/>

== Nagrade i priznanja ==
U Americi je dobio brojna priznanja za svoj nesebičan akademski i javni rad.<ref name="lider"/> Za svoju predanost predavanju dobio je nagradu Distinguished Faculty Award 1992. godine.<ref name="osmrtnica"/>
U Hrvatskoj ga je 1996. godine predsjednik [[Franjo Tuđman]] odlikovao [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]] za doprinos i rad na očuvanju identiteta i afirmaciji Hrvatske te doprinosa hrvatsko američkoj suradnji.<ref name="lider"/>

== Citati ==
{{citat|Otišao sam iz Jugoslavije, ali sam Hrvatsku uvijek nosio u srcu i za nju se borio.|izjava u razgovoru za studentski magazin ZŠEM-a Sixsigmu <ref name="lider"/>}}

{{citat|Ivane, bleiburški zapisnici koje sam Ti na uvid uručio prošli su kroz ruke mnogih hrvatskih intelektualaca ali na njih nisu uopće djelovali, a Ti si, eto, na temelju njih stvorio čitav pokret. |Izjava Johnu Ivanu Prceli povodom uspješnog organiziranja Odbora za istraživanje bleiburške tragedije<ref>[http://www.pobijeni.info/userfiles/HrvatskiHolokaust%281%29.pdf Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji], Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. [[John Ivan Prcela]] i [[Dražen Živić]], Poglavlje Rad [[Odbor za istraživanje bleiburške tragedije (Chicago)|Odbora za istraživanje bleib. tragedije]] u Chicagu, autor John Ivan Prcela 1995., str. XXIV</ref>}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9408 Tko je tko u hrvatskoj znanosti]
*[http://www.geni.com/people/Josip-Joseph-T-Bombelles/6000000014832615239 Joseph Bombelles], Geni.com

{{GLAVNIRASPORED:Bombelles, Joseph}}
[[Kategorija:Hrvatski ekonomisti]]
[[Kategorija:Hrvati u SAD-u]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945.-1989.)]]
[[Kategorija:Bombelles]]

Joseph Bombelles - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica