Josef Beran - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T10:24:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 10:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Josef Beran'''-->~~{{Infookvir kardinal		{{Infookvir kardinal
	\| ime_kardinala = Josef Beran		\| ime_kardinala = Josef Beran
	\| slika =		\| slika =

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ cz icon}}' u '{{češ oznaka}}'

2025-05-28T02:24:23Z

Zamjena teksta - '{{ cz icon}}' u '{{češ oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 02:24
Redak 37:		Redak 37:
	U vrijeme komunističkog režima izjavio je: {{citat\|Katolička Crkva ima pravo uživati potpunu slobodu na koju ima pravo i u njezinu bogomdanu konstituciju.\|Josef Beran, [[Time (časopis)\|Time]].<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887985,00.html "A Positive Attitude"],Time Magazine, 30. svibnja 1949.</ref>}} Osudio je i svaki raskol religije i podjele u [[Katolička Crkva\|Crkvi]], koje je izazvala [[Komunistička Partija Čehoslovačke]], odobrivši Katoličkoj akciji mladih uživanje svih prava ako se odcijepe od [[Sveta Stolica\|Svete Stolice]] i [[Vatikan]]a, što su oni jednoglasno odbili.<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,888541,00.html Hour of Trial], Time Magazine, 4. srpnja 1949.</ref>		U vrijeme komunističkog režima izjavio je: {{citat\|Katolička Crkva ima pravo uživati potpunu slobodu na koju ima pravo i u njezinu bogomdanu konstituciju.\|Josef Beran, [[Time (časopis)\|Time]].<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887985,00.html "A Positive Attitude"],Time Magazine, 30. svibnja 1949.</ref>}} Osudio je i svaki raskol religije i podjele u [[Katolička Crkva\|Crkvi]], koje je izazvala [[Komunistička Partija Čehoslovačke]], odobrivši Katoličkoj akciji mladih uživanje svih prava ako se odcijepe od [[Sveta Stolica\|Svete Stolice]] i [[Vatikan]]a, što su oni jednoglasno odbili.<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,888541,00.html Hour of Trial], Time Magazine, 4. srpnja 1949.</ref>

	U [[lipanj\|lipnju]] [[1949.]] Beran je završio u kućnom pritvoru, zbog žaljenja na "gubitak prava i sloboda kao nadbiskup i poglavar najbrojnije vjerske zajednice u Čehoslovačkoj."<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,854962,00.html Legal Actions?], Time Magazine, 29. kolovoza 1949.</ref> Njegovo suđenje je, slično suđenju [[Katolička crkva u Hrvatskoj\|hrvatskog kardinala]] [[Alojzije Stepinac\|bl. Alojzija Stepinca]], bilo namješeteno, i više je bila predstava za komuniste, nego pravo suđenje.<ref>{{ ~~cz icon~~}}[http://www.jstor.org/pss/1173817 Josef Beran - Jstor]</ref> Dva puta je bio ponovno ispitivan i suđen, [[1949.]] i [[1963.]] godine.		U [[lipanj\|lipnju]] [[1949.]] Beran je završio u kućnom pritvoru, zbog žaljenja na "gubitak prava i sloboda kao nadbiskup i poglavar najbrojnije vjerske zajednice u Čehoslovačkoj."<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,854962,00.html Legal Actions?], Time Magazine, 29. kolovoza 1949.</ref> Njegovo suđenje je, slično suđenju [[Katolička crkva u Hrvatskoj\|hrvatskog kardinala]] [[Alojzije Stepinac\|bl. Alojzija Stepinca]], bilo namješeteno, i više je bila predstava za komuniste, nego pravo suđenje.<ref>{{češ oznaka}}[http://www.jstor.org/pss/1173817 Josef Beran - Jstor]</ref> Dva puta je bio ponovno ispitivan i suđen, [[1949.]] i [[1963.]] godine.

	Jedno vrijeme kružile su glasine da je Beran jedan od trojice ''[[in pectore]]'' [[kardinal]]a, članova [[Kardinalski zbor\|Kardinalskog zbora]], koje je [[papa]] [[Ivan XXIII.]] (zvani "Ivan Dobri") rezervirao za svoj [[konzistorij]] [[28. ožujka]] [[1960.]], ali se nakon [[smrt]]i pape [[3. lipnja]] [[1963.]] dokazalo da nije bilo nikakvih rezerviranja, a na kraju čak niti spomenutog konzistorija. Iako je Beran više puta pokušavao dati biskupsku ostavku, papa ju je svaki put odbio. Na kraju je Beran otišao živjeti u [[Rim]]. u [[Veljača\|veljači]] [[1965.]], u zamjenu za državne koncesije za Crkvu.<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838077-2,00.html Tremors of Change], Time Magazine, 29. ožujka 1968.</ref>		Jedno vrijeme kružile su glasine da je Beran jedan od trojice ''[[in pectore]]'' [[kardinal]]a, članova [[Kardinalski zbor\|Kardinalskog zbora]], koje je [[papa]] [[Ivan XXIII.]] (zvani "Ivan Dobri") rezervirao za svoj [[konzistorij]] [[28. ožujka]] [[1960.]], ali se nakon [[smrt]]i pape [[3. lipnja]] [[1963.]] dokazalo da nije bilo nikakvih rezerviranja, a na kraju čak niti spomenutog konzistorija. Iako je Beran više puta pokušavao dati biskupsku ostavku, papa ju je svaki put odbio. Na kraju je Beran otišao živjeti u [[Rim]]. u [[Veljača\|veljači]] [[1965.]], u zamjenu za državne koncesije za Crkvu.<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838077-2,00.html Tremors of Change], Time Magazine, 29. ožujka 1968.</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{cz icon}}' u '{{češ oznaka}}'

2025-05-28T02:02:34Z

Zamjena teksta - '{{cz icon}}' u '{{češ oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 02:02
Redak 20:		Redak 20:
	\| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Josef Beran.svg\|80px]]		\| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Josef Beran.svg\|80px]]
	}}		}}
	'''Sluga Božji Josef Beran''' ([[Plzeň]], [[29. prosinca]] [[1888.]]<ref name="matrika">{{~~cz icon~~}} [http://www.portafontium.cz/iipimage/30067252/plzen-068_0610-n Matriční záznam o narození a křtu]</ref> - [[Rim]], [[17. svibnja]] [[1969.]]) bio je [[kardinal]] [[Katolička Crkva u Češkoj\|Katoličke Crkve u Češkoj]] i [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije\|32. praški nadbiskup]] od [[1946.]] do svoje smrti [[17. svibnja]] [[1969.]] u [[Rim]]u.		'''Sluga Božji Josef Beran''' ([[Plzeň]], [[29. prosinca]] [[1888.]]<ref name="matrika">{{češ oznaka}} [http://www.portafontium.cz/iipimage/30067252/plzen-068_0610-n Matriční záznam o narození a křtu]</ref> - [[Rim]], [[17. svibnja]] [[1969.]]) bio je [[kardinal]] [[Katolička Crkva u Češkoj\|Katoličke Crkve u Češkoj]] i [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije\|32. praški nadbiskup]] od [[1946.]] do svoje smrti [[17. svibnja]] [[1969.]] u [[Rim]]u.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T06:19:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kardinal
| ime_kardinala = Josef Beran
| slika =
| slika_širina = 240px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[29. prosinca]] [[1888.]]
| mjesto_rođenja = [[Plzeň]]
| datum_smrti = [[17. svibnja]] [[1969.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]]
| nacionalnost = [[Čeh]]
| svećenik = [[10. lipnja]] [[1911.]]
| biskup = [[8. prosinca]] [[1946.]]
| nadbiskup =
| kardinal = [[22. veljače]] [[1965.]]
| titula = [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|32. praški nadbiskup]]
| služba =
| prethodne službe =
| počasti_u_njegovo_ime =
| geslo = ''Eucharistia et labor''
| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Josef Beran.svg|80px]]
}}
'''Sluga Božji Josef Beran''' ([[Plzeň]], [[29. prosinca]] [[1888.]]<ref name="matrika">{{cz icon}} [http://www.portafontium.cz/iipimage/30067252/plzen-068_0610-n Matriční záznam o narození a křtu]</ref> - [[Rim]], [[17. svibnja]] [[1969.]]) bio je [[kardinal]] [[Katolička Crkva u Češkoj|Katoličke Crkve u Češkoj]] i [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|32. praški nadbiskup]] od [[1946.]] do svoje smrti [[17. svibnja]] [[1969.]] u [[Rim]]u.

== Životopis ==
[[Datoteka:Statue of Josef Beran.jpg|mini|Kip kardinala Josefa Berana u parku Katoličkog fakulteta u Pragu.]]
[[Datoteka:Coat of arms of Josef Beran.svg|mini|desno|Stilizirani biskupski grb.]]
=== Mladost i svećeništvo ===
Josef Beran rođen je u [[Plzeň]]u [[29. prosinca]] [[1888.]] kao jedino dijete svoga oca [[učitelj]]a.

Studirao je i pohađao seminare na Pontifikatskom sveučilištu Urbania u [[Rim]]u. Nakon završenog studija, za [[svećenik]]a je zaređen [[10. lipnja]] [[1911.]] u Rimu, poslije čega odlazi u pastoralnu službu u svoj rodni grad, gdje je bio [[župnik]] u nekoliko [[župa]] [[Plzeňska biskupija|Plzeňske biskupije]]. Iste godine, dobiva posao profesora na Karlovom sveučilištu u Pragu. Uvidjevši njegov pastoralni potencijal, [[papa]] [[Pio XI.]] proglašava ga [[biskup]]om [[8. prosinca]] [[1946.]] U znak zahvale, Beran je osigurao da papina [[enciklika]] ''[[Mit brennender Sorge]]'', koja osuđuje [[nacizam]] i sve oblike [[Totalitarizam|totalitarizma]], bude objavljena u [[Prag]]u.

[[Gestapo]] ga je, zbog odupiranja okupaciji [[Sudeti|Sudeta]], uhitio [[6. lipnja]] [[1940.]] Ubrzo je nakon uhićenja, i bez suđenja, završio u [[Zatvor Pankrác|zatvoru Pankrác]] u [[Koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]] [[Koncentracijski logor Theresienstadt|Theresienstadt]] (zajedno sa biskupom [[Štěpán Trochta|Štěpánom Trochtom]], također slugom božjim). Kasnije je prebačen u ozloglašeni [[Koncentracijski logor Dachau|Dachau]]. Zbog loših higijenskih uvjeta u logoru, zamalo je preminuo od [[trbušni tifus|trbušnog tifusa]], s kojim se nosio sve do [[svibanj|svibnja]] [[1945.]], kada [[Saveznici]] oslobađaju logor. Povratkom u Prag, predsjednik Čehoslovačke [[Edvard Beneš]] odlikovao ga je [[Željezni križ|Željeznim križem]] i odlikovanjem Junaštva iskazanim u nacističkoj okupaciji, kojoj je pružao otpor. Dobivši tako dva najviša državna priznanja postao je simbol Čehoslovačkog otpora okupaciji u [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

=== Episkopat ===
[[4. studenog]] [[1946.]] papa [[Pio XII.]] proglašava ga [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|nadbiskupom Praške nadbiskupije]] i time duhovnim upraviteljem [[Katolička Crkva u Češkoj|Katoličke Crkve u Čehoslovačkoj]] na Zemlji u vrijeme [[komunizam|komunističkog režima]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Nadbiskupsku posvetu primio je [[8. prosinca]] od talijanskog nadbiskupa Saveria Rittera, zajedno s prisutnim biskupima, Mauriceom Pichom Antonom i Antonom Eltschknerom. Na izborima [[1948.]] za predsjednika Čehoslovačke izabran je, staljinistički nastrojen, [[Klement Gottwald]], a u "zahvalu" narodu za izabranog predjsednika, Beran je pjevao [[Te Deum]] u Praškoj katedrali. Tim izborima, dolazi do naglog uspona [[Komunistička partija Čehoslovačke|Komunističke partije Čehoslovačke]]. Dolaskom komunističkog režima na snagu, Beranu je zabranjeno pastoralno djelovanje, zbog čega je on izrekao zakletvu komunističkom režimu, koju neki smatraju "spašavanjem svoje glave i izdajom Katoličke Crkve."<ref>{{engl}}[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,805130,00.html Transition], [[Time (časopis)|Time Magazine]], 24. listopada 1949.</ref> Osim toga, potpisnici zakletve, obvezali su se i podupirati Partiju u javnim prosvjedima protiv [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], u akcijama oduzimanja imovine [[Praška nadbiskupija|Praškoj nadbiskupiji]]<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,873126,00.html Freedom for a Fighter], Time Magazine, 11. listopada 1963.</ref>, te u kršenju i ograničavanju vjerskih prava i sloboda.<ref name="Milestones">{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,900892,00.html Milestones], Time Magazine, 23. svibnja 1969.</ref>

U vrijeme komunističkog režima izjavio je: {{citat|Katolička Crkva ima pravo uživati potpunu slobodu na koju ima pravo i u njezinu bogomdanu konstituciju.|Josef Beran, [[Time (časopis)|Time]].<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887985,00.html "A Positive Attitude"],Time Magazine, 30. svibnja 1949.</ref>}} Osudio je i svaki raskol religije i podjele u [[Katolička Crkva|Crkvi]], koje je izazvala [[Komunistička Partija Čehoslovačke]], odobrivši Katoličkoj akciji mladih uživanje svih prava ako se odcijepe od [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i [[Vatikan]]a, što su oni jednoglasno odbili.<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,888541,00.html Hour of Trial], Time Magazine, 4. srpnja 1949.</ref>

U [[lipanj|lipnju]] [[1949.]] Beran je završio u kućnom pritvoru, zbog žaljenja na "gubitak prava i sloboda kao nadbiskup i poglavar najbrojnije vjerske zajednice u Čehoslovačkoj."<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,854962,00.html Legal Actions?], Time Magazine, 29. kolovoza 1949.</ref> Njegovo suđenje je, slično suđenju [[Katolička crkva u Hrvatskoj|hrvatskog kardinala]] [[Alojzije Stepinac|bl. Alojzija Stepinca]], bilo namješeteno, i više je bila predstava za komuniste, nego pravo suđenje.<ref>{{ cz icon}}[http://www.jstor.org/pss/1173817 Josef Beran - Jstor]</ref> Dva puta je bio ponovno ispitivan i suđen, [[1949.]] i [[1963.]] godine.

Jedno vrijeme kružile su glasine da je Beran jedan od trojice ''[[in pectore]]'' [[kardinal]]a, članova [[Kardinalski zbor|Kardinalskog zbora]], koje je [[papa]] [[Ivan XXIII.]] (zvani "Ivan Dobri") rezervirao za svoj [[konzistorij]] [[28. ožujka]] [[1960.]], ali se nakon [[smrt]]i pape [[3. lipnja]] [[1963.]] dokazalo da nije bilo nikakvih rezerviranja, a na kraju čak niti spomenutog konzistorija. Iako je Beran više puta pokušavao dati biskupsku ostavku, papa ju je svaki put odbio. Na kraju je Beran otišao živjeti u [[Rim]]. u [[Veljača|veljači]] [[1965.]], u zamjenu za državne koncesije za Crkvu.<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838077-2,00.html Tremors of Change], Time Magazine, 29. ožujka 1968.</ref>

=== Kardinalstvo i smrt ===
[[22. veljače]] [[1965.]] papa [[Pavao VI.]] proglasio ga je kardinalom u Bazilici Santa Croce in Via Flamina u [[Rim]]u. Tako je kao kardinal, sudjeovao na posljednjem zasjedanju [[Drugi vatikanski koncil|Drugog vatikanskog koncila]], a posebno se istaknuo u raspravi o dokumentu [[Dignitatis Humanae]], gdje je predložio "da su veće vjerske slobode na području dostojanstva ljudskog tijela (tzv. teologije tijela) današnji mogući uzrok patnje Crkve."<ref>{{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,834445,00.html A Blow for Liberty], Time Magazine, 1. listopada 1969.</ref>

Umro je u Rimu, [[17. svibnja]] [[1969.]], u 80. godini života od [[rak pluća|raka pluća]].<ref name="Milestones"/> Budući da se papa bojao za njegovo zdravstveno stanje, poslao je kardinale da ga posjete u [[Bolnica|bolnicu]], ali on je umro nekoliko minuta prije njihova posjeta. Pokopan je u špilji [[Bazilika sv. Petra|Bazilike sv. Petra u Rimu]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Balík, Stanislav; [[Jiří Hanuš (povjesničar)|Hanuš, Jiří]], ''a kol. Primasové katolické církve : země střední Evropy v čase komunismu. Brno : Centrum pro studium demokracie a kultury'', 2010., str. 212, {{ISBN|978-80-7325-225-0}}.
* [[Jiří Hanuš (povjesničar)|Hanuš, Jiří]], ''Malý slovník osobností českého katolicismu 20. století s antologií textů. Brno : Centrum pro studium demokracie a kultury'', 2005., str. 308, {{ISBN|80-7325-029-2}}.
* ''Kdo byl kdo v našich dějinách ve 20. století. I., A–M / Milan Churaň a kol.. 2. vyd'', Prag, Libri, 1998., str. 467, {{ISBN|80-85983-44-3}}.
* ''Osobnosti - Česko : Ottův slovník'', Prag, Ottovo nakladatelství, 2008., str. 823, {{ISBN|978-80-7360-796-8}}.
* [[Josef Tomeš|Tomeš, Josef]], ''a kol. Český biografický slovník XX. století : I. díl : A–J'', Prag; Litomyšl, Paseka; Petr Meissner, 1999., str. 634, {{ISBN|80-7185-245-7}}.
* Vošahíková, Pavla, ''a kol. Biografický slovník českých zemí : 4. sešit : Bene–Bez. Praha : Libri'', 2006., str. 376–477, {{ISBN|80-7277-299-6}}.
* Jaroslav V. Polc, Bohumil Svoboda: ''Kardinál Josef Beran'', 2008.
* Václav Vaško: ''Dům na skále'', Církev vězněná, (1950. – 1960.)
* Vodičková, Stanislava, ''Uzavírám vás do svého srdce – Životopis Josefa kardinála Berana. Brno a Praha : Ústav pro studium totalitních režimů a Centrum pro studium demokracie a kultury'', 2009. str. 400, {{ISBN|978-80-87211-16-8}}, {{ISBN|978-80-7325-189-5}}.

== Vanjske poveznice ==
* {{engl}} [http://www.fiu.edu/~mirandas/bios-b.htm#Beran Cardinals of the Holy Roman Church]
* {{engl}} [http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bberan.html Catholic-Hierarchy]
* {{engl}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,800446-1,00.html "We Believe in Each Other"] - [[Time (časopis)|časopis Time]]

{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-bef|before=[[Karel Kašpar]]}}
{{s-ttl|title=[[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|praški nadbiskup]]|years=4. studenoga 1946. - 17. svibnja 1969.}}
{{s-aft|after=[[František Tomášek]]}}
{{s-end}}

{{GLAVNIRASPORED:Beran, Josef}}
[[Kategorija:Životopisi, Plzeň]]
[[Kategorija:Češki kardinali]]
[[Kategorija:Praški nadbiskupi]]