WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T10:12:39Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 10:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''John Michael Kosterlitz'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = John Michael Kosterlitz		\| ime = John Michael Kosterlitz
	\| slika = Jkosterl.jpg		\| slika = Jkosterl.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T11:41:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = John Michael Kosterlitz
| slika = Jkosterl.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[22. srpnja]] [[1942.]]
| mjesto_rođenja = [[Aberdeen]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Britanci|Britanac]], [[Škoti|Škot]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Institut za teorijsku fiziku u [[Torino|Torinu]], Sveučilište u [[Birmingham]]u, Sveučilište Brown u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Cambridgeu]], [[Sveučilište u Oxfordu]]
| doktorski_mentor = [[David James Thouless|D. J. Thouless]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Fazni prijelazi]] [[Supratekućina]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2016.) Član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]] (1996.)
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Liquid helium Rollin film.jpg|mini|desno|300px|Suprafluidni [[helij]] koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni.]]

'''John Michael Kosterlitz''' ([[Aberdeen]], 22. srpnja 1942.), britanski [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1965.) i [[doktor]]irao (1969.) na [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilištu u Cambridgeu]]. Radio je u Institutu za teorijsku fiziku u [[Torino|Torinu]] u [[Italija|Italiji]] (od 1969. do 1970.), na Sveučilištu u [[Birmingham]]u (od 1970. do 1982.) i Sveučilištu Brown u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]] ([[SAD]]) (od 1982.). Bavi se [[Kondenzirana tvar|kondenziranom tvari]], [[Fazni prijelazi|faznim prijelazima]] dvodimenzionalnih [[materijal]]a. Otkrio je topološki fazni prijelaz nestajanja parova [[vrtlog]]a u [[suprafluid]]u s povećanjem [[temperatura|temperature]] ('''Kosterlitz-Thoulesseov prijelaz'''). Za teorijsko otkriće topoloških faznih prijelaza i topoloških faza tvari s [[David James Thouless|D. J. Thoulesseom]] i [[Duncan Haldane|D. Haldaneom]] dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (2016.). Član je [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''Royal Society'') od 1978. <ref> '''Kosterlitz, John Michael''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70187] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 3. 5. 2020.</ref>

== Fazni prijelazi ==
{{glavni|Fazni prijelazi}}

'''Fazni prijelazi''' su promjene stanja pojedine [[Faza|faze]] (elementarne, spoja, [[Eutektik|eutektičke smjese]], peritektičkog spoja i slično) pri promjeni temperature. Razlikuju se fazni prijelazi I. vrste, kod kojih su u stanju ravnoteže slobodne [[entalpija|entalpije]] u obje faze jednake po vrijednosti, ali se pritom [[entropija]] i [[volumen]] skokovito mijenjaju, i fazni prijelazi II. vrste, kod kojih se u stanju ravnoteže ne mijenjaju ni entalpija, ni entropija, ni volumen. U fazne prijelaze I. vrste spadaju na primjer [[taljenje]], [[isparavanje]] i [[sublimacija]], a u fazne prijelaze II. vrste prijelazi kod kojih na primjer tvari gube [[Feromagnetizam|feromagnetička svojstva]] ([[Curiejeva temperatura]]), pojava [[supravodljivost]]i, procesi razlaganja i stvaranja međumetalnih spojeva u čvrstoj fazi i tako dalje.

== Supratekućina ili suprafluidnost ==
{{Glavni|Supratekućina}}

'''Suprafluidnost''' je stanje [[Ukapljeni plin|ukapljenoga]] [[helij]]a koje se očituje gibanjem [[tekućine]] [[Viskoznost|bez trenja]] na ekstremno niskoj [[temperatura|temperaturi]] uz očuvana adhezijska svojstva. Otkrio ju je 1937. [[Pjotr Leonidovič Kapica]], a neovisno o njem otkrili su ju iste godine [[Donald Misener]] i [[John Frank Allen]] proučavajući pojave do kojih dolazi kada se helij ohladi na temperaturu nižu od 2.17 [[Kelvin|K]]. Ako se na primjer u suprafluidni helij djelomično uroni prazna posuda, po njezinim će se stijenkama u tankom sloju (do 30 [[metar|nm]]) helij penjati i spuštati u posudu sve dok se razina helija u posudi ne izjednači s razinom okolnoga helija; ako se [[Kapilarnost|kapilarna]] cjevčica jednim krajem uroni u suprafluidni helij i osvijetli, na njezinu će gornjem kraju istjecati helij poput vodoskoka visoka do 10 [[centimetar]]a (takozvani učinak vodoskoka). [[Danska]] [[fizičar]]ka [[Lena Hau]] uspjela je 1999. u suprafluidu [[brzina svjetlosti|usporiti svjetlost]] do brzine 17 [[Metar u sekundi|m/s]], a 2001. uspjela ju je zaustaviti.

Helijevi [[izotop]]i 4He i 3He imaju različita suprafluidna stanja, a zbog različitoga broja [[neutron]]a u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]] (različitog [[spin]]a) pripadaju različitim [[statistika]]ma ([[kvantna statistika]]). Izotop helija 4He, sa spinom 0, je [[bozon]], podvrgava se [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj statististici]], ukapljuje se na 4.2 K i prelazi u suprafluidno stanje na temperaturi 2.17 K, a izotop 3He, sa spinom 1/2, podvrgava se [[Fermi-Diracova statistika|Fermi-Diracovoj statististici]], ukapljuje se na 3.19 K, postaje suprafluidan na temperaturi 2.6 mK i ima dva različita suprafluidna stanja.

Teorijski doprinos tumačenju suprafluidnosti helijeva izotopa 4He prvi su dali [[Laszlo Tisza]] i Lev Davidovič Landau 1941. u dvokomponentnom modelu s kvazičesticama [[fonon]]ima i [[roton]]ima, a [[Kvantna mehanika|kvantnomehanički]] ju je nadogradio [[Richard Feynman]]. Objašnjenje suprafluidnosti izotopa 3He uklopilo se u poopćenu [[BCS-teorija|BCS-teoriju]] ([[supravodljivost]]). Postizanje suprafluidnosti još je vrlo skupo zbog potrebnih izuzetno niskih temperatura i iznimne čistoće helija, pa se primjenjuje uglavnom u [[znanost|znanstvenim]] istraživanjima, na primjer pri proučavanju pojedinačnih [[molekula]] [[plin]]a u suprafluidu, gdje se one zbog nedostatka trenja gibaju potpuno slobodno; za održavanje osjetljivih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] ili dijelova instrumenata na niskoj temperaturi (u astronomskom [[umjetni satelit|satelit]]u za opažanje [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]], IRAS, koji je lansiran 1983., s pomoću 720 litara suprafluidnoga helija instrumenti se čuvaju na temperaturi 1,6 [[kelvin|K]]). U širem smislu stanje [[elektron]]a u supravodiču također je suprafluidno.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Kosterlitz, John Michael}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]

John Michael Kosterlitz - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica