Jezero (BiH) - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 03:49, 26. siječanj 2026.

2026-01-26T03:49:17Z

←Starija inačica		Inačica od 26. siječanj 2026. u 03:49
Redak 146:		Redak 146:
	Svi ti objekti od doturskih vremena nisu sačuvani. U turskim vremenima je podignuto dosta objekata. Podignuta je Careva džamija, čardak kao odmaralište, ukupno devet vjerskih objekata. Boravišnu infrastrukturu predstavljalo je nekoliko hanova (konačišta). Javnozdravstvenu su predstavljala javna kupatila ''[[hamam]]i''. Trgovačka djelatnost je bila zastupljena, a putopisac Evlija Ćelebija je zabilježio četrdeset do pedeset trgovačkih radnja. Naselje je bilo urbanog karaktera. Iz tog vremena datira donošenje raznih biljnih kultura za vrtove.<ref name=agencija/>		Svi ti objekti od doturskih vremena nisu sačuvani. U turskim vremenima je podignuto dosta objekata. Podignuta je Careva džamija, čardak kao odmaralište, ukupno devet vjerskih objekata. Boravišnu infrastrukturu predstavljalo je nekoliko hanova (konačišta). Javnozdravstvenu su predstavljala javna kupatila ''[[hamam]]i''. Trgovačka djelatnost je bila zastupljena, a putopisac Evlija Ćelebija je zabilježio četrdeset do pedeset trgovačkih radnja. Naselje je bilo urbanog karaktera. Iz tog vremena datira donošenje raznih biljnih kultura za vrtove.<ref name=agencija/>

	Nakon što je Austro-Ugarska oslobodila BiH, krenulo se razvijati prometnu mrežu. Nijemac Steinbaies je sagradio prugu koja je preko Šipova povezivala s ostatkom svijeta. Za njom je uslijedila suvremena prometnica uz Jezero. Nedugo potom je blizu mjesta podignuta zgrada željezničke postaje. 1893. je neka engleska plemkinja oduševljena ovdašnjom arhitekturom i krajobrazom dala podići riblji restoran od drvene građe, u puku znan kao ''Teina koliba''. Od njega danas nema tragova. <ref name=agencija/>		Nakon što je Austro-Ugarska oslobodila BiH, krenulo se razvijati prometnu mrežu. Nijemac Steinbaies je sagradio prugu koja je preko Šipova povezivala s ostatkom svijeta. Za njom je uslijedila suvremena prometnica uz Jezero. Nedugo potom je blizu mjesta podignuta zgrada željezničke postaje (<small>{{coord\|44.34514\|17.16717\|display=inline}}</small>). 1893. je neka engleska plemkinja oduševljena ovdašnjom arhitekturom i krajobrazom dala podići riblji restoran od drvene građe, u puku znan kao ''Teina koliba''. Od njega danas nema tragova. <ref name=agencija/>

	Pruga koja je povezivala Jezero s ostatkom mrježe je ukinuta 1973. godine. <ref name=agencija/>		Pruga koja je povezivala Jezero s ostatkom mrježe je ukinuta 1973. godine. <ref name=agencija/> Trasa pruge očuvala se u imenu ulice ''Željeznička''.

	Općina je nastala nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini\|Rata u Bosni i Hercegovini]] od prijeratne općine Jajce.		Općina je nastala nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini\|Rata u Bosni i Hercegovini]] od prijeratne općine Jajce.
Redak 235:		Redak 235:

	* [http://www.opstinajezero.org Službene stranice]		* [http://www.opstinajezero.org Službene stranice]

	~~{{Mrva-BH-op}}~~

	{{BiH}}		{{BiH}}

Suradnik10 u (test) 03:45, 26. siječanj 2026.

2026-01-26T03:45:21Z

←Starija inačica		Inačica od 26. siječanj 2026. u 03:45
Redak 139:		Redak 139:

	== Povijest ==		== Povijest ==
			Prema jednim vrelima, u Jezeru je ilirska kraljica Teuta prije ratova s Rimljanima imala rezidenciju koja joj je služila i kao odmaralište. Zapovijedila je da se u ovom mjestu iskopa još jedno korito rijeci Plivi (ime Pliva je prema nekima ilirskog podrijetla, ''Pelva''). Zahvat je stvorio riječni otok, pa se je središte naselja našlo na otoku. Na otoku je poslije bila tvrđava u kojoj je bilo središte grada te poslije obrtničko-trgovačka četvrt.<ref name=agencija>jajce-grad-muzej.com/Zijad Plivac: [https://www.agencija-jajce.ba/jezero-kod-jajca-dom-ilirske-kraljice-teute/ ''Jezero kod Jajca_ Dom ilirske kraljice Teute'']. Javna ustanova Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca. Pristupljeno 26. siječnja 2026.</ref>

	U Jezeru je postojao jedan od najstarijih [[Franjevački samostan u Jezeru\|franjevačkih samostana]] u BiH. Osmanlije su jezerski samostan porušile nakon osvojenja.<ref name="Bosna Srebrena">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html Bosna Srebrena] ''Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina '' (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Od svog je miraza kraljica [[Katarina Kosača]] u Jezeru podigla katoličku [[crkva sv. Jurja u Jezeru\|crkvu sv. Jurja]] „koju diže [[Juraj Vojsalić\|Juraj Vojsalić-Hrvatinić]]“.<ref>[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20170831172101/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 \|date=31. kolovoza 2017. }} Bruno Ljubez: ''Crkva sv. Katarine'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)</ref>		Tvrđava je bila četverokutna tlocrta s dverima od željeza, do jednog i drugog korita Plive. Mostovi su vodili preko obaju korita. Preko dana bili su spušteni a navečer ili u slučaju opanosti od neprijateljskog napada podizalo ih se vitlom.<ref name=agencija/>
			U Jezeru je postojao jedan od najstarijih [[Franjevački samostan u Jezeru\|franjevačkih samostana]] u BiH. Osmanlije su jezerski samostan porušile nakon osvojenja.<ref name="Bosna Srebrena">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html Bosna Srebrena] ''Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina '' (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Crkva i samostan bili su posvećeni sv. Anti Padovanskom i podignuti su u 15. stoljeću.<ref name=agencija/> Od svog je miraza kraljica [[Katarina Kosača]] u Jezeru podigla katoličku [[crkva sv. Jurja u Jezeru\|crkvu sv. Jurja]] „koju diže [[Juraj Vojsalić\|Juraj Vojsalić-Hrvatinić]]“.<ref>[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20170831172101/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 \|date=31. kolovoza 2017. }} Bruno Ljubez: ''Crkva sv. Katarine'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)</ref>

			Svi ti objekti od doturskih vremena nisu sačuvani. U turskim vremenima je podignuto dosta objekata. Podignuta je Careva džamija, čardak kao odmaralište, ukupno devet vjerskih objekata. Boravišnu infrastrukturu predstavljalo je nekoliko hanova (konačišta). Javnozdravstvenu su predstavljala javna kupatila ''[[hamam]]i''. Trgovačka djelatnost je bila zastupljena, a putopisac Evlija Ćelebija je zabilježio četrdeset do pedeset trgovačkih radnja. Naselje je bilo urbanog karaktera. Iz tog vremena datira donošenje raznih biljnih kultura za vrtove.<ref name=agencija/>

			Nakon što je Austro-Ugarska oslobodila BiH, krenulo se razvijati prometnu mrežu. Nijemac Steinbaies je sagradio prugu koja je preko Šipova povezivala s ostatkom svijeta. Za njom je uslijedila suvremena prometnica uz Jezero. Nedugo potom je blizu mjesta podignuta zgrada željezničke postaje. 1893. je neka engleska plemkinja oduševljena ovdašnjom arhitekturom i krajobrazom dala podići riblji restoran od drvene građe, u puku znan kao ''Teina koliba''. Od njega danas nema tragova. <ref name=agencija/>

			Pruga koja je povezivala Jezero s ostatkom mrježe je ukinuta 1973. godine. <ref name=agencija/>

	Općina je nastala nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini\|Rata u Bosni i Hercegovini]] od prijeratne općine Jajce.		Općina je nastala nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini\|Rata u Bosni i Hercegovini]] od prijeratne općine Jajce.

			U Jezeru po stanju od siječnja 2026., od vjerskih objekata su Sultan-Bajazidova džamija na riječnom otoku (<small>{{coord\|44.349906\|17.171360\|display=inline}}</small>) i pravoslavna crkva sv. Velikomučenika kneza Lazara.(<small>{{coord\|44.350660\|17.166996\|display=inline}}</small>)

	Australska tvrtka Lykos Balkan Metals poduzela je istraživanja kod Jezera na međuentitetskoj granici na više lokacija tijekom proljeća 2023. godine na površini od 1,2 četvorna kilometrea. Početkom lipnja 2023. pronašli su značajne zalihe zlata prigodom istražnih radnja. Otkrili su ga na lokaciji Zekilovoj kosi. Premda analizi u laboratorijima utvrdili su postojanje većih količina zlata, koje u pojedinim dijelovima sadrže i do 4,89 grama zlata po toni. Lykos Metals su već istraživali rijetke rude na četiri lokaliteta u BiH, i pronašli su zlato na još nekoliko lokacija.<ref>HINA: [https://kamenjar.com/australska-kompanija-pronasla-nove-kolicine-zlata-u-sredisnjem-dijelu-bih/ '' Australska kompanija pronašla nove količine zlata u središnjem dijelu BiH'']. Kamenjar.com. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref> Lokacija Zekilova kosa je sjeverozapadno od prethodno istraživanog lokaliteta Otomalj, a u sklopu istražnog polja Sinjakovo. Na trima lokacijama koje su prethodno istraživali već su potvrdili postojanje zlatonosnih geoloških formacija na lokalitetu Otomalj koje doseže čak i do zapanjujućih 27,5 grama po toni u kontinuitetu od čak 60 metara.<ref>(boš.) Bosnainfo: [https://bosnainfo.ba/nalaziste-zlata-otkriveno-na-jos-jednoj-lokaciji-u-bih/ ''Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u BiH '']. BosnaInfo. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref><ref>(boš.) Biznisinfo.ba: [https://www.biznisinfo.ba/nalaziste-zlata-otkriveno-na-jos-jednoj-lokaciji-u-bosni-i-hercegovini/ ''Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u Bosni i Hercegovini '']. BiznisInfo.ba. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref>		Australska tvrtka Lykos Balkan Metals poduzela je istraživanja kod Jezera na međuentitetskoj granici na više lokacija tijekom proljeća 2023. godine na površini od 1,2 četvorna kilometrea. Početkom lipnja 2023. pronašli su značajne zalihe zlata prigodom istražnih radnja. Otkrili su ga na lokaciji Zekilovoj kosi. Premda analizi u laboratorijima utvrdili su postojanje većih količina zlata, koje u pojedinim dijelovima sadrže i do 4,89 grama zlata po toni. Lykos Metals su već istraživali rijetke rude na četiri lokaliteta u BiH, i pronašli su zlato na još nekoliko lokacija.<ref>HINA: [https://kamenjar.com/australska-kompanija-pronasla-nove-kolicine-zlata-u-sredisnjem-dijelu-bih/ '' Australska kompanija pronašla nove količine zlata u središnjem dijelu BiH'']. Kamenjar.com. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref> Lokacija Zekilova kosa je sjeverozapadno od prethodno istraživanog lokaliteta Otomalj, a u sklopu istražnog polja Sinjakovo. Na trima lokacijama koje su prethodno istraživali već su potvrdili postojanje zlatonosnih geoloških formacija na lokalitetu Otomalj koje doseže čak i do zapanjujućih 27,5 grama po toni u kontinuitetu od čak 60 metara.<ref>(boš.) Bosnainfo: [https://bosnainfo.ba/nalaziste-zlata-otkriveno-na-jos-jednoj-lokaciji-u-bih/ ''Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u BiH '']. BosnaInfo. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref><ref>(boš.) Biznisinfo.ba: [https://www.biznisinfo.ba/nalaziste-zlata-otkriveno-na-jos-jednoj-lokaciji-u-bosni-i-hercegovini/ ''Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u Bosni i Hercegovini '']. BiznisInfo.ba. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref>

Suradnik10: /* Povijest */

2023-06-20T01:29:01Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 20. lipanj 2023. u 01:29
Redak 142:		Redak 142:
	U Jezeru je postojao jedan od najstarijih [[Franjevački samostan u Jezeru\|franjevačkih samostana]] u BiH. Osmanlije su jezerski samostan porušile nakon osvojenja.<ref name="Bosna Srebrena">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html Bosna Srebrena] ''Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina '' (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Od svog je miraza kraljica [[Katarina Kosača]] u Jezeru podigla katoličku [[crkva sv. Jurja u Jezeru\|crkvu sv. Jurja]] „koju diže [[Juraj Vojsalić\|Juraj Vojsalić-Hrvatinić]]“.<ref>[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20170831172101/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 \|date=31. kolovoza 2017. }} Bruno Ljubez: ''Crkva sv. Katarine'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)</ref>		U Jezeru je postojao jedan od najstarijih [[Franjevački samostan u Jezeru\|franjevačkih samostana]] u BiH. Osmanlije su jezerski samostan porušile nakon osvojenja.<ref name="Bosna Srebrena">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html Bosna Srebrena] ''Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina '' (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Od svog je miraza kraljica [[Katarina Kosača]] u Jezeru podigla katoličku [[crkva sv. Jurja u Jezeru\|crkvu sv. Jurja]] „koju diže [[Juraj Vojsalić\|Juraj Vojsalić-Hrvatinić]]“.<ref>[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20170831172101/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 \|date=31. kolovoza 2017. }} Bruno Ljubez: ''Crkva sv. Katarine'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)</ref>

	Općina je nastala nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini\|Rata u Bosni i Hercegovini]] od prijeratne općine Jajce.		Općina je nastala nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini\|Rata u Bosni i Hercegovini]] od prijeratne općine Jajce.

			Australska tvrtka Lykos Balkan Metals poduzela je istraživanja kod Jezera na međuentitetskoj granici na više lokacija tijekom proljeća 2023. godine na površini od 1,2 četvorna kilometrea. Početkom lipnja 2023. pronašli su značajne zalihe zlata prigodom istražnih radnja. Otkrili su ga na lokaciji Zekilovoj kosi. Premda analizi u laboratorijima utvrdili su postojanje većih količina zlata, koje u pojedinim dijelovima sadrže i do 4,89 grama zlata po toni. Lykos Metals su već istraživali rijetke rude na četiri lokaliteta u BiH, i pronašli su zlato na još nekoliko lokacija.<ref>HINA: [https://kamenjar.com/australska-kompanija-pronasla-nove-kolicine-zlata-u-sredisnjem-dijelu-bih/ '' Australska kompanija pronašla nove količine zlata u središnjem dijelu BiH'']. Kamenjar.com. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref> Lokacija Zekilova kosa je sjeverozapadno od prethodno istraživanog lokaliteta Otomalj, a u sklopu istražnog polja Sinjakovo. Na trima lokacijama koje su prethodno istraživali već su potvrdili postojanje zlatonosnih geoloških formacija na lokalitetu Otomalj koje doseže čak i do zapanjujućih 27,5 grama po toni u kontinuitetu od čak 60 metara.<ref>(boš.) Bosnainfo: [https://bosnainfo.ba/nalaziste-zlata-otkriveno-na-jos-jednoj-lokaciji-u-bih/ ''Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u BiH '']. BosnaInfo. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref><ref>(boš.) Biznisinfo.ba: [https://www.biznisinfo.ba/nalaziste-zlata-otkriveno-na-jos-jednoj-lokaciji-u-bosni-i-hercegovini/ ''Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u Bosni i Hercegovini '']. BiznisInfo.ba. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T04:28:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 04:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jezero (BiH)'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Jezero (BiH)'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Jezero		\| ime = Jezero
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:02:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Jezero
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Jezero u Jajcu - byvala zeleznicni stanice na lesni trati Ja.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Stara željeznička stanica u Jezeru

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina = 100px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Republika Srpska]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnica
| ime_vođe = Snežana Ružičić
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 65,4 km²<ref>[https://www.opstinajezero.org/lat/geografija/c270 Geografija], opstinaribnik.org, preuzeto 5. travnja 2020.</ref>
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime = Općina
| stanovništvo_prazno1 = 1.144
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2 = 581
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.opstinajezero.org opstinajezero.org]

| slika_karta = Jezero municipality.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Jezero u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Jezero''' je naseljeno mjesto i općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u zapadnom dijelu BiH, na [[Pliva (rijeka)|rijeci Plivi]] u blizini [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić Grada]] i [[Jajce|Jajca]].

== Povijest ==

U Jezeru je postojao jedan od najstarijih [[Franjevački samostan u Jezeru|franjevačkih samostana]] u BiH. Osmanlije su jezerski samostan porušile nakon osvojenja.<ref name="Bosna Srebrena">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html Bosna Srebrena] ''Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina '' (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Od svog je miraza kraljica [[Katarina Kosača]] u Jezeru podigla katoličku [[crkva sv. Jurja u Jezeru|crkvu sv. Jurja]] „koju diže [[Juraj Vojsalić|Juraj Vojsalić-Hrvatinić]]“.<ref>[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170831172101/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 |date=31. kolovoza 2017. }} Bruno Ljubez: ''Crkva sv. Katarine'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)</ref>

Općina je nastala nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] od prijeratne općine Jajce.

== Stanovništvo ==

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Jezero'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 5. travnja 2020.</ref>
|-
|'''Srbi'''
|841 (73,51%)
|-
|'''Bošnjaci'''
|287 (25,09%)
|-
|'''Hrvati'''
|11 (0,96%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|5 (0,44%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1.144'''
|}

| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Jezero - naseljeno mjesto'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Srbi'''
|360 (61,96%)
|-
|'''Bošnjaci'''
|213 (36,66%)
|-
|'''Hrvati'''
|4 (0,69%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|4 (0,69%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''581'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Jezero sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/>

[[Barevo (Jezero, BiH)|Barevo]],
[[Borci (Jezero, BiH)|Borci]],
[[Bravnice (Jezero, BiH)|Bravnice]],
[[Čerkazovići]],
[[Drenov Do (Jezero, BiH)|Drenov Do]],
[[Đumezlije]],
[[Jezero (BiH)|Jezero]],
[[Kovačevac (Jezero, BiH)|Kovačevac]],
[[Ljoljići]],
[[Perućica (Jezero, BiH)|Perućica]] i
[[Prisoje (Jezero, BiH)|Prisoje]].

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] bila u sastavu općine [[Jajce]] koja je ušla u sastav [[Federacija BiH|Federacije BiH]].

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.opstinajezero.org Službene stranice]

{{Mrva-BH-op}}

{{BiH}}
{{Jezero (BiH)}}

[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Jezero| ]]