WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T00:18:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir jezik|ime=Jidiš
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici='' ייִדיש - Jiddisch "
|familycolor=lawngreen
|države=[[SAD]], [[Izrael]], [[Argentina]], [[Brazil]]
|regije=
|govornici=3 milijuna
uključujući strane govornike:
|rang=
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]] 
 [[ germanski jezici|germanski]] 
  [[ zapadnogermanski jezici|zapadno germanski]] 
   [[Visokonjemački jezici|visokonjemački]] 
|jidiš]] 
|država=[[Židovska autonomna oblast]], {{ZD+X/R|RUS}}
|ustanova=
|iso1=yi|iso2=yid (T) / |sil=
}}

'''Jidiš''' ([[Hebrejski jezik|heb.]] ייִדיש - ''Jiddisch''; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=yid yid]) jedna od dvije podskupine [[Visokonjemački jezici|visokonjemačkih jezika]]<ref>h[ttp://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1211-16 Ethnologue (16th)]</ref> kojim govori oko četiri milijuna [[Židovi|Židova]] širom svijeta, poglavito u [[Izrael]]u i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ime ''Jidiš'' znači židovski (od njemačkog ''Jüdisch'') i kraći je oblik izvornog jidiš dajč (jid.: ייִדיש־דײַטש –'' yiddisch daytsh'') odnosno ''židovski njemački'' (njem. ''Jüddische Deutsch''). Jezik je nastao u središnjoj Europi između IX. i XII. stoljeća kao amalgam srednjevisokonjemačkih dijalekata (70-80% rječnika je prepoznatljivo njemačko) uz posuđenice iz [[hebrejski jezik|hebrejskog]] i [[aramejski jezik|aramejskog jezika]], kao i [[Slavenski jezici|slavenskih]] i [[romanski jezici|romanskih]] jezika.

== Njemački dijalekt ==
Jidiš i [[njemački]] dijele veliki dio svojih rječnika i imaju veoma sličnu gramatiku. [[Nijemci]] iz određenih dijelova Njemačke mogu i većinom razumjeti jidiš. Iz ovog razloga, neki jezikoslovci smatraju jidiš više dijalektom njemačkog jezika (slično [[švicarska|švicarskom]] njemačkom) nego zasebnim jezikom. Ipak, prevladava mišljenje da su jidiš i njemački dva odvojena jezika jer

*ova dva jezika nisu međusobno laka za razumijevanje (što posebno vrijedi za većinu Nijemaca koji pokušavaju razumjeti jidiš);

*20 do 30 % rječnika jidiša ne postoji u njemačkom;

*određeni dio gramatike jidiša se razlikuje od njemačkog, odnosno, pod utjecajem su drugih jezika (pretežno [[slavenski jezici|slavenskih]]);

*jezici su, kako zemljopisno, tako i kulturalno, drugačiji.

Jezikoslovac [[Paul Wexler]] tvrdi da je jidiš u početku bio [[slavenski jezici|slavenski jezik]], čiji je rječnik u mnogome zamijenio njemački, ali velika većina jezikoslovaca se s ovom tvrdnjom ne slaže.

Drugi razlozi u korist jezika u odnosu na dijalekt su:

*jezici kao [[danski]], [[švedski]] i [[norveški]] su mnogo srodniji i sličniji nego jidiš i njemački i skoro potpuno su međusobno "razumljivi", ali se smatraju različitim jezicima;

*Istočni i zapadni jidiš su međusobno toliko različiti da se vode kao dva različita jezika<ref>Umetni tekst fusnote ovdje</ref> (slično [[lužičkosrpski jezici|lužičkosrpskim jezicima]], gornjolužičkosrpski i donjolužičkosrpski).

==Jidiš i drugi jezici ==
Jidiš se vremenom razdvojio na već spomenuta dva jezika: zapadni (njemački) jidiš i istočni jidiš koji se govori u Izreaelu. Ovaj drugi, istočni dijalekt, se sam razdvojio na sjeveroistočni ([[latvijski jezik|latvijski]]), srednjeistočni ([[poljski jezik|poljsko]]/galicijski) i jugoistočni ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]) jidiš. Istočni i suvremeni jidiš sadrže mnogo riječi izvedenih iz slavenskih jezika.

Kao i [[judeoarapski]] i [[Ladino]] (Judeošpanjolski), jidiš se piše prilagođenim [[hebrejsko pismo|hebrejskim pismom]]. Ipak, sâm jidiš nije lingvistički srodan hebrejskom, iako ima na tisuće hebrejskih i aramejskih riječi.
Jedan zanimljiv podatak u vezi jidiša je da koristi izvedenice iz [[latinski jezik|latinskog jezika]] za riječi vezane za religijske obrede, očigledno posuđujući nazivlje iz starog francuskog jezika koji se govori u [[Alsace]]u i koji se koristi u lokalnoj katoličkoj crkvi. Na primjer, "izgovoriti blagoslov nakon jela", se na jidišu kaže bentshn (בענטשן –) što je u očiglednoj vezi sa latinskom rječju za "blagoslov", benedictus, a riječ "moliti (se)" - davnen (דאַװנען) od latinskog devotionis. U jidišu se može sresti i mnogo riječi iz starog francuskog od kojih je najpoznatija tšolnt ili šolent (טשאָלנט – tsholnt), paprikaš ili grah koji se kuha za [[Šabat]] (jid. Šabes ili Šabec), dolazi od [[francuski jezik|francuskih]] riječi chaud – toplo i lent – polako, jer se kuha od petka popodne, da bi bio kuhan za ručak u suboti kako bi se izbjegla zabrana kuhanja na Šabat.

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=808 Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90070 Ethnologue (15th)]
*[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/yiddish.html The History and Development of Yiddish]

[[Kategorija:Jidiški jezici| ]]
[[Kategorija:visokonjemački jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:J]]
[[Kategorija:Židovi]]
[[Kategorija:Makrojezici]]

Jidiš - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica