Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

2026-03-09T23:59:27Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 23:59
Redak 25:		Redak 25:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Wikicitat\|Jean-Jacques Rousseau}}~~
	* [http://www.c18th.com/author-works.aspx?id=4 Bibliografija - ''Eighteenth Century Bibliography'' ]		* [http://www.c18th.com/author-works.aspx?id=4 Bibliografija - ''Eighteenth Century Bibliography'' ]
	* [http://www.iep.utm.edu/r/rousseau.htm Jean-Jacques Rousseau - ''Internet Encyclopedia of Philosophy'' ]		* [http://www.iep.utm.edu/r/rousseau.htm Jean-Jacques Rousseau - ''Internet Encyclopedia of Philosophy'' ]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-09T01:36:11Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 01:36
Redak 13:		Redak 13:

	== Najpoznatija djela ==		== Najpoznatija djela ==
	~~{{commonscat\|Jean-Jacques Rousseau}}~~
	* Da li je napredak znanosti u umjetnosti doprinio kvarenju ili pročišćenju morala (1750);		* Da li je napredak znanosti u umjetnosti doprinio kvarenju ili pročišćenju morala (1750);
	* O porijeklu nejednakosti ljudi (1755);		* O porijeklu nejednakosti ljudi (1755);

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T05:01:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Jean-Jacques Rousseau (painted portrait).jpg|mini|Jean Jacques Rousseau]]
'''Jean Jacques Rousseau ''' (Ženeva, [[28. lipnja]] [[1712.]] - Ermenonville, [[2. srpnja]] [[1778.]]), [[Francuska|francuski]] književnik, pedagog i politički filozof. Protivi se ograničenjima civiliziranog društva i zagovara povratak prirodi.<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.144</ref>

== Životopis ==
Preživjevši nesretno djetinjstvo, bježi iz roditeljskog doma gospođi de Warens, koja ga obraća na [[katolicizam]] i kao pomajka, prijateljica i ljubavnica vrši dugi niz godina na njega snažan utjecaj. Od tada pa sve do smrti Rousseau će imati [[život]] pun obrata te rastrgan proturječnostima između snova i stvarnosti i koji je pri kraju zamračen jakom razdražljivošću i neurotičkim priviđenjima.

Rousseau se kao šegrt, lakaj, nastavnik [[glazba|glazbe]], prepisivač [[note|nota]] i kućni učitelj, uvijek djetinjski plah i vođen zakonima srca, mučno probijao kroz svoje doba luksuza, galantnih i šupljih salonskih konverzacija, vlasulja i društvenog parazitima. Godine [[1742.]] upoznaje u [[Pariz]]u [[Denis Diderot|Denisa Diderota]] i druge [[enciklopedisti|enciklopediste]], ali se ubrzo s njima razilazi. U svom prvom djelu ''Discours sur les arts et les sciences'' daje [[1749.]] godine negativan odgovor na nagradno pitanje dižonske akademije o tome da li znanost i umjetnost pridonose poboljšanju [[moral]]a. Taj je spis otkriće za Pariz i Rousseau preko noći postaje slavan.

No uskoro bježi od pariške buke i konvencionalnih društvenih obaveza i u [[Ženeva|Ženevi]] se združuje s priprostom Thérèse Levasseur, s kojom dugo živi u prirodnom braku (vjenčali su se tek [[1768.]] godine). U [[Ermitage]]u, sjeverno od Pariza, u idiličnom ambijentu male kućice okružene vrtom, piše ''Discours sur l'origine et les fondements de l'inégalité parmi les hommes'', skicu o povijesnom razvojnom putu [[čovječanstvo|čovječanstva]]. Društveno i tjelesno blizu sloma odlazi [[1761.]] godine na malo imanje u [[Montmorency]]ju i tu dovršava svoja djela: ''Julie ou la nouvelle Héloïse, Du contrat social ou Principes du droit politique i Émile ou Sur l'éducation''. Ta su djela izazvala bijes službene [[Francuska|Francuske]] te pariški sud izadje nalog za njihovo spaljivanje i Rousseauovo hapšenje. Bježeći pred progonima i pateći od unutarnjih moralnih kriza, Rousseau postaje bolesnik koji sumnja u sve pa i u svoje najintimnije prijatelje. Na Humeov poziv odlazi u [[Engleska|Englesku]] i tamo piše šest knjiga. Praćen manijom proganjanja, vraća se u Francusku i dovršava posljednje djelo ''Rêveries du promeneur solitaire'', u kojem se očituju i neki znakovi [[šizofrenija|šizofrenije]]. Samotni bolesnik nedugo zatim umire, premoren fiktivnim i stvarnim progonima. Preminuo je [[2. srpnja]] [[1778.]] u mjestu [[Ermenonville]] u blizini Pariza.

== Filozofija ==
Zanimljiva su njegova [[filozofija|filozofska]] stajališta, pa je tako [[čovjek]], po Rousseauu, od [[priroda|prirode]] dobar i nije počinio nikakav istočni [[grijeh]] već ga je pokvarila [[civilizacija]] i [[kultura]]. Po njemu sav napredak [[znanost]]i, [[umjetnost]]i, [[tehnika|tehnike]] i [[gospodarstvo|gospodarstva]] znači gubitak izvorne ljudskosti, zdrave prirodne [[sreća|sreće]] i [[harmonija (glazba)|harmonije]]. Nevino samoljublje pretvara se pod utjecajem [[razum]]a u [[egoizam]], a pretjerana putenost, slabljenje karaktera i pokvarenost običaja posljedica su razvijanja umjetnosti. Privatno vlasništvo podijelilo je ljude na bogate i siromašne, a vlast na jake i slabe: prvi koji je došao na zamisao da ogradi komad zemljišta i da kaže: "Ovo je moje" i koji je uz to našao dovoljno naivne ljude da mu to povjeruju, bio je pravi osnivač građanskog društva. Koliko bi [[zločin]]a, [[rat]]ova i [[ubojstvo|ubojstava]], koliko nevolja i strahota uštedio ljudskom rodu onaj koji bi tada, iščupavši oznake i zatrpavši jarak, viknuo svojim bližnjima: "''Ne slušajte tu varalicu, propali ste ako zaboravite da zemaljski plodovi pripadaju svima, a zemlja nikome''! - u toj je početnoj rečenici u djelu Društveni ugovor sadržan i Rousseauov [[politika|politički]] kredo: stvaranje suverene i slobodne građanske [[država|države]] u kojoj opća volja (volonté généralé - koja, međutim nije identična s voljom svih - volonté de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava. Budući da znanost i kultura rađaju mnoga zla i izopačuju karaktere, potrebno je uvesti što prirodniji odgoj. Svojom idejom slobode kao supstance čovjeka, spontanitetom uma i preferiranjem [[Pascal|paskalovske]] ''logique de cœur'', on je ne samo neposredno utjecao na [[Kant]]a, [[Schiller]]a i [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], već i trajno nadahnuo romantičnu literaturu i oduševljavao revolucionarne sanjare [[18. stoljeće|18.]] pa i [[19. stoljeće|19. stoljeća.]]

== Najpoznatija djela ==
{{commonscat|Jean-Jacques Rousseau}}
* Da li je napredak znanosti u umjetnosti doprinio kvarenju ili pročišćenju morala (1750);
* O porijeklu nejednakosti ljudi (1755);
* Nova Eloiza (Heloiza) ili Julija (orig. Julie ou la Nouvelle Héloïse, 1761.);
* Društveni ugovor (orig. Du contrat social, 1762.);
* Emil ili O odgoju (orig. Émile, 1762.);
* [[Ispovijesti (Jean Jacques Rousseau)|Ispovijesti]] (postumno).

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikicitat|Jean-Jacques Rousseau}}
* [http://www.c18th.com/author-works.aspx?id=4 Bibliografija - ''Eighteenth Century Bibliography'' ]
* [http://www.iep.utm.edu/r/rousseau.htm Jean-Jacques Rousseau - ''Internet Encyclopedia of Philosophy'' ]
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/510932/Jean-Jacques-Rousseau Jean-Jacques Rousseau ''Encyclopædia Britannica'' ]

{{Klasicizam i prosvjetiteljstvo}}
{{Književnici prosvjetiteljstva i klasicizma}}
{{GLAVNIRASPORED:Rousseau, Jean Jacques}}
[[Kategorija:Francuski književnici|Rousseau, Jean Jacques]]
[[Kategorija:Francuski filozofi|Rousseau, Jean Jacques]]
[[Kategorija: Prosvjetitelji]]

Jean-Jacques Rousseau - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica