Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:09:29Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:09
Redak 125:		Redak 125:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Cervidae}}~~

	*[http://www.pelorian.com/deer.html Deer in the Yard]		*[http://www.pelorian.com/deer.html Deer in the Yard]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

2026-03-09T01:39:57Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 01:39
Redak 126:		Redak 126:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{commons\|Cervidae}}		{{commons\|Cervidae}}
	~~{{Wikivrste\|Cervidae}}~~
	*[http://www.pelorian.com/deer.html Deer in the Yard]		*[http://www.pelorian.com/deer.html Deer in the Yard]
	*[https://web.archive.org/web/20090729091910/http://www.dnr.state.md.us/wildlife/cwdinformation.asp Chronic Wasting Disease Information]		*[https://web.archive.org/web/20090729091910/http://www.dnr.state.md.us/wildlife/cwdinformation.asp Chronic Wasting Disease Information]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T03:49:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = jeleni
| slika = Silz cerf20.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Jelen obični]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]
| subordo = [[Preživači|Ruminantia]]
| familia = '''Cervidae'''
| familia_autorstvo = [[Georg August Goldfuss|Goldfuss]], 1820.
| razdioba_stupanj = [[potporodice]]
| razdioba =
[[Odocoileinae]]<br>
[[Pravi jeleni|Cervinae]]<br>
[[Hydropotinae]]<br>
[[Mutnjaci|Muntiacinae]]<br>
}}
'''Jeleni''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Cervidae'') su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] životinja iz reda [[Parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla). Porodica obuhvaća 45 [[vrsta]], između ostalih [[obični jelen|jelen]]e, [[srna|srne]], [[sob]]ove i [[los]]ove, a nastanjuju i [[Europa|Europu]]. Najupadljivije obilježje ove porodice je [[rog]]ovlje koje kod različitih vrsta ima vrlo različite oblike, i uglavnom ih imaju samo mužjaci. Rogovi ove porodice bitno se razlikuju od rogova [[šupljorošci|šupljorožaca]]. Građeni su od [[kost|koštane]] supstance, i svake godine rastu iznova, dok su kod šupljorožaca trajni, i neprekidno rastu cijeli život.

==Osobine==
===Općenito===
[[Datoteka:Suedlicher-pudu-0231.jpg|mini|200px|lijevo|[[Južni pudu]], najmanja vrsta jelena]]
Veličina jelena je od vrste do vrste vrlo različita: dužina tijela kreće im se od 0,7 pa do 2,9 metara, visina u ramenima od 30 do 190 centimetara a težina od 7 pa do 800 kilograma. Najveća danas [[recentna vrsta|živuća vrsta]] je [[los]], a najmanja [[južni pudu]]. Kod većine vrsta prisutan je [[spolni dimorfizam]], što znači da su mužjaci znatno veći i teži od ženki.

I oblik tijela je različit, pored vitkih tijela, neke vrste su nabijene građe, a noge su uvijek vitke i srazmjerno duge. Rep je uglavnom samo kratki batrljak. [[Krzno]] većine vrsta je smeđe ili sivo. Mladunci većine vrsta imaju pjege na krznu, što samo neke vrste zadržavaju i u odrasloj dobi.

Jeleni su [[biljožderi]] [[preživači]], pa prema tome imaju i građu probavnog sustava kao i ostali preživači.

===Rogovi===
[[Datoteka:Rentier fws 1.jpg|mini|200px|Glava [[sob]]a]]
Obilježje mužjaka ove porodice su [[rog]]ovi koji služe imponiranju ženkama i borbi s drugim mužjacima za pravo na [[parenje]]. Pored mužjaka i ženke sobova redovito imaju rogovlje. Rogovi jelena rastu iz koštanih izraslina na čelu životinja (rožišta), i, za razliku od rogova šupljorožaca, prema svojoj građi su prava kost građena od kompaktnog i spongioznog dijela. Oblik rogovlja ovisi o vrsti i starosti životinja. Kod nekih vrsta to su jednostavne, ravne i glatke izrasline, dok su kod drugih vrlo razgranati ili oblikom podsjećaju na lopate. Rogovlje se veličinom i ljepotom poboljšava sa starošću životinje sve do trenutka kada postupno počinje opadati (jelen obični 12. - 14. godina života, srna 7. - 8.)

Za vrijeme rasta, rogovlje je prekriveno [[koža|kožom]] (nazvanom "bast") s kratkim [[dlaka]]ma te dobro prožetom živcima, a koja prvenstveno štiti rastuće tkivo od infekcija. Rogovlje u rastu posjeduje vlastiti unutarnji i vanjski krvotok. Kad rogovi dosegnu punu veličinu, započinje proces mineralizacije te bast odumire i biva odbačen kao strano tkivo. Životinje ju tada skidaju struganjem o razno raslinje. Nakon razdoblja parenja, ovisno o kretanju hormona u krvi mužjaci odbacuju rogove i kratko po odbacivanju počinje rast novih. Kod vrsta s određenim razdobljem parenja i gubitak rogova se događa u određeno doba godine (kod [[srna]] i mužjaka [[sob]]ova je to kasna jesen, a ženke sobova i druge europske vrste gube rogove u kasnu zimu ili proljeće). Kod vrsta koje žive u [[tropi]]ma, za ovaj proces ne postoji određeno razdoblje.

Iznimka od ovog pravila su ''[[Hydropotes inermis]]'' koji uopće nemaju rogove, i [[sob]]ovi, kod kojih oba spola, kao jedini u ovoj porodici, nose regove.

===Glava i zubi===
Lice jelena je izduženo, a [[uho|uši]] velike i uspravne. Suzni kanal (''Ductus nasolacrimalis'') se grana, na prednjem rubu očne duplje (''Orbita'') nalaze se dva suzna otvora (''Foramina lacrimalia''). Ni jedna vrsta nema [[zub|sjekutiće]] u gornjoj, ali u donjoj čeljusti ima po tri u svakoj polovici. Kod vrsta koje nemaju (''Hidropotes inermis'') ili imaju samo malene rogove (potporodica [[mutnjaci|mutnjaka]]) gornji očnjaci su povećani i izlaze izvan usta, kod ostalih vrsta su vrlo mali ili ih uopće nema. Donji očnjaci liče na sjekutiće. U svakoj polovici čeljusti imaju tri pretkutnjaka i tri kutnjaka s niskim krunama. To znači, da imaju [[zubna formula|zubnu formulu]] 0/3, 0-1/1, 3/3 i 3/3, dakle, ukupno 32 do 34 zuba. Kod nekih vrsta zubna formula obuhvaća četiri pretkutnjaka iako prvi u većini slučajeva nedostaje.

===Udovi===
Kao kod svih [[parnoprstaši|parnoprstaša]] srednja os noge je između trećeg i četvrtog prsta koji su povećani i jedini dodiruju podlogu. Uopće nemaju prvi prst, a drugi i peti su jako smanjeni, i ne dodiruju podlogu. Stupanj redukcije drugog i petog prsta je važan kriterij kod razlikovanja između potporodica. Kod većine vrsta se između prstiju nalaze mirisne [[žlijezda|žlijezde]].

==Rasprostranjenost i životni prostor==
[[Datoteka:Capreolus capreolus (Marek Szczepanek).jpg|mini|200px|[[Srna|Srne]] su najčešći predstavnici ove porodice u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]]]]
Prirodno područje rasprostranjenosti jelena obuhvaća velike dijelove [[Euroazija|Euroazije]] i [[Amerika]]. U [[Afrika|Africi]] nastanjuju samo sjeverne dijelove, južno od [[Sahara|Sahare]] ih uopće nema. Ljudi su ih doveli i u područja u kojima nisu živjeli, tako da ih danas ima u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i na nekim [[Karibi|Karipskim otocima]].

Jeleni nastanjuju brojna različita staništa. Može ih se naći u [[pustinja]]ma, [[travnjak|travnjacima]], [[močvara]]ma, [[šuma]]ma i u [[arktik|arktičkim]] [[tundra]]ma.

==Način života==
Neke vrste su samotnjaci, ali većina vrsta živi u grupama čija veličina ovisi o vrsti i okolišu. Česte su [[harem]]ske skupine u kojima jedan mužjak okuplja više ženki i zajedničko potomstvo i ne podnosi prisutnost drugog konkurentnog mužjaka. To znači da vlada [[poliginija|poliginijsko]] ponašanje u parenju, jedan mužjak pari se s više ženki. U vrijeme parenja, mužjaci se često bore za pravo na parenje. Borbe se vode [[kljova]]stim [[zub|očnjacima]] (mutnjaci) ili [[rog]]ovima čiji rast korelira, kao što je već rečeno, s razdobljem parenja. Za sporazumijevanje s pripadnicima iste vrste i obilježavanje vlastitog "područja" koriste se sekretom žlijezda na glavi i između prstiju, no i [[urin]]om.

U tropskim područjima parenje se može odvijati cijele godine, dok je u umjerenim područjima uglavnom u jesen ili zimi. Vrijeme trudnoće je najčešće šest do osam mjeseci. Ženka donosi na svijet jedno ili dva mladunca, a ponekad čak i tri ili četiri. Mladunci su [[potrkušac|potrkušci]] i obično imaju pjegavo [[krzno]].

Jeleni su [[biljožder]]i i hrane se različitim dijelovima [[biljka|bilja]], no za razliku od [[šupljorošci|šupljorožaca]] radije biraju mekše dijelove.

==Jeleni i ljudi==
===Korist i ugroza===
[[Datoteka:Diane de Versailles Leochares.jpg|mini|200px|Statua [[Artemida|Artemide]] s jelenom]]
Ljudi su od pradavnih vremena iz najrazličitijih razloga lovili jelene. Tu spada s jedne strane korist jer se [[meso]] jede, a [[koža]] i [[krzno]] prerađuje. S druge strane, [[lov]] često ima i čisto [[sport]]ske razloge, što pogađa najčešće mužjake koje se odstrijeljuju radi trofejnog [[rog]]ovlja. Na našim područjima, uvažavajući odredbe srednjeuropskog gospodarenja s divljači trofejno vrijedni mužjaci se odstrjeljuju u kasnijoj životnoj dobi, a odstrjel se planira na temelju razvoja dobne i spolne strukture i redovitih procjena brojnog stanja. Ovdje su odstupanja dopuštena isključivo u granicama koje je odredilo MRRŠiVG. Kao životinje za lov i za [[park]]ove, niz vrsta je uvezen u područja izvan njihovih prirodnih područja nastanjivanja.

Nasuprot toj novoj rasprostranjenosti jednih vrsta, stoji opasnost od [[izumiranje|izumiranja]] za niz drugih. Nekada je glavnu prijetnju opstanku jelena činio nekontrolirani lov, a danas je to uništavanje i fragmentacija njihovih staništa. Vrsta [[Schomburgkov jelen]] istrijebljena je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], a jedna druga vrsta, [[Davidov jelen]] izbjegla je istu sudbinu zahvaljujući jedino uzgoju u [[Europa|europskim]] uzgajalištima, no još uvijek ju se smatra krajnje ugroženom. Popis [[IUCN]] sadrži četiri vrste u skupini jako ugroženih (''endangered''), a šest u skupini ugroženih, dok za neke nedostaju pobliži podaci.<ref>[http://www.iucnredlist.org/search/search.php?freetext=cervidae&modifier=phrase&criteria=wholedb&taxa_species=1&redlistCategory%5B%5D=allex IUCN Red List of Threatened Species], podaci od 29.11.2006.</ref>

===Jeleni u kulturi===
Jeleni su utkani u [[mitologija|mitologiju]] i [[kultura|kulturu]] najrazličitijih naroda. Još u razdoblju [[paleolitik]]a nastali su spiljski crteži kako životinja tako i ljudi s jelenskim [[rog]]ovima. Sve stare kulture poznaju neki oblik štovanja jelena. Tako ih se sreće u [[keltska mitologija|keltskoj mitologiji]], u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]], u [[nordijska mitologija|nordijskoj mitologiji]] pa zatim i u [[kršćanstvo|kršćanstvu]].

Izvaneuropske kulture također poznaju i štuju jelene. Tako se pojavljuju u [[šintoizam|šintoizmu]] i u mitologiji [[Indijanci|Indijanaca]].

==Sistematika==
===Vanjska sistematika===
Jeleni su jedna od šest živućih porodica [[preživači|preživača]] (Ruminantia). Dok je porijeklo svih preživača od zajedničkih predaka gotovo sasvim izvan svake sumnje, odnosi unutar ove grupe nisu sasvim razjašnjeni. Do nedugo su se [[moškavci]] i izolirane [[rašljoroge antilope]] svrstavali zajedno u natporodicu Cervoidae (jelenolike životinje). Novija [[molekularna biologija|molekularnogenetička]] pokazuju, da jeleni, moškavci i šupljorošci čine kao sestrinske grupe jedan [[takson]]<ref>A. Hassanin und E. J. P. Douzery: ''Molecular and morphological phylogenies of ruminants, and the alternative position of the Moschidae.'' Systematic Biology 52 : 206-228 (2003).</ref>. Ovaj novi pogled je još uvijek sporan.

===Unutrašnja sistematika===
[[Datoteka:Axis axis (Nagarhole, 2010).jpg|230px|minijatura|desno|Jelen aksis]]
Jeleni se uglavnom dijele na četiri [[potporodica|potporodice]] koje se između ostalog razlikuju reduciranim prstima, rogovima i detaljima u građi [[lubanja|lubanje]].
* '''Hydropotinae'''
** ''[[Hydropotes inermis]]'', [[monotipičnost|monotipična vrsta]], postoji samo jedna vrsta u potporodici
* '''[[Capreolinae]]'''
** Rod ''Capreolus''
*** [[Srna|Europska srna]] (''Capreolus capreolus'')
*** [[Sibirska srna]] (''Capreolus pygargus'')
** Rod ''Odocoileus''
*** [[Bjelorepi jelen]] (''Odocoileus virginianus'')
*** [[Prerijski bjelorepi jelen]] (''Odocoileus hemionus'')
** [[Pampaski jelen]] (''Ozotoceros bezoarticus'')
** [[Močvarni jelen]] (''Blastocerus dichotomus'')
** Rod ''[[Mazama]]'', 7 vrsta
** Rod ''[[Pudu]]'', 2 vrste
** [[Sob]] (''Rangifer tarandus'')
** Rod [[Andski jeleni]] (''Hippocamelus''), 2 vrste
** [[Los]] (''Alces alces'')
* '''[[Jeleni muntnjaci]]''' (Muntiacinae)
** Rod [[Muntnjaci]] (''Muntiacus''), 11 vrsta
** [[Ćubasti jelen]] ''[[Elaphodus cephalophus]]''
* '''[[Pravi jeleni]]''' (Cervinae)
** Rod ''[[Axis]]''
*** [[Jelen aksis]] (''Axis axis'')
*** ''Axis porcinus''
*** ''Axis kuhlii''
*** ''Axis calamianensis''
** Rod ''Cervus''
*** [[Jelen]] (''Cervus elaphus'')
*** [[Jelen sika]] (''Cervus nippon'')
** [[Jelen lopatar]] (''Dama dama'')
** [[Davidov jelen]] (''Elaphurus davidianus'')
** ''Przewalskium albirostris''
** Rod ''Rucervus''
*** [[Barasinga]] (''Rucervus duvaucelii'')
*** [[Tamin]] (''Rucervus eldii'')
*** [[Schomburgkov jelen]] (''Rucervus schomburgki'') †
** Rod ''Rusa''
*** [[Jelen princa Alberta]] (''Rusa alfredi'')
*** [[Filipinski jelen]] (''Rusa marianna'')
*** [[Grivasti jelen]] (''Rusa timorensis'')
*** [[Jelen sambar]] (''Rusa unicolor'')

Srodnički odnosi između pojedinih potporodica nisu nedvosmisleno razjašnjeni. Molekularnobiološka istraživanja pokazuju neke nešto drugačije srodničke odnose od ovdje prikazanih. No, takva nova sistematika je još sporna i nije općeprihvaćena, stoga je ovdje prikazana tradicionalna podjela.

==Literatura==
* Don E. Wilson, DeeAnn M. Reeder (Hrsg.): ''Mammal Species of the World''. 3. izdanje. The Johns Hopkins University Press, Baltimore 2005, {{ISBN|0-8018-8221-4}}.
* Hubert Hendrichs i Roland Frey: ''Cervidae, Hirsche.'' u: Wilfried Westheide, Reinhard Rieger (Hrsg.): ''Spezielle Zoologie. dio 2: Wirbel- oder Schädeltiere''. Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg – Berlin 2004, {{ISBN|3-8274-0307-3}}, S. 628-630.
* Ronald M. Nowak: ''Walker's Mammals of the World''. The Johns Hopkins University Press, Baltimore 1999, {{ISBN|0-8018-5789-9}}.

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Cervidae}}
{{Wikivrste|Cervidae}}
*[http://www.pelorian.com/deer.html Deer in the Yard]
*[https://web.archive.org/web/20090729091910/http://www.dnr.state.md.us/wildlife/cwdinformation.asp Chronic Wasting Disease Information]
*[http://www.worlddeer.org The World Deer Group]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Jeleni| ]]
[[Kategorija:Parnoprstaši]]

Jeleni - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica