WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T03:43:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Jerome Isaac Friedman
| slika = Physics Nobel laureate Jerry Friedman, 2016.jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[28. ožujka]] [[1930.]]
| mjesto_rođenja = [[Chicago]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u [[Chicago|Chicagu]] [[Sveučilište Stanford]] [[MIT|Massachusettski tehnološki institut u Cambridgeu]]
| alma_mater = Sveučilište u Chicagu
| doktorski_mentor = [[Enrico Fermi]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Dokaz postojanja [[kvark]]ova pokusima
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1990.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Jerome Isaac Friedman''' ([[Chicago]], 28. ožujka 1930.), američki [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1956.) na Sveučilištu u Chicagu. Radio na sveučilištima u Chicagu i [[Sveučilište Stanford|Stanfordu]], a od 1960. na [[MIT|Massachusettskom tehnološkom institutu u Cambridgeu]], gdje je od 1967. bio [[profesor]]. Za eksperimentalna istraživanja dubinskih neelastičnih [[raspršenje|raspršenja]] [[elektron]]a na [[proton]]ima i vezanim [[neutron]]ima, koja su imala bitnu ulogu u razvoju [[kvark]]ovskog modela [[Hadroni|hadrona]] s [[Henry Way Kendall|H. W. Kendallom]] i [[Richard Edward Taylor|R. E. Taylorom]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1990. Član je [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] (od 1980.) i [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti SAD-a]] (od 1992.). <ref> '''Friedman, Jerome Isaac''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20657] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Kvark ==
{{glavni|Kvark}}

'''Kvark''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''quark'', naziv što ga je uveo američki fizičar [[Murray Gell-Mann]] po riječi iz [[James Joyce|Joyceova]] romana ''Bdjenje nad Finneganom'') je [[elementarna čestica]], sastavnica [[Hadroni|hadrona]], [[električni naboj|električnoga naboja]] ±e/3 ili ±2e/3, podložna [[Jaka nuklearna sila|jakom međudjelovanju]]. Sve do otkrića Ω– [[čestica|čestice]] kvarkovima se pridjeljivalo čisto [[matematika|matematičko]] značenje. Prve naznake njihove fizikalne stvarnosti (realnosti) pojavile su se u [[pokus]]ima duboko neelastičnoga [[Raspršenje|raspršenja]] [[elektron]]a na [[proton]]ima, na [[Sveučilište Stanford|Stanfordskome]] [[ubrzivač čestica|linearnom ubrzivaču čestica]] 1962. Opažanje raspršenja pod velikim [[kut]]ovima (kakva su prije opažena u [[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem|Rutherfordovim pokusima raspršenja alfa-čestica na listićima zlata]]) upućivalo je na postojanje tvrdih točkastih "jezgri" unutar protona. Slični pokusi provedeni potom [[neutrino|neutrinskim]] snopovima na [[CERN]]-u nedvojbeno su potvrdili da je riječ o česticama trećinskog električnog naboja i polucijeloga [[spin]]a. Za istraživanja putem duboko neelastičnih raspršenja kojima su ustanovljeni kvarkovi dodijeljena je [[Nobelova nagrada za fiziku]] 1990. J. I. Friedmanu, [[Henry Way Kendall|H. W. Kendallu]] i [[Richard Edward Taylor|R. E. Tayloru]].

Godine 1974. otkriven je c-kvark (Nobelova nagrada 1976. [[Burton Richter|B. Richteru]] i [[Samuel Chao Chung Ting|S. C. C. Tingu]] za otkriće [[J/ψ mezon]]a). Slijedilo je i otkriće b-kvarka (1977.) i t-kvarka (1994.). Time je bio zaokružen skup kvarkova koji s [[lepton]]ima čine temeljne građevne blokove opažene tvari ([[fizika elementarnih čestica]]). Riječ je o česticama [[spin]]a 1/2, koje se pojavljuju u različitim vrstama, okusima, svrstanima u obitelji ili naraštaje. Tvari koje nas okružuju građene su od gornjega i donjega kvarka (u i d, od engl. ''up'' i ''down'') prvog naraštaja. Takav uzorak s donjim kvarkom električnoga naboja (–1/3)e i gornjim kvarkom naboja (+2/3)e ponavlja se u drugome naraštaju s kvarkovima stranog i čarobnog okusa (s i c, od engl. ''strange'' i ''charm'') te kvarkom ljepote i istine (b i t, od engl. ''beauty'' i ''truth'') trećega naraštaja. Svaki se od navedenih kvarkova pojavljuje u tri boje. Te se boje shvaćaju kao naboji na koje se vežu [[gluon]]i, prijenosnici [[Jaka nuklearna sila|jakoga međudjelovanja]] opisanoga [[Kvantna kromodinamika|kvantnom kromodinamikom]].

Na maloj međusobnoj udaljenosti (manjoj od 10–15 [[metar]]a) kvarkovi se gibaju kao slobodne čestice, a na većim udaljenostima djeluju iznimno velikim privlačnim [[sila]]ma te se zbog toga ne mogu izdvojiti iz [[Hadroni|hadrona]] kao zasebne čestice ([[asimptotska sloboda]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Friedman, Jerome Isaac}}
[[Kategorija: Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Jerome Isaac Friedman - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica