WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T10:08:02Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 10:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''John Hasbrouck Van Vleck'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = John Hasbrouck Van Vleck		\| ime = John Hasbrouck Van Vleck
	\| slika = JH van Vleck 1974.jpg		\| slika = JH van Vleck 1974.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-06T06:32:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = John Hasbrouck Van Vleck
| slika = JH van Vleck 1974.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[13. ožujka]] [[1899.]]
| mjesto_rođenja = [[Middletown, Connecticut]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[27. listopada]] [[1980.]]
| mjesto_smrti = [[Cambridge, Massachusetts]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište Minnesota u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]] [[Harvardovo sveučilište]] [[Sveučilište u Oxfordu]] Balliol viša škola u [[Oxford]]u
| alma_mater = Sveučilište Wisconsin u [[Madison, Wisconsin|Madisonu]] [[Harvardovo sveučilište]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti = [[Edward Mills Purcell|E. M. Purcell]] [[Philip Warren Anderson|P. W. Anderson]] [[Thomas Kuhn|T. Kuhn]]
| poznat_po = [[Fizika čvrstog stanja]] [[Kondenzirana tvar]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1977.]]) Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] ([[1967.]])
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Fcc lattice 4.jpg|300px|mini|desno|Primjer [[Kubični kristalni sustav|kubičnog kristalnog sustava]].]]

[[datoteka:Silicon.jpg|300px|mini|desno|[[Silicij]]evi kristali je najčešći [[poluvodič]]ki materijal koji se koristi u [[elektronika|elektronici]] i za [[Solarni članak|fotonaponski članak]].]]

'''John Hasbrouck Van Vleck''' ([[Middletown, Connecticut|Middletown]], 13. ožujka 1899. – [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], 27. listopada 1980.), američki [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1920.) na Sveučilištu Wisconsin u [[Madison, Wisconsin|Madisonu]], [[doktor]]irao na [[Harvardovo sveučilište|Harvardu]] (1922.). Bio je [[profesor]] na Sveučilištu [[Minneapolis, Minnesota|Minnesota]] (od 1924. do 1934.) i [[Harvardovo sveučilište|Harvardovu sveučilištu]] (od 1934. do 1969.). Bavio se [[kvant]]nom teorijom [[magnet]]izma, [[molekula]]rnim [[Spektar (fizika)|spektrima]] te kvantnom teorijom [[atom]]ske strukture. Za doprinos poznavanju ponašanja [[elektron]]a u magnetskim ne[[kristal]]ičnim krutim materijalima dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1977. s [[Philip Warren Anderson|P. W. Andersonom]] i [[Nevill Francis Mott|N. F. Mottom]]. Najpoznatija djelasu mu: ''Kvantni principi i linijski spektri'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Quantum Principles and Line Spectra'', 1926.), ''Teorija električne i magnetske susceptibilnosti'' (eng. ''The Theory of Electric and Magnetic Susceptibilities'', 1932.). <ref> '''Van Vleck , John Hasbrouck''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63871] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. veljače 2020.</ref>

== Fizika čvrstog stanja ==
{{Glavni|Fizika čvrstog stanja}}

'''Fizika čvrstog stanja''' je grana [[fizika|fizike]] koja proučava [[struktura|strukturu]] [[tvari]] u čvrstome stanju ([[krutine]]) te s pomoću [[Kvantna mehanika|kvantne fizike]] istražuje svojstva i procese u [[kristal]]nome i [[Amorfna tvar|amorfnome obliku tvari]], svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene [[Mjerna veličina|fizikalnih veličina]] (primjerice [[temperatura|temperature]], [[tlak]]a, [[dimenzija]] i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u [[Kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] i drugo). Zakonitosti utvrđene za kristaliziranu tvar primjenjuju se djelomično i na amorfne krutine ili smjese kristalne i amorfne tvari te [[viskoznost|visokoviskozne]] [[tekućine]] (primjerice fotoosjetljiva [[staklo|stakla]], krute [[polimer]]e, [[keramika|keramiku]] i drugo). [[Kristalografija|Mikroskopska teorija čvrstog stanja]] primjena je kvantne mehanike na čvrsto stanje. Njezini rezultati uspješno tumače kvalitativne razlike među različitim čvrstim tijelima, a u mnogim slučajevima omogućuju i kvantitativni pristup svojstvima tih tijela. Budući da je čvrsto stanje sustav od velikog broja [[atom]]a, teorija čvrstog stanja služi se nizom približenja (aproksimacija). Tako se pretpostavlja da se ponašanje [[atomska jezgra|atomskih jezgara]] i [[elektron]]a može opisivati nezavisno. Pri razmatranju gibanja jezgara ne uzima se u obzir gibanje elektrona, tj. atomi se promatraju kao cjeline. Takav je pristup opravdan za objašnjenje nekih [[mehanika|mehaničkih]] i [[termodinamika|termodinamičkih]] svojstava koja potječu od međusobnoga elastičnoga vezivanja atoma. Razmatraju li se [[Elektronska konfiguracija|elektronska stanja]], uzima se da atomske jezgre miruju. Ta je pretpostavka u znatnoj mjeri opravdana jer se u normalnim okolnostima elektroni gibaju znatno brže nego jezgre koje su mnogo veće [[Relativna atomska masa|mase]] od elektrona. Kako su za svojstva čvrstog stanja najvažniji [[Valencija (kemija)|valentni]] elektroni, promatraju se samo ti elektroni, a utjecaj elektrona u dubljim elektronskim ljuskama uzima se u obzir kroz njihov doprinos [[električno polje|električnom polju]] oko jezgara. Pretpostavlja se da u prvom približenju (aproksimaciji) svaki valentni elektron može biti opisan vlastitom [[val]]nom funkcijom. Razvile su se dvije metode u opisivanju međudjelovanja (interakcije) valentnih elektrona: atomska aproksimacija i aproksimacija slobodnim elektronima.

=== Magnetizam ===
{{Glavni|Magnetizam}}

'''Magnetizam''' (prema [[magnet]]u koje dolazi od [[Latinski jezik|lat]]. ''magnes'', [[genitiv]] ''magnetis'' < [[Starogrčki jezik|grč]]. ''Μαγνῆτıς λίϑος'': kamen iz Magnezije) je skup pojava povezanih s [[magnetsko polje|magnetskim poljem]] i s ponašanjem tvari u magnetskom polju. Magnetska svojstva tvari potječu od [[Magnetski moment|magnetskih momenta]] [[atom]]a i njihovih međudjelovanja koja mogu stvoriti kolektivno magnetsko uređenje. Magnetizam atoma posljedica je magnetizma [[elektron]]a i [[atomska jezgra|atomske jezgre]] i njihovih međudjelovanja. Razlikuje se orbitalni magnetski moment, zbog gibanja elektrona oko atomske jezgre, i [[spin]]ski magnetski moment, kao vlastito [[Kvantna mehanika|kvantnomehaničko]] svojstvo elektrona i jezgre. S obzirom na ponašanje u magnetskom polju, sve se tvari odlikuju svojom [[Magnetska permeabilnost|magnetskom permeabilnošću]]. Tako se mogu razlikovati dijamagnetične, paramagnetične, feromagnetične, ferimagnetične i antiferomagnetične tvari.

=== Kondenzirana tvar ===
{{Glavni|Kondenzirana tvar}}

'''Kondenzirana tvar''' je tvar nastala [[kondenzacija|kondenzacijom]], tvar u kojoj [[atom]]i i [[molekule]] snažno uzajamno djeluju te se može nalaziti u tekućem ili čvrstom [[agregatno stanje|agregatnom stanju]], a na iznimno niskim temperaturama u [[supravodljivost|supravodljivoj]] ili [[Supratekućina|suprafluidnoj]] fazi. Problemima i teorijom nastajanja kondenzata bavi se fizika kondenzirane tvari, unutar koje se proučavaju neka svojstva [[tekućina]], na primjer prijelazi faza proces naparivanja i svojstva tankih slojeva, epitaksijalni rast kristala i posebno svojstva klastera atoma i molekula i [[niskotemperaturna fizika]]. Temelje te grane fizike postavio je 1916. njemački fizičar [[Wilhelm Nusselt|W. Nusselt]] (1882. – 1957.) svojom teorijom filmske kondenzacije, koju su u potpunosti potvrdili potonji pokusi. Danas se [[fizika kondenzirane tvari]] snažno razvija pa se izdvaja kao posebna grana fizike, iako je bitno vezana uz druge grane, osobito [[termodinamika|termodinamiku]] i fiziku čvrstog stanja.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Van Vleck, John Hasbrouck}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

John Hasbrouck Van Vleck - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica