Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:19:41Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:19
Redak 57:		Redak 57:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{wikicitat}}~~

	{{klasicizam i prosvjetiteljstvo}}		{{klasicizam i prosvjetiteljstvo}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T14:51:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Jean le Rond d'Alembert
| slika = Jean d'Alembert.jpeg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[16. studenog]] [[1717.]]
| mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]]
| datum_smrti = [[29. listopada]] [[1783.]]
| mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Francuzi|Francuz]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[matematika]] [[Filozofija]], [[mehanika]]
| radna_institucija =
| alma_mater = [[Sveučilište u Parizu]]
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[D’Alembertovo načelo]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}

'''Jean le Rond d’Alembert''' ([[Pariz]], 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski [[Filozofija|filozof]], [[znanstvenik]], [[fizičar]] i [[matematičar]]. Školovao se u kolegiju [[Jansenizam|jansenista]], studirao [[pravo]], postao članom [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] i drugih uglednih [[akademija]]. Jedan od tipičnih predstavnika [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], Alembert je pisao djela s područja egzaktnih znanosti, filozofije, [[moral]]a, [[povijest]]i i [[politika|politike]]. Bavio se gnoseološkom ([[Teorija spoznaje|gnoseologiju]] shvaća kao ''eksperimentalnu fiziku duše'') i [[Epistemologija|epistemološkom]] problematikom (načela ljudske spoznaje osnova su svih filozofskih problema i znanstvenih disciplina). D’Alembertovu filozofiju obilježava [[Dualizam (filozofija)|dualizam]] novovjekovne filozofije, [[Racionalizam|racionalizma]] (utjecaj [[Baron d'Holbach|Holbachova]] materijalizma) i [[Empirizam|empirizma]] (iskustvo i osjeti kao jedini izvor spoznaje). Izvodeći podrijetlo ljudskoga znanja, društva i jezika iz prirodnih ljudskih potreba, činjenica iskustva i osjetilne spoznaje, Alembert ostavlja njihovu bit nespoznatom, a filozofske kategorije neodredljivima. Štoviše, on pritom odbacuje metafizičke filozofske sustave. U svojim moralno-etičkim i religioznim postavkama Alembert zastupa [[agnosticizam]].

Čuven je po svojem uredničkom i znanstvenom radu na ''Enciklopediji'' ili ''Obrazložbenom rječniku znanosti, umjetnosti i zanata'' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Encyclopédie ou Dictionnaire Raisonné des sciences, des arts et des métiers'', 1751. – 1758., glavni urednici [[Denis Diderot]] i Alembert), za koju je napisao i znamenitu ''Uvodnu raspravu'' (fran. ''Discours préliminaire'') kao i mnogobrojne znanstvene i filozofske članke u prosvjetiteljskome duhu. U filozofsko-povijesnom izlaganju o fenomenu ljudskoga znanja, njegovu nastanku, redoslijedu i povezanosti Alembert obrazlaže različite dijelove ljudske spoznaje i njezine osobine, te genealoško ili enciklopedijsko stablo koje ih povezuje. Sve znanje dijeli u tri opće grane (dugujući svoju podjelu filozofu [[Francis Bacon|Francisu Baconu]]), s obzirom na tri temeljne čovjekove sposobnosti: povijest (pamćenje), koju dijeli na onu koja se odnosi na Boga (sveta i crkvenu povijest), čovjeka (političku i kulturnu povijest) i prirodu (mnoštvo grana); filozofiju (sposobnost razmišljanja i rasuđivanja), uključujući tu znanost o Bogu, čovjeku i prirodi, kao i fizikalno-matematičke znanosti; lijepe vještine (mašta), kamo ulaze slikarstvo, skulptura, arhitektura, pjesništvo i glazba.

Na temelju proučavanja [[fizika|fizike]] postavio je stroge temelje [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnom računu]] (riješio diferencijalnu jednadžbu za titranje žica). D’Alembertova razmatranja sadrže u sebi bitne elemente prosvjetiteljstva, [[Scijentizam|scijentizma]] i egzaktnosti, a to će utjecati na daljnji razvoj filozofske, znanstvene i društvene misli, posebice materijalističke filozofije. <ref> '''Alembert, Jean Baptiste Le Rond d’''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1593] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== D’Alembertovo načelo ==
'''D’Alembertovo načelo''' jedno od općih načela [[mehanika|teorijske mehanike]] iz kojeg se izvode jednadžbe [[Gibanje|gibanja]] ili [[ravnoteža|ravnoteže]] za materijalnu česticu ili sustav takvih čestica, napose jednadžbe gibanja mnoštva vezanih čestica. Postavio ga je d’Alembert 1743. Omogućava da se dodavanjem d’Alembertove virtualne (prividne) sile zakoni [[dinamika|dinamike]] svedu na zakone [[statika|statike]], odnosno da se rješavanje mnogih dinamičkih problema svede na rješavanje jednostavnijih jednadžbi ravnoteže u svakoj točki putanje. Ako se zamisli da na česticu u sustavu vezanih čestica, osim stvarne sile ''Fi'', istodobno djeluje i virtualna [[sila]] po iznosu jednaka umnošku [[masa|mase]] čestice i [[ubrzanje|ubrzanja]] (akceleracije), ali suprotna smjera (– ''mi ai''), čestica će, pod djelovanjem tih dviju sila, mirovati. Utjecaj vanjskih sila prenosit će se na sve čestice u sustavu, što se može izraziti jednadžbom statike:

:<math> \sum (F_i - m_i \cdot a_i ) \cdot \delta\ r_i = 0 </math>

gdje ''δ ri'' označava virtualni (prividni) [[Infinitezimalni račun|infinitezimalni]] pomak čestice, a simbol ''δ'' u njoj simbol je varijacije.

D’Alembertovo načelo ekvivalentno je [[Newtonovi zakoni gibanja|drugomu Newtonovu zakonu gibanja]] za nevezane čestice i sustave. Za sustave potpuno slobodnih čestica d’Alembertovo načelo postaje:

:<math> F_i - m_i \cdot a_i = 0 </math>

ili poznatije kao:

:<math> F_i = m_i \cdot a_i </math> <ref> '''D’Alembertovo načelo,''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=13726] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Glavna djela ==
* ''Rasprava o dinamici'' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Traité de dynamique'', 1743.),
* ''Rasprava o ravnoteži i gibanju fluida'' (''Traité de l’équilibre et du mouvement des fluides'', 1744.),
* ''Opća teorija vjetrova'' (''Théorie générale des vents'', 1745.),
* ''Rasprava o osnovama filozofije'' (''Essai sur les éléments de philosophie'', 1759.),
* ''Filozofska djela'' (''Oeuvres philosophiques'', 1805.),
* ''Neobjavljena djela i prepiska'' (''Oeuvres et correspondance inédites'', 1887.),
* ''Rasprava o Enciklopediji'' (''Discours sur l’Encyclopédie'', 1919.).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}

{{klasicizam i prosvjetiteljstvo}}

{{GLAVNIRASPORED:Alembert, Jean le Rond}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Francuski fizičari]]
[[Kategorija:Francuski matematičari]]
[[Kategorija:Enciklopedistika]]

Jean le Rond d'Alembert - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica