https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Jim_DineJim Dine - Povijest promjena2026-08-07T15:17:21ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jim_Dine&diff=119802&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-14T02:33:46Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Jim Dine'''-->[[Datoteka:JimDineWestmount.jpg|thumb|right|Jim Dine]]<br />
'''Jim Dine''' ([[Cincinnati, Ohio]], [[16. lipnja]], [[1935.]]), je [[SAD|američki]] likovni umjetnik.<br />
<br />
==Život i djelo==<br />
<br />
Jim Dine je, kao i [[Tom Wesselmann]], pohađao Sveučilište u Cincinnatiju, te kasnije Sveučilište u Ohiu.<br />
<br />
U likovnom svijetu [[New York]]a postao je zajedno s [[Claes Oldenburg|Claesom Oldemburgom]], [[Allan Kaprow|Allanom Kaprowom]] i Johnom Cageom poznat po svojim happeninzima - javnim multimedijskim likovnim događajima u kojima su promatrači bili izravno uključeni u stvaralački proces. Ti spontani, kabaretu srodni događaji su [[likovna umjetnost|likovnu umjetnost]] slobodno povezivali s različitim medijima: [[poezija|pjesništvo]]m, kazalištem, plesom i dr. Cilj je bio da gledatelj bude uključen, i da osjeti kreativnu energiju trenutka, što svakako valja povezati s ranijim htijenjima dadaizma i [[nadrealizam|nadrealizma]], što u ozračju stalno rastućeg otuđenja i posvemašnje automatizacije koja kao da je zarazila i ljude (pa čak i umjetnike, što se opaža u opusu [[Frank Stella|Franka Stelle]]), svakako ne iznenađuje. Dineov zacijelo najpoznatiji ''[[performance]]'' nosio je naziv ''Nasmijani radnik'' i održan je u Judson Memorial Church Gallery 1960. Trajao je svega 30 sekundi.<br />
Radilo se o parodiji na umjetnički proces apstraktnih ekspresionista, u kojem je Dine ispio kantu crvene tekućine koja je predstavljala boju. Tako je sam umjetnik postao aktivni subjekt i objekt koji stvara djelo, te istovremeno i njegov kompozicijski element. Slične, za ''[[happening]]'' od tada kanonske postulate, Dine je primijenio i u drugim svojim happeninzima, primjerice Automobilskoj nesreći iz iste 1960. godine.<br />
<br />
Tijekom šezdesetih Dine se više okreće slikarstvu. Većina njegovih dijela su asemblaži koncipirani slično onim [[Tom Wesselmann|Wesselmannovim]]: na veliku oslikanu plohu obično je apliciran neki trodimenzionalni element (npr. dječja lampa na asemblažu Dječji plavi zid iz 1960.), koji razbija jasnu granicu između slike i promatrača, karakterističnu za klasična djela slikarstva.<br />
<br />
Tijekom osamdesetih, nezadovoljan pop izrazom, Dime se tematski okreće prirodi.<br />
<br />
16. svibnja [[2008.]] u gradu Boras u [[Švedska|Švedskoj]] postavljena je Dineova devet metara visoka brončana skulptura [[Pinokio|Pinokija]]. Dine je o tome rekao: „Ideja da cjepanica koja govori postane dječak svojevrsna je metafora umjetnosti, te konačna alkemijska transformacija.“<br />
<br />
Na koncu, zanimljivo je napomenuti da je do istog zaključka devet godina prije Dinea, radeći na svojem ciklusu "Pinokijeva niska rezolucija", došao naš poznati slikar i sveučilišni profesor [[Zlatko Keser]].<br />
<br />
==Izvori== <br />
* Jamie James: Pop Art, London, 1998., {{ISBN|0-7148-3332-0}}<br />
* David Joselit: American Art Since 1945, London, 2003, {{ISBN|0-500-20368-7}}<br />
* Edward Lucie-Smith: Movements in Art Since 1945. New Edition., London, 2001., {{ISBN|0-500-20344-X}}<br />
* Herbert Read: A Concise History of Modern Painting, London, 1997., {{ISBN|0-500-20141-2}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Dine, Jim}}<br />
[[Kategorija:Američki slikari]]<br />
[[Kategorija:Likovni umjetnici]]</div>WikiSysop