WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-23T09:58:14Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 09:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''John Cromwell Mather'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = John Cromwell Mather		\| ime = John Cromwell Mather
	\| slika = John Mather (cropped).jpg		\| slika = John Mather (cropped).jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T08:45:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = John Cromwell Mather
| slika = John Mather (cropped).jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[7. kolovoza]] [[1946.]]
| mjesto_rođenja = [[Roanoke]], [[Virginia]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Astrofizika]], [[kozmologija]]
| radna_institucija = [[NASA]] [[Maryland]]sko sveučilište u College Parku
| alma_mater = Kalifornijsko [[sveučilište u Berkeleyju]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2006.)
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:COBE_cmb_fluctuations.png|mini|desno|300px|Mapa [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|pozadinskog zračenja]] snimljena [[umjetni satelit|umjetnim satelitom]] COBE.]]

'''John Cromwell Mather''' ([[Roanoke]], [[Virginia]], 7. kolovoza 1946.), američki [[Astrofizika|astrofizičar]] i [[kozmologija|kozmolog]]. [[Doktor]]irao (1974.) na [[Sveučilište u Berkeleyju|Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu]]. Radi u Goddardovu središtu za svemirske letove u Marylandu ([[NASA]]) i [[profesor]] je [[fizika|fizike]] na [[Maryland]]skom sveučilištu. Bavi se istraživanjem [[Međuplanetna prašina|međuplanetarne prašine]] i [[Pozadinsko zračenje|pozadinskoga zračenja]] s pomoću [[svemir]]skih [[teleskop]]a. Mjereći [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|mikrovalno pozadinsko kozmičko zračenje]] nastalo tijekom ranih faza stvaranja svemira s pomoću teleskopa ''Cosmic Background Explorer'' (COBE) lansiranog 1989., dobio je podatke koji podupiru hipotezu [[Veliki prasak|velikoga praska]] to jest da je [[svemir]] nastao iz stanja visoke [[temperatura|temperature]] i [[gustoća|gustoće]]. Član je [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti SAD-a]] (od 1997.) i [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] (od 1998.). Za otkriće [[Anizotropija|anizotropnosti]] mikrovalnoga pozadinskoga kozmičkoga zračenja i njegove ovisnosti o [[valna duljina|valnoj duljini]] koja slijedi zakon [[zračenje|zračenja]] [[Crno tijelo|crnoga tijela]] s [[George Fitzgerald Smoot|G. F. Smootom]] 2006. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Po njem je nazvan [[asteroid]] ili [[planetoid]] ([[49700 Mather]]). <ref> '''Mather, John Cromwell''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69378] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 21. travnja 2020.</ref>

== Pozadinsko zračenje ==
{{Glavni|Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje}}

'''Pozadinsko zračenje''' je [[elektromagnetsko zračenje]] cijele [[nebeska sfera|nebeske sfere]], koje se sastoji od zračenja nerazlučenih [[zvijezda]] i [[galaktika]], te od [[zračenje|zračenja]] [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina]]. [[Spektar (fizika)|Spektar]] je pozadinskoga zračenja neprekidan, a maksimum postiže u području [[Mikrovalovi|mikrovalova]] ([[valna duljina|valne duljine]] oko 1 [[mm]]). Mikrovalno pozadinsko zračenje odgovara spektru [[toplinsko zračenje|toplinskoga zračenja]] [[crno tijelo|crnoga tijela]] pri [[temperatura|temperaturi]] od 2,72548 K ± 0,00057 [[kelvin|K]]. Otkrili su ga A. A. Penzias i [[Robert Woodrow Wilson|R. W. Wilson]] 1965. i ono potvrđuje teoriju [[Veliki prasak|Velikoga praska]] prema kojoj mikrovalno pozadinsko zračenje (reliktno zračenje) potječe iz doba približno 379 000 [[godina]] nakon Velikog praska, kada se temperatura plina snizila na približno 3 000 K, pa su se stvorili neutralni [[atom]]i [[vodik]]a. [[Ioniziranje|Ionizirani]] [[plin]] prethodnih doba nije bio proziran. Raspodjela izvora toga zračenja na nebeskoj sferi (pozadinska anizotropija) odražava raspored tvari u trenutku kada je svemir postao proziran. Drži se da je od tih početnih odstupanja u jednolikoj [[gustoća|gustoći]] nastala današnja struktura [[svemir]]a.

=== Veliki prasak ===
{{Glavni|Veliki prasak}}

'''Veliki prasak''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Big Bang'') je mogući događaj nastanka [[svemir]]a prije približno 13,7 milijardi godina. Teorija velikoga praska potaknuta je opaženim širenjem svemira (G. Gamow). Prema toj teoriji, svemir se razvio eksplozivno iz stanja s vrlo visokom [[gustoća|gustoćom]] i [[temperatura|temperaturom]]. Teorija prati stanje od 10−43 sekundi nakon praska. [[Masa]] sadržana u obliku [[zračenje|zračenja]] bila je veća nego masa sadržana u [[čestica]]ma. Pri temperaturi nižoj od 1010 [[K]] odvijale su se [[Nuklearna fuzija|termonuklearne reakcije]] kojima su se stvorile jezgre [[vodik]]a, [[deuterij]]a, [[tricij]]a i [[helij]]evih izotopa te [[litij]]a. Omjeri izotopa nađeni u starim [[zvijezda]]ma odgovaraju teoriji i prosječnoj gustoći svemira. [[Nuklearna reakcija|Nuklearne reakcije]] prestale su se odvijati 3 minute nakon velikoga praska, kada je temperatura pala ispod l08 K. Pri temperaturi 3000 K, oko 380 000 godina kasnije, stvoreni su neutralni [[atom]]i, nastajale su zvijezde i [[galaktika|galaktike]], svemir je postao proziran i zračenje se moglo slobodno širiti. To je zračenje prepoznato u [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju]].

Fizikalne pojave ne mogu se pratiti u vremenu prije takozvane Planckove epohe od 10−43 sekunde, dakle, ne mogu se saznati fizički uvjeti, niti bi tada fizičke teorije bile primjenljive. Prema jednomu stajalištu, veliki prasak početak je svega, uključujući [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] i [[prostor]], kada je sva [[materija]] bila u jednoj točki s beskonačnom [[energija|energijom]]. Prema drugomu, to je bila [[eksplozija]] nakon koje je počelo teći vrijeme vidljivoga svemira, a energija nije bila beskonačna, te postoji nada da se u opaženim pojavama krije i dio povijesti prethodnoga svemira, koji je mogao imati drugi broj dimenzija.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Mather, John Cromwell}}
[[Kategorija:Američki astronomi]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

John Cromwell Mather - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica