Jerko Machiedo - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

2025-05-22T22:44:40Z

Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jerko Machiedo'''-->Dr '''Jerko Machiedo''' ([[Hvar (grad)]], [[24. studenoga]] [[1877.]] - [[Zagreb]], [[10. veljače]] [[medicina u 1962.]]),<ref name="Kovačić">[[Joško Kovačić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 238.-243.</ref> hrvatski [[liječnik]] i [[političar]], <ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 238.-240., 738.</ref> [[hrvatski narodni preporod\|preporoditelj]]. Po struci je bio [[liječnik]]. Bio je zastupnik iz [[Hvar]]a.<ref>Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/02112009/u-zadru-je-26-lipnja-1909-godine-odrzana U Zadru je 26. lipnja 1909. godine održana osnivačka skupština turističkog saveza u Dalmaciji], Zadarski list, 2. studenoga 2009. Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref> Govorio je i pisao četiri strana jezika. Inicirao je izdavanje [[Hvarski zbornik\|Hvarskog zbornika]], što je ostvareno 12 godina poslije njegove smrti. Uvijek se izjašnjavao Hrvatom i katolikom, čak i za šestosiječanjske diktature, a nakon drugog svjetskog rata zadržao je diskretno antikomunističko držanje.<ref name="Kovačić"/>		<!--'''Jerko Machiedo'''-->Dr '''Jerko Machiedo''' ([[Hvar (grad)]], [[24. studenoga]] [[medicina u 1877.]] - [[Zagreb]], [[10. veljače]] [[medicina u 1962.]]),<ref name="Kovačić">[[Joško Kovačić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 238.-243.</ref> hrvatski [[liječnik]] i [[političar]], <ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 238.-240., 738.</ref> [[hrvatski narodni preporod\|preporoditelj]]. Po struci je bio [[liječnik]]. Bio je zastupnik iz [[Hvar]]a.<ref>Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/02112009/u-zadru-je-26-lipnja-1909-godine-odrzana U Zadru je 26. lipnja 1909. godine održana osnivačka skupština turističkog saveza u Dalmaciji], Zadarski list, 2. studenoga 2009. Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref> Govorio je i pisao četiri strana jezika. Inicirao je izdavanje [[Hvarski zbornik\|Hvarskog zbornika]], što je ostvareno 12 godina poslije njegove smrti. Uvijek se izjašnjavao Hrvatom i katolikom, čak i za šestosiječanjske diktature, a nakon drugog svjetskog rata zadržao je diskretno antikomunističko držanje.<ref name="Kovačić"/>

	== Životopis ==		== Životopis ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

2025-05-22T22:40:18Z

Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:40
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jerko Machiedo'''-->Dr '''Jerko Machiedo''' ([[Hvar (grad)]], [[24. studenoga]] [[1877.]] - [[Zagreb]], [[10. veljače]] [[1962.]]),<ref name="Kovačić">[[Joško Kovačić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 238.-243.</ref> hrvatski [[liječnik]] i [[političar]], <ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 238.-240., 738.</ref> [[hrvatski narodni preporod\|preporoditelj]]. Po struci je bio [[liječnik]]. Bio je zastupnik iz [[Hvar]]a.<ref>Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/02112009/u-zadru-je-26-lipnja-1909-godine-odrzana U Zadru je 26. lipnja 1909. godine održana osnivačka skupština turističkog saveza u Dalmaciji], Zadarski list, 2. studenoga 2009. Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref> Govorio je i pisao četiri strana jezika. Inicirao je izdavanje [[Hvarski zbornik\|Hvarskog zbornika]], što je ostvareno 12 godina poslije njegove smrti. Uvijek se izjašnjavao Hrvatom i katolikom, čak i za šestosiječanjske diktature, a nakon drugog svjetskog rata zadržao je diskretno antikomunističko držanje.<ref name="Kovačić"/>		<!--'''Jerko Machiedo'''-->Dr '''Jerko Machiedo''' ([[Hvar (grad)]], [[24. studenoga]] [[1877.]] - [[Zagreb]], [[10. veljače]] [[medicina u 1962.]]),<ref name="Kovačić">[[Joško Kovačić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 238.-243.</ref> hrvatski [[liječnik]] i [[političar]], <ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 238.-240., 738.</ref> [[hrvatski narodni preporod\|preporoditelj]]. Po struci je bio [[liječnik]]. Bio je zastupnik iz [[Hvar]]a.<ref>Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/02112009/u-zadru-je-26-lipnja-1909-godine-odrzana U Zadru je 26. lipnja 1909. godine održana osnivačka skupština turističkog saveza u Dalmaciji], Zadarski list, 2. studenoga 2009. Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref> Govorio je i pisao četiri strana jezika. Inicirao je izdavanje [[Hvarski zbornik\|Hvarskog zbornika]], što je ostvareno 12 godina poslije njegove smrti. Uvijek se izjašnjavao Hrvatom i katolikom, čak i za šestosiječanjske diktature, a nakon drugog svjetskog rata zadržao je diskretno antikomunističko držanje.<ref name="Kovačić"/>

	== Životopis ==		== Životopis ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

2025-04-08T01:54:33Z

Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:54
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jerko Machiedo'''-->Dr '''Jerko Machiedo''' ([[Hvar (grad)]], [[24. studenoga]] [[1877.]] - [[Zagreb]], [[10. veljače]] [[1962.]]),<ref name="Kovačić">[[Joško Kovačić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 238.-243.</ref> hrvatski [[liječnik]] i [[političar]], <ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 238.-240., 738.</ref> [[hrvatski narodni preporod\|preporoditelj]]. Po struci je bio [[liječnik]]. Bio je zastupnik iz [[Hvar]]a.<ref>Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/02112009/u-zadru-je-26-lipnja-1909-godine-odrzana U Zadru je 26. lipnja 1909. godine održana osnivačka skupština turističkog saveza u Dalmaciji], Zadarski list, 2. studenoga 2009. Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref> Govorio je i pisao četiri strana jezika. Inicirao je izdavanje [[Hvarski zbornik\|Hvarskog zbornika]], što je ostvareno 12 godina poslije njegove smrti. Uvijek se izjašnjavao Hrvatom i katolikom, čak i za šestosiječanjske diktature, a nakon drugog svjetskog rata zadržao je diskretno antikomunističko držanje.<ref name="Kovačić"/>		<!--'''Jerko Machiedo'''-->Dr '''Jerko Machiedo''' ([[Hvar (grad)]], [[24. studenoga]] [[1877.]] - [[Zagreb]], [[10. veljače]] [[1962.]]),<ref name="Kovačić">[[Joško Kovačić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 238.-243.</ref> hrvatski [[liječnik]] i [[političar]], <ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 238.-240., 738.</ref> [[hrvatski narodni preporod\|preporoditelj]]. Po struci je bio [[liječnik]]. Bio je zastupnik iz [[Hvar]]a.<ref>Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/02112009/u-zadru-je-26-lipnja-1909-godine-odrzana U Zadru je 26. lipnja 1909. godine održana osnivačka skupština turističkog saveza u Dalmaciji], Zadarski list, 2. studenoga 2009. Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref> Govorio je i pisao četiri strana jezika. Inicirao je izdavanje [[Hvarski zbornik\|Hvarskog zbornika]], što je ostvareno 12 godina poslije njegove smrti. Uvijek se izjašnjavao Hrvatom i katolikom, čak i za šestosiječanjske diktature, a nakon drugog svjetskog rata zadržao je diskretno antikomunističko držanje.<ref name="Kovačić"/>

	== Životopis ==		== Životopis ==
Redak 14:		Redak 14:
	== Vidi ==		== Vidi ==
	*[[Jerolim Machiedo]] (1805. - 1874.), hrv. političar		*[[Jerolim Machiedo]] (1805. - 1874.), hrv. političar
	*[[Ivan Krstitelj Machiedo mlađi]] (1825. - 1905.), hrv. pravnik i političar<ref>Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 231.-233.</ref>		*[[Ivan Krstitelj Machiedo mlađi]] (1825. - 1905.), hrv. pravnik i političar<ref>Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 231.-233.</ref>
	*[[Ivan Krstitelj Machiedo stariji]] (1775. - 1851.), hrv. pravnik, član raznih povjerenstava na lokalnoj i pokrajinskoj razini za mletačke, francuske i austrijske vlasti, obnašatelj raznih počasnih dužnosti u zavičaju, pisao pjesme (na tal.), najzaslužniji za utemeljenje Kazališnog društva u Hvaru<ref>Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 228.-230.</ref>		*[[Ivan Krstitelj Machiedo stariji]] (1775. - 1851.), hrv. pravnik, član raznih povjerenstava na lokalnoj i pokrajinskoj razini za mletačke, francuske i austrijske vlasti, obnašatelj raznih počasnih dužnosti u zavičaju, pisao pjesme (na tal.), najzaslužniji za utemeljenje Kazališnog društva u Hvaru<ref>Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 228.-230.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T01:33:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Dr '''Jerko Machiedo''' ([[Hvar (grad)]], [[24. studenoga]] [[1877.]] - [[Zagreb]], [[10. veljače]] [[1962.]]),<ref name="Kovačić">[[Joško Kovačić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 238.-243.</ref> hrvatski [[liječnik]] i [[političar]], <ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 238.-240., 738.</ref> [[hrvatski narodni preporod|preporoditelj]]. Po struci je bio [[liječnik]]. Bio je zastupnik iz [[Hvar]]a.<ref>Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/02112009/u-zadru-je-26-lipnja-1909-godine-odrzana U Zadru je 26. lipnja 1909. godine održana osnivačka skupština turističkog saveza u Dalmaciji], Zadarski list, 2. studenoga 2009. Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref> Govorio je i pisao četiri strana jezika. Inicirao je izdavanje [[Hvarski zbornik|Hvarskog zbornika]], što je ostvareno 12 godina poslije njegove smrti. Uvijek se izjašnjavao Hrvatom i katolikom, čak i za šestosiječanjske diktature, a nakon drugog svjetskog rata zadržao je diskretno antikomunističko držanje.<ref name="Kovačić"/>

== Životopis ==
Osnovnu je školu pohađao u Hvaru. U Splitu je završio gimnaziju. Studij medicine u [[Graz|Grazu]] završio je ožujka 1901. godine. Nakon toga slijedi polgodišnja vojna služba u Zadru, te šest mjeseci usavršavanja na klinici u Grazu (Štajerskom Gradcu). Za boravka u tom gradu oženio se 1905. Terezom Pinkawom, koja je govorila šest jezika, a bila je iz ugledne katoličke češko-austrijske obitelji ruskog državnog savjetnika. Službovao je Jerko Machiedo potom u Stonu kao zamjena do 1902., zatim se vratio u rodni Hvar gdje je bio liječnikom do jeseni 1909. godine. U međuvremenu je postao zastupnik u Dalmatinskom saboru. U Hvaru je također bio općinski vijećnik, predsjedavao Hrvatskom pučkom čitaonicom, član uprave [[Higijeničko društvo|Higijeničkog društva]], član [[Javna dobrotvornost|Javne dobrotvornosti]], kotarskog školskog vijeća. U tom je razdoblju dobio troje djece, poslije ugledne hrvatske građane [[Dušan Machiedo|Dušana]], [[Dimitrije Machiedo|Dimitrija]] i [[Milica Machiedo|Milicu]], čija su djeca također bile poznate osobe.<ref name="Kovačić"/>

Obnašao je dužnost zastupnika u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] od 1908. godine kao član [[Hrvatska stranka|Hrvatske stranke]]. Bio je [[prisjednik]] [[Zemaljski odbor|Zemaljskog odbora]] (izvršnog tijela Dalmatinskog sabora), u kojem je vodio glavnu riječ. Učinio je mnogo za rodni kraj: pomogao za hvarski vodovod, nastojanja na izgradnji hvarskog lukobrana, za stipendije kiparu [[Šime Dujmović|Šimi Dujmoviću]] te skladatelju [[Antun Dobrović|Antunu Dobroviću]] koji ga je nazivao svojim dobročiniteljem. Zbog ondašnjih političkih okolnosti, morao je Machiedo surađivati s [[namjesnik Dalmacije|Namjesništvom]] i austrijskom vladom. Uz to, bio je na platnoj listi austrijske vlade, zbog čega su ga [[pravaši]] optuživali za sukob interesa: radio je na [[iskorjenjivanje malarije u Hrvatskoj|iskorjenjivanju]] [[malarija|malarije]].
Tijekom Balkanskih ratova član zajedničkog Narodnog vijeća koje je obuhvaćalo zadarske Hrvate i Srbe.<ref name="Bralić767">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 767.</ref> Bio nadzornik svih pokrajinskih bolnica i zdravstveni referent dalmatinske vlade. U Zadru član zadruge Hrvatski dom. Upisao i studij prava 1913. u Zagrebu, ali rat je prekinuo školovanje. Rat je bio grozomorno razdoblje. Nakon atentata u Sarajevu, premda sa zastupničkim imunitetom, bez dokaza je uhićen je kao politički sumnjiva osoba. Tamnovao na tri mjesta. Prvi je bio u tamnici u tvrđavi [[Mamula|Mamuli]] na bokeljskom otoku [[Žanjici]], pa u samici u vojnom zatvoru u [[Herceg-Novi|Herceg-Novom]], pa u Zadru. Stalno je bio pod stresom mogućeg strijeljanja, a prijetila mu je i opasnost da će stradati od granatiranja Antantinih snaga. Obitelj se energično zauzela i vraćanjem predmeta na građanski sud s vojnog, oslobođen je lažne optužbe, no i dalje je bio u zatvoru bez zatvora, jer se nije mogao maknuti iz vojnih bolnica od Beča do Crne Gore. I tu je zakon bio prekršen, jer su članovi vlada bili oslobođeni vojske. Trpio je uvrjede i sa strukovne strane, optuživajući ga da odbija liječiti [[autonomaši|autonomaše]]. Svoju ratnu kalvariju pripisao je namjesniku grofu [[Mario Attems|Mariju Attemsu]]. Slabljenjem Austrije i sve izvjesnijim njenim porazom uspio se vratiti u Zadar.<ref name="Kovačić"/>
Nakon što se talijanska iredenta ohrabrena [[Londonski ugovor|Londonskim ugovorom]] dohvatila svojatati Zadar, Machiedo se upustio u [[diplomatska borba za Zadar|branjenje hrvatstva]] Zadra, pišući za [[Narodni list]] i [[Naš list]]. Talijani ga tijekom [[Talijanska okupacija Dalmacije 1918.-1921.|okupacije Dalmacije]] početkom 1919. šalju zajedno s drugim rodoljubima u progonstvo na Sardiniju, potom blizu Ancone. Vratili su ga u Zadar pod pritiskom međunarodne javnosti i teške bolesti supruge. U međuvremenu je ostao udovac. Nakon Rapallskih sporazuma 1921. otišao je u Šibenik.<ref name="Kovačić"/>

U Šibeniku je boravio sljedećih dvadeset godina, s time što je tijekom 1922. u Štajerskom Gradcu u bolnici usavršavao znanja o plućnim bolestima. Nakon toga radio je u šibenskoj bolnici sve do mirovine. Ondje je bio hospitant, ravnatelj i predstojnik [[interna medicina|internog odjela]]. Napisao je monografiju o povijesti šibenske bolnice. Ostao je u politici. Bio je član [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratske stranke]] [[Ljubomir Davidović|Ljubomira Davidovića]]. [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|Atentat]] na hrvatske zastupnike 1928. i [[Šestosiječanjska diktatura]] nagnale su ga prići k [[HSS]]-u. 1932. maknut je s dužnosti šibenskog gradskog vijećnika. Sljedeće se je godine učlanio u [[Hrvatski radiša|Hrvatskog radišu]]. Pratio je što se zbiva i u rodnom kraju te je [[utok|utocima]] rušio zaključke tamošnjeg prorežimskog vijeća. Ni u Kraljevini Jugoslaviji nije prošao bez progona. Završio je na izvanrednom sudu za zaštitu države zbog toga što je rekao povodom [[Atentat u Marseilleu|atentat na kralja]] u Marseilleu, a zbog glasovanja za HSS za kaznu su ga premjestili u kninsku bolnicu. 1941. se je godine umirovio.<ref name="Kovačić"/>

Nakon odlaska u mirovinu vratio se u rodni Hvar. Iako umirovljen, radio je kao liječnik. Nakon pada Italije bio je jedini liječnik na otoku. Besplatno je liječio sve, osobito partizane (najviše ih je bilo iz VIII. korpusa NOVJ). Prostori u kojima ih je liječio bili su improvizirani, poput franjevačkog samostana, škole, vile. Poslije rata i dalje je bio jedini liječnik u Hvaru. Tada ga je plaćala općina. Radio je sve do 1952. godine kad je otvorena općinska zdravstvena postaja koja se za svoj rad služila Jerkovim privatnim rendgenskim uređajem sve dok tri godine poslije nije kupila svoj vlastiti. Nakon toga i dalje je radio kao privatni liječnik. Ordinacija mu je bila pod teracom kuće na Rivi. Do kraja života proučavao je novosti u medicinskoj literaturi. Promjena u njegovu životu nastupila je što je od antiklerikalca, kakav je bio kao zastupnik Dalmatinskog sabora, u praktičnog katolika. Umro je 1962. godine, a govor na sprovodu držao mu je pomoćni hvarski biskup.<ref name="Kovačić"/>

== Vidi ==
*[[Jerolim Machiedo]] (1805. - 1874.), hrv. političar
*[[Ivan Krstitelj Machiedo mlađi]] (1825. - 1905.), hrv. pravnik i političar<ref>Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 231.-233.</ref>
*[[Ivan Krstitelj Machiedo stariji]] (1775. - 1851.), hrv. pravnik, član raznih povjerenstava na lokalnoj i pokrajinskoj razini za mletačke, francuske i austrijske vlasti, obnašatelj raznih počasnih dužnosti u zavičaju, pisao pjesme (na tal.), najzaslužniji za utemeljenje Kazališnog društva u Hvaru<ref>Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 228.-230.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Machiedo, Jerko}}
[[Kategorija:Hrvatski liječnici]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Životopisi, Hvar]]
[[Kategorija:Životopisi, Zadar]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]