Jolanta - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T10:21:32Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 10:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Jolanta'''-->~~'''''Jolanta''''', Op.69, ([[ruski jezik\|rus.]] ''Иоланта'') je lirska [[opera]] u jednom činu [[Petar Iljič Čajkovski\|Petra Iljiča Čajkovskog]]. Autor [[Libreto\|libreta]] je skladateljev brat [[Modest Čajkovski]] koji ga je napisao prema danskom komadu [[Henrik Hertz\|Henrika Hertza]] ''[[Kćer kralja Renéa]]'', romantiziranom prikazu života [[Yolande de Bar]]. [[Opera]] je doživjela praizvedbu 18. prosinca 1892. godine u [[Sankt Peterburg\|Sankt Peterburgu]].		'''''Jolanta''''', Op.69, ([[ruski jezik\|rus.]] ''Иоланта'') je lirska [[opera]] u jednom činu [[Petar Iljič Čajkovski\|Petra Iljiča Čajkovskog]]. Autor [[Libreto\|libreta]] je skladateljev brat [[Modest Čajkovski]] koji ga je napisao prema danskom komadu [[Henrik Hertz\|Henrika Hertza]] ''[[Kćer kralja Renéa]]'', romantiziranom prikazu života [[Yolande de Bar]]. [[Opera]] je doživjela praizvedbu 18. prosinca 1892. godine u [[Sankt Peterburg\|Sankt Peterburgu]].

	== Nastanak ==		== Nastanak ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T23:18:51Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 23:18
Redak 7:		Redak 7:
	Premijera se dogodila 18. prosinca 1892. u [[Marijinski teatar\|Marijinskom teatru]] u [[Sankt Peterburg\|Sankt Peterburgu]]. Dirigent je bio [[Eduard Nápravník]], a scenograf [[Mihail Iljič Bočarov]]. Premijera opere je izvedena u istoj večeri kad i posljednji baletom Čajkovskoga, ''[[Orašar]]''.		Premijera se dogodila 18. prosinca 1892. u [[Marijinski teatar\|Marijinskom teatru]] u [[Sankt Peterburg\|Sankt Peterburgu]]. Dirigent je bio [[Eduard Nápravník]], a scenograf [[Mihail Iljič Bočarov]]. Premijera opere je izvedena u istoj večeri kad i posljednji baletom Čajkovskoga, ''[[Orašar]]''.

	Prva izvedba izvan [[Rusija\|Rusije]] bila je u [[Hamburg\|Hamburgu]], 3. siječnja 1893, a dirigirao je [[Gustav Mahler]]. Mahler je bio dirigent i na [[Beč\|bečkoj]] premijeri 22. ožujka 1900. godine.<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.gustav-mahler.es/biografia.chronology1891-1900.htm \|accessdate=1. ožujka 2015. \|title=Mahler kronologija 1891–1900 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091224062920/http://www.gustav-mahler.es/biografia.chronology1891-1900.htm \|archivedate=24. prosinca 2009. }}</ref> U [[New York\|New Yorku]] je postavljena 1997. i 2011. godine u Dicapo Operi.<ref>{{~~cite web~~ \| last = Wheeler \| first = Victor \|authorlink = \| title = Dicapo Opera – Tchaikovsky's ''Jolanta'' \| work = \| publisher = www.classicalsource.com \| year = 2011 \| url = http://classicalsource.com/db_control/db_concert_review.php?id=9810 \| doi= \| accessdate = 2011-12-18 }}</ref> Prvi puta je izvedena u Metropolitan operi 29. siječnja 2015. godine, s [[Anna Netrebko\|Annom Netrebko]] u naslovnoj ulozi.<ref>[http://www.metopera.org/video/2014-15/iolanta-bluebeards-castle/watch/iolanta-bluebeards-castle-201415-new-production/3523962716001#play?src=1415hdib Jolanta. Metropolitan Opera 2015]</ref>		Prva izvedba izvan [[Rusija\|Rusije]] bila je u [[Hamburg\|Hamburgu]], 3. siječnja 1893, a dirigirao je [[Gustav Mahler]]. Mahler je bio dirigent i na [[Beč\|bečkoj]] premijeri 22. ožujka 1900. godine.<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.gustav-mahler.es/biografia.chronology1891-1900.htm \|accessdate=1. ožujka 2015. \|title=Mahler kronologija 1891–1900 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091224062920/http://www.gustav-mahler.es/biografia.chronology1891-1900.htm \|archivedate=24. prosinca 2009. }}</ref> U [[New York\|New Yorku]] je postavljena 1997. i 2011. godine u Dicapo Operi.<ref>{{Citiranje weba \| last = Wheeler \| first = Victor \|authorlink = \| title = Dicapo Opera – Tchaikovsky's ''Jolanta'' \| work = \| publisher = www.classicalsource.com \| year = 2011 \| url = http://classicalsource.com/db_control/db_concert_review.php?id=9810 \| doi= \| accessdate = 2011-12-18 }}</ref> Prvi puta je izvedena u Metropolitan operi 29. siječnja 2015. godine, s [[Anna Netrebko\|Annom Netrebko]] u naslovnoj ulozi.<ref>[http://www.metopera.org/video/2014-15/iolanta-bluebeards-castle/watch/iolanta-bluebeards-castle-201415-new-production/3523962716001#play?src=1415hdib Jolanta. Metropolitan Opera 2015]</ref>

	Ne postoji mnogo snimaka ove opere koja je popularna u Rusiji, ali se na Zapadu otkriva tek u posljednjih nekoliko godina, doprinosom i ruske [[sopran\|sopranistice]] [[Anna Netrebko\|Anne Netrebko]] koja ju je počela pjevati u koncertnoj i uprizorenoj verziji.		Ne postoji mnogo snimaka ove opere koja je popularna u Rusiji, ali se na Zapadu otkriva tek u posljednjih nekoliko godina, doprinosom i ruske [[sopran\|sopranistice]] [[Anna Netrebko\|Anne Netrebko]] koja ju je počela pjevati u koncertnoj i uprizorenoj verziji.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-16T11:14:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''''Jolanta''''', Op.69, ([[ruski jezik|rus.]] ''Иоланта'') je lirska [[opera]] u jednom činu [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]]. Autor [[Libreto|libreta]] je skladateljev brat [[Modest Čajkovski]] koji ga je napisao prema danskom komadu [[Henrik Hertz|Henrika Hertza]] ''[[Kćer kralja Renéa]]'', romantiziranom prikazu života [[Yolande de Bar]]. [[Opera]] je doživjela praizvedbu 18. prosinca 1892. godine u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]].

== Nastanak ==
Nakon dovršetka [[Pikova dama (opera)|Pikove dame]], Čajkovski se pribojavao da je izgubio inspiraciju. Započeo je rad na Jolanti od završnog dueta u lipnju 1891. i završio kompoziciju i orkestraciju do studenog. Publika je dobro primila operu, premda Čajkovski nije bio zadovoljan, misleći da se ponavljao u idejama.

== Povijest izvedbe ==
Premijera se dogodila 18. prosinca 1892. u [[Marijinski teatar|Marijinskom teatru]] u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]]. Dirigent je bio [[Eduard Nápravník]], a scenograf [[Mihail Iljič Bočarov]]. Premijera opere je izvedena u istoj večeri kad i posljednji baletom Čajkovskoga, ''[[Orašar]]''.

Prva izvedba izvan [[Rusija|Rusije]] bila je u [[Hamburg|Hamburgu]], 3. siječnja 1893, a dirigirao je [[Gustav Mahler]]. Mahler je bio dirigent i na [[Beč|bečkoj]] premijeri 22. ožujka 1900. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gustav-mahler.es/biografia.chronology1891-1900.htm |accessdate=1. ožujka 2015. |title=Mahler kronologija 1891–1900 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091224062920/http://www.gustav-mahler.es/biografia.chronology1891-1900.htm |archivedate=24. prosinca 2009. }}</ref> U [[New York|New Yorku]] je postavljena 1997. i 2011. godine u Dicapo Operi.<ref>{{cite web | last = Wheeler | first = Victor |authorlink = | title = Dicapo Opera – Tchaikovsky's ''Jolanta'' | work = | publisher = www.classicalsource.com | year = 2011 | url = http://classicalsource.com/db_control/db_concert_review.php?id=9810 | doi= | accessdate = 2011-12-18 }}</ref> Prvi puta je izvedena u Metropolitan operi 29. siječnja 2015. godine, s [[Anna Netrebko|Annom Netrebko]] u naslovnoj ulozi.<ref>[http://www.metopera.org/video/2014-15/iolanta-bluebeards-castle/watch/iolanta-bluebeards-castle-201415-new-production/3523962716001#play?src=1415hdib Jolanta. Metropolitan Opera 2015]</ref>

Ne postoji mnogo snimaka ove opere koja je popularna u Rusiji, ali se na Zapadu otkriva tek u posljednjih nekoliko godina, doprinosom i ruske [[sopran|sopranistice]] [[Anna Netrebko|Anne Netrebko]] koja ju je počela pjevati u koncertnoj i uprizorenoj verziji.

==Uloge==
{|class="wikitable"
!Uloga
![[Glas]]
!Premijera u Sankt Peterburgu,<br />18. prosinca 1892.<br />(Dirigent: [[Eduard Nápravník]])
|-
|René, ''kralj [[Provansa|Provanse]]''
|[[bas (glas)|bas]]
|[[Konstantin Serebrjakov]]
|-
|Robert, ''vojvoda [[Burgundija|Burgundije]]''
|[[Bariton (glas)|bariton]]
|[[Leonid Jakovlev]]
|-
|Grof Vaudémont, ''burgundski vitez''
|[[Tenor]]
|[[Nikolaj Figner]]
|-
|Ibn-Hakia, ''maurski liječnik''
|bariton
|[[Arkadij Černov]]
|-
|Alméric, ''štitonoša kralja Renéa''
|tenor
|[[Vasilij Karelin]]
|-
|Bertrand, ''čuvar zamka''
|bas
|[[Yalmar Frei]]
|-
|Jolanta, ''slijepa kći kralja Renéa''
|[[sopran]]
|[[Medea Mei-Figner]]
|-
|Marta, ''Bertrandova supruga, Jolantina dadilja''
|[[alt]]
|[[Marija Kamenskaja]]
|-
|Brigitta, ''Jolantina prijateljica''
|sopran
|[[Aleksandra Runge]]
|-
|Laura, ''Jolantina prijateljica''
|[[mezzosopran]]
|[[Mariya Dolina]]
|-
|colspan="3"|Zbor, nijeme uloge: ''Jolantine služavke i prijateljice, kraljeva svita, regimenta vojvode od Burgundije, oružnici''
|}

==Sinopsis==
''Vrijeme'': 15. stoljeće

''Mjesto'': brda južne Francuske

===Prizor prvi===
Princeza Jolanta je slijepa od rođenja, ali od nje skrivaju i da je slijepa i da je princeza. Živi u prekrasnom zatvorenom vrtu na kraljevom imanju, podalje od svijeta, pod skrbi Bertranda i Marthe. Njene služavke joj donose cvijeće i pjevaju s njom. Jolanta je tužna, neodređeno osjeća da propušta nešto bitno, nešto što je drugima dostupno. Njezin otac, kralj René zabranjuje svima da joj otkriju istinu o njenoj sljepoći. Zaručena je od rođenja za vojvodu Roberta koji također ne zna ništa o ovome.

===Prizor drugi===
Alméric najavljuje dolazak kralja, ali ga Bertrand upozorava da ne spominje svjetlost pred Jolantom, niti da joj otkrije da joj je otac kralj. Kralj stiže s Ibn-Hakijom, znamenitim maurskim liječnikom koji objavljuje da se Jolantu može izliječiti, ali će lijek djelovati samo ako ona bude psihološki spremna na to, što znači da joj moraju reći da je slijepa. Ibn-Hakija pjeva monolog "Dva svijeta" kojim objašnjava međuovisnost duha i tijela. Kralj odbija takvo liječenje, strahujući kako bi se Jolanta nosila sa spoznajom o sljepoći ukoliko liječenje ne bi bilo uspješno.

===Prizor treći===
Robert stiže sa svojim prijateljem grofom Vaudémontom. Robert priča Vaudémontu kako bi želio izbjeći obvezu ženidbe jer se zaljubio u groficu Matildu. Pjeva o svojoj ljubavi u ariji "Tko se može usporediti s mojom Matildom". Vaudémont nalazi prolaz u skrivenu Jolantinu baštu, ne obazirući se na znak koji zabranjuje ulazak pod prijetnjom smrću. Opazi usnulu Jolantu i smjesta se zaljubi, bez da zna tko je ona. Robert, zapanjen naglim emocijama svog prijatelja, smatra da je Jolanta čarobnica koja je začarala Vaudémonta. Traži od Vaudémonta da odu, ali je ovaj opčinjen. Robert odlazi kako bi doveo vojnike za zaštitu Vaudémonta. Jolanta se budi, Vaudémont od je traži crvenu ružu za uspomenu i otkriva da je ona slijepa. On joj objašnjava što su to svjetlost i boje i njih dvoje se zaljubljuju.

===Prizor četvrti===
Kralj ih tako zatječe. Vaudémont izjavljuje ljubav za Jolantu, bez obzira na njenu sljepoću. Ibn-Hakija govori kralju da bi njegovo liječenje moglo uspjeti, sada kada Jolanta zna da je slijepa. Jolanta ne razumije koncept vida i nije sigurna želi li se uopće podvrgnuti tretmanu. Ibn-Hakija kaže da bez snage volje liječenje ne može uspjeti.
Vaudémont kralju priznaje da je vidio zabranu ulaska i kralj mu prijeti smaknućem, jer je Jolanti otkrio istinu. Kralj govori svojoj kćerki da će Vaudémont umrijeti ako joj liječnik ne povrati vid. Jolanta je užasnuta i pristaje na liječenje. Ibn-Hakija i Jolanta se povlače, kralj Vaudémontu objašnjava da je blefirao kako bi motivirao Jolantu. Robert se vraća s vojskom. Priznaje kralju da se zaljubio u drugu ženu, ali da je spreman ispuniti svoju obvezu dogovorene ženidbe. Kralj poništava dogovor i daje Jolantu Vaudémontu. Ibn-Hakija se vraća s Jolantom. Jolanta je progledala. Isprva zbunjena prizorom oko sebe, na kraju pjeva o čarobnom novom svijetu koji se otvorio pred njom. Svi slave.

==Diskografija==
'''Audio'''

* 1977, Tamara Sorokina (Jolanta), [[Jevgenij Nesterenko]] (René), Juri Mazurok (Robert), Vladimir Atlantov (Vaudémont), Vladimir Valaitis (Ibn-Hakia), Alexander Arkhipov (Alméric), Valerij Jaroslavcev (Bertrand), Nina Grigorjeva (Martha), Clara Kadinskaja (Brigitta), Larisa Nikitina (Laura). Solisti, zbor i orkestar Boljšoj teatra, [[Mark Ermler]]. Melodiya.
* 1984, Galina Višnevskaja (Jolanta), Nicolai Gedda (Vaudémont), Walton Gronroos (Robert), Tom Krause (Ibn-Hakia), Dimiter Petkov (René), James Anderson (Alméric), Fernand Dumont (Bertrand), Viorica Cortez (Martha), Tania Gedda (Brigitta). Groupe Vocal de France & Orchestre de Paris, [[Mstislav Rostropovich]]
* 1994, [[Galina Gorčakova]], [[Sergej Aleksaškin]], [[Gegam Grigorian]], [[Dmitri Hvorostovski]]. Dirigent [[Valerij Gergiev]], Kirov teatar (Marijinski teatar). Philips.
* 1996, Tatjana Vorjdova (Jolanta), Aleksei Levitski (René), Vasilij Gorškov (Vaudémont), Vladimir Prudnik (Ibn-Hakia), Sergej Nikitin (Robert), Tatjana Gorbunova (Martha) Orkestar državne opere Novosibirska, [[Aleksej Ludmilin]]. [[Brilliant Classics]].
* 2002, [[Olga Mykytenko]] (Jolanta), [[Benno Schollum]] (René), [[Piotr Beczała]] (Vaudémont), [[Vladimir Krassov]] (Ibn-Hakia), [[Andrej Grigorjev]] (Robert), [[Roman Muravicki]] (Almeric), [[Nikolaj Didenko]] (Bertrand), [[Nina Romanova]] (Martha), [[Bella Kabanova]] (Brigitte) [[The Moscow Chamber Choir]], [[Simfonijski orkestar moskovskog radija Čajkovski]], [[Vladimir Fedosejev]]. [[RELIEF]].
* 2015, [[Anna Netrebko]] (Jolanta), [[Vitalij Kowaljow]] (René), [[Sergej Skorokhodov]] (Vaudémont), [[Lucas Meachem]] (Ibn-Hakia), [[Aleksej Markov]] (Robert), [[Junho You]] (Almeric), [[Luka Debevec Mayer]] (Bertrand), [[Monika Bohinec]] (Martha), [[Theresa Plut]] (Brigitte) [[Slovenski komorni zbor]], [[Slovenski filharmonijski orkestar]], [[Emmanuel Villaume]]. [[Deutsche Grammophon]].

'''Video'''

* 1963, Galina Oleiničenko, Ivan Petrov, Boljšoj. Boris Kaikin
* 1982, Galina Kalinina, Artur Eisen. VAI.
* 2012, Ekaterina Šerbačenko, Pavel Cernoč. Teatro Real de Madrid. [[Teodor Currentzis]]<ref>[http://www.operadis-opera-discography.org.uk/CLTCIOLA.HTM Izvor: Operadis discography]</ref>
*2012, [http://www.murashev.com/opera/iolanta dvorac Mihajlovski, Sankt Peterburg, Rusija, 19. srpnja 2012.]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.metopera.org/metopera/season/synopsis/iolanta-bluebeard?customid=825 Program], [[Metropolitan Opera]], 2015.
* [http://wiki.tchaikovsky-research.net/wiki/ ''Jolanta'' na stranici Tchaikovsky Research]
* [https://web.archive.org/web/20110716135019/http://www.bolshoi.ru/en/season/opera/repertoire/detail.php?&id26=17&act26=info Boljšoj teatar: Jolanta (na engleskom)]
* [http://kareol.es/obras/yolanda/acto1.htm ruski libreto u španjolskom prijevodu]
*[http://www.metopera.org/video/watch/a-scene-from-iolanta-anna-netrebko-piotr-beczala/4010558470001 Duet Jolante i Vaudémonta], [[Anna Netrebko]], [[Piotr Beczała]], Metropolitan Opera, 2015.

[[Kategorija: Opera]]