WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T09:54:19Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 09:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''John Lewis Hall'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = John Lewis Hall		\| ime = John Lewis Hall
	\| slika = John L. Hall in Lindau.jpg		\| slika = John L. Hall in Lindau.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-08T19:09:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = John Lewis Hall
| slika = John L. Hall in Lindau.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[21. kolovoza]] [[1934.]]
| mjesto_rođenja = [[Denver, Colorado]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST) <br/> Sveučilište Colorado u Boulderu
| alma_mater = Sveučilište Carnegie Mellon u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Optički [[frekventni češalj]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2005.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''John Lewis Hall''' ([[Denver, Colorado|Denver]], 21. kolovoza 1934.), američki [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1958.) i [[doktor]]irao (1961.) na Sveučilištu Carnegie Mellon u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]]. Radio u Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju (NIST) i na Sveučilištu Colorado u Boulderu (od 1962. do 2004.). Bavio se razvojem metoda za mjerenje [[frekvencija]] vidljive [[svjetlost]]i s točnošću od 15 znamenki. Praktična primjena njegova rada omogućila je provjeru teorije [[Posebna teorija relativnosti|posebne ili specijalne teorije relativnosti]] i provjeru vrijednosti temeljnih [[Fizikalne konstante|fizikalnih konstanti]], razvoj preciznih [[Sat (instrument)|satova]] i poboljšanje [[Globalni navigacijski satelitski sustavi|satelitskih navigacijskih sustava]] kao što je [[Globalni položajni sustav]] ili [[GPS]]. Za doprinos razvoju [[kvant]]ne [[optika|optike]] i metoda precizne [[Laserska spektroskopija|laserske spektroskopije]] s [[Theodor Wolfgang Hänsch|T. W. Hänschom]] dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2005. (te je godine nagrađen i [[Roy Jay Glauber|R. J. Glauber]]). <ref> '''Hall, John Lewis''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69376] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 14. travnja 2020.</ref>

== Frekventni češalj ==
[[datoteka:Gaussian wave packet.svg|mini|lijevo|250px|Primjer frekventnog češlja.]]

'''Frekventni češalj''' je niz veoma uskih [[laser]]skih linija koje su u [[faza|fazi]] i međusobno su udaljene jedan [[period]] ponavljanja.

=== Laserska spektroskopija ===
{{glavni|Laserska spektroskopija}}

'''Laserska spektroskopija''' je [[Spektroskopija|spektroskopska tehnika]] u kojoj se kao izvor [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] koristi [[laser]] s kontinuirano promjenljivom [[valna duljina|valnom duljinom]]. Prednost je uporabe lasera velika [[gustoća energije]] po širini [[Spektar (fizika)|spektralne linije]], [[Monokromator|monokromatičnost]] emitiranoga [[zračenje|zračenja]] i [[paralelnost]] snopa, što [[spektroskop]]u s laserom daje velike prednosti pred spektroskopima koji koriste dio spektra izvora bijele svjetlosti. Najvažnije su i najčešće metode laserska spektroskopija zasićenja, laserska polarizacijska spektroskopija i dvofotonska laserska spektroskopija, kod kojih se uklanja [[Dopplerov efekt|Dopplerov učinak]], prisutan kod svih drugih spektroskopskih metoda, pa se dobivaju vrlo uske spektralne linije, s pomoću kojih se može znatno točnije proučavati struktura [[Kemijska tvar|tvari]]. Najčešće se koriste takozvani tekućinski laseri, kod kojih je aktivno sredstvo neka [[otopina]] organskog ili anorganskoga podrijetla, koji rade kontinuirano u vidljivom dijelu spektra, a potiču se na rad vidljivim i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim zračenjem]] organsko-ionskoga lasera, ili pak laserski sustavi kod kojih je aktivno sredstvo [[kristal]] [[safir]]a dopiran [[titanij]]em (za valne duljine od 700 do 1000 [[metar|nm]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Hall, John Lewis}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

John Lewis Hall - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica