Jazz - Povijest promjena

Suradnik10: /* Formacije */

2025-11-11T05:53:37Z

Formacije

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2025. u 05:53
Redak 50:		Redak 50:

	U malim sastavima improviziraju svi instrumenti na zadanu temu.		U malim sastavima improviziraju svi instrumenti na zadanu temu.

			[[Big Band]]

			== Jazz u Hrvata ==
			U Hrvatskoj djeluju jazz sastavi i održavaju se jazz manifestacije. Na državnoj televiziji emitiraju se emisije o jazzu (''Vrijeme je za jazz''). Na internetu postoje jazz portali (jazz.hr). U Zagrebu je kultni jazz club B.P. Club.

	== Velikani ''jazza'' ==		== Velikani ''jazza'' ==

Suradnik10 u (test) 05:50, 11. studeni 2025.

2025-11-11T05:50:48Z

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2025. u 05:50
Redak 11:		Redak 11:
	\| popularnost = [[1920-ih]] – [[1960-ih]]		\| popularnost = [[1920-ih]] – [[1960-ih]]
	\| izvedeni_oblici =		\| izvedeni_oblici =
	\| podžanr = Asian American jazz • Avant-garde jazz • [[Be-bop\|Bebop]] • Big band • Chamber jazz • [[Cool jazz]] • [[Free jazz]] • Gypsy jazz • Latin jazz • Mainstream jazz • Mini-jazz • Modal jazz • M-Base • Neo-bop • Orchestral jazz • Post-bop • Stride • [[Swing]] • Third stream • Traditional jazz • Traditional pop • Vocal jazz		\| podžanr = Asian American jazz • Avant-garde jazz • [[Be-bop\|Bebop]] • Big band • Chamber jazz • [[Cool jazz]] • [[Free jazz]] • [[Gypsy jazz]]/[[Jazz manouche]] • Latin jazz • Mainstream jazz • Mini-jazz • Modal jazz • M-Base • Neo-bop • Orchestral jazz • Post-bop • Stride • [[Swing]] • Third stream • Traditional jazz • Traditional pop • Vocal jazz
	\| spoj_žanrova = [[Acid jazz]] • Afrobeat • Bluegrass • Bossa nova • Calypso jazz • Continental jazz • Crossover jazz • Dansband • Deep house • Free funk • Funk • Hard bop • Humppa • Jam band • Jazz blues • Jazz funk • [[Jazz fuzija]] • Jazz rap • Jump blues • Livetronica • Mambo • Math rock • Mod revival • Modern Creative • No Wave • Novelty piano • Nu jazz • Nu soul • Post-metal • Progressive rock • Punk jazz • Reggae • Rhythm and blues • Shibuya-kei • Ska • Ska jazz • Smooth jazz • Soul jazz • Spank jazz • Swing revival • World fusion • Yé-yé		\| spoj_žanrova = [[Acid jazz]] • Afrobeat • Bluegrass • Bossa nova • Calypso jazz • Continental jazz • Crossover jazz • Dansband • Deep house • Free funk • Funk • Hard bop • Humppa • Jam band • Jazz blues • Jazz funk • [[Jazz fuzija]] • Jazz rap • Jump blues • Livetronica • Mambo • Math rock • Mod revival • Modern Creative • No Wave • Novelty piano • Nu jazz • Nu soul • Post-metal • Progressive rock • Punk jazz • Reggae • Rhythm and blues • Shibuya-kei • Ska • Ska jazz • Smooth jazz • Soul jazz • Spank jazz • Swing revival • World fusion • Yé-yé
	\| regionalna_scena = [[Australija]] • [[Armenija]] • [[Azerbajdžan]] • [[Balkan]] • [[Baltimore]] • [[Belgija]] • [[Bossa nova\|Brazil]] • [[Kanada]] • [[Chicago]] • [[Kuba]] • [[Danska]] • [[Francuska]] • [[Njemačka]] • [[Haiti]] • [[Indija]] • [[Iran]] • [[Italija]] • [[Japan]] • [[Kansas City]] • [[Malavi]] • [[Dixieland\|New Orleans]] • [[New York City]] • [[Poljska]] • [[Južna Afrika]] • [[Španjolska]] • [[Švedska]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]		\| regionalna_scena = [[Australija]] • [[Armenija]] • [[Azerbajdžan]] • [[Balkan]] • [[Baltimore]] • [[Belgija]] • [[Bossa nova\|Brazil]] • [[Kanada]] • [[Chicago]] • [[Kuba]] • [[Danska]] • [[Francuska]] • [[Njemačka]] • [[Haiti]] • [[Indija]] • [[Iran]] • [[Italija]] • [[Japan]] • [[Kansas City]] • [[Malavi]] • [[Dixieland\|New Orleans]] • [[New York City]] • [[Poljska]] • [[Južna Afrika]] • [[Španjolska]] • [[Švedska]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T13:53:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 13:53
Redak 32:		Redak 32:
	''Jazz'' se dokazao teškim za definirati, jer obuhvaća širok opseg glazbe koja se prostire periodom od preko 100 godina, od ''[[ragtime]]a'' sve do [[jazz fuzija\|''jazz'' fuzije]] 2010-ih. Bilo je pokušaja da se definira ''jazz'' iz perspektive drugih glazbenih tradicija, poput europske glazbene povijesti ili afričke glazbe, no kritičar [[Joachim-Ernst Berendt]] tvrdi da bi njegove smjernice i definicija trebali biti širi,<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371.">Joachim E. Berendt. ''Knjiga ''jazza'': od ''ragtimea'' do fuzije i iza''. Preveli H. i B. Bredigkeit s Danom Morgensternom. 1981. Lawrence Hill Books, str. 371.</ref> definiravši ''jazz'' kao "oblik [[glazbena umjetnost\|glazbene umjetnosti]] koja je nastala u Sjedinjenim Državama kao posljedica sukoba crnačke s europskom glazbom."<ref>[[Berendt, Joachim Ernst]] (1964.) [https://books.google.com/books?ei=8Rz-UdDVDefb7AbhvYCYBA&id=pjgYAQAAIAAJ&dq=Joachim+Berendt+which+originated+in+the+United+States+through+the+confrontation+of+blacks&q=confrontation#search_anchor ''Nova knjiga ''jazza'': povijest i vodič'', str. 278. Peter Owen.] At Google Books. Pristupčjeno 4. kolovoza 2013.</ref> Također dodaje kako se ono razlikuje od europske glazbe u smislu da ''jazz'' ima "posebni odnos s vremenom koji se definira kao '[[swing]]'", što uključuje "spontanost i vitalnost glazbene produkcije u kojoj improvizacija ima značajnu ulogu" i sadrži "zvučnost i način fraziranja što preslikava individualnost ''jazz'' glazbenika".<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371."/> Prema mišljenju [[Robert Christgau\|Roberta Christgaua]], "većina nas bi rekla da je izmišljanje značaja dok se prepuštamo doživljaju sama srž i obećanje ''jazza''."<ref>{{Citiranje novina\|last=Christgau\|first=Robert\|authorlink=Robert Christgau\|date=28. kolovoz 1986.\|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv10-86.php\|title=Christgaov vodič za potrošače\|newspaper=[[The Village Voice]]\|location=New York\|accessdate=10. rujna 2015.}}</ref>		''Jazz'' se dokazao teškim za definirati, jer obuhvaća širok opseg glazbe koja se prostire periodom od preko 100 godina, od ''[[ragtime]]a'' sve do [[jazz fuzija\|''jazz'' fuzije]] 2010-ih. Bilo je pokušaja da se definira ''jazz'' iz perspektive drugih glazbenih tradicija, poput europske glazbene povijesti ili afričke glazbe, no kritičar [[Joachim-Ernst Berendt]] tvrdi da bi njegove smjernice i definicija trebali biti širi,<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371.">Joachim E. Berendt. ''Knjiga ''jazza'': od ''ragtimea'' do fuzije i iza''. Preveli H. i B. Bredigkeit s Danom Morgensternom. 1981. Lawrence Hill Books, str. 371.</ref> definiravši ''jazz'' kao "oblik [[glazbena umjetnost\|glazbene umjetnosti]] koja je nastala u Sjedinjenim Državama kao posljedica sukoba crnačke s europskom glazbom."<ref>[[Berendt, Joachim Ernst]] (1964.) [https://books.google.com/books?ei=8Rz-UdDVDefb7AbhvYCYBA&id=pjgYAQAAIAAJ&dq=Joachim+Berendt+which+originated+in+the+United+States+through+the+confrontation+of+blacks&q=confrontation#search_anchor ''Nova knjiga ''jazza'': povijest i vodič'', str. 278. Peter Owen.] At Google Books. Pristupčjeno 4. kolovoza 2013.</ref> Također dodaje kako se ono razlikuje od europske glazbe u smislu da ''jazz'' ima "posebni odnos s vremenom koji se definira kao '[[swing]]'", što uključuje "spontanost i vitalnost glazbene produkcije u kojoj improvizacija ima značajnu ulogu" i sadrži "zvučnost i način fraziranja što preslikava individualnost ''jazz'' glazbenika".<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371."/> Prema mišljenju [[Robert Christgau\|Roberta Christgaua]], "većina nas bi rekla da je izmišljanje značaja dok se prepuštamo doživljaju sama srž i obećanje ''jazza''."<ref>{{Citiranje novina\|last=Christgau\|first=Robert\|authorlink=Robert Christgau\|date=28. kolovoz 1986.\|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv10-86.php\|title=Christgaov vodič za potrošače\|newspaper=[[The Village Voice]]\|location=New York\|accessdate=10. rujna 2015.}}</ref>

	Širu definiciju koja obuhvaća sva radikalno različita doba ''jazza'' predložio je Travis Jackson: "to je glazba koja sadrži kvalitete poput ''swinga'', improvizacije, grupne interakcije, razvitak 'individualnog glasa' te otvorenost prema različitim glazbenim mogućnostima." Krin Gibbard pruža pregled na raspravu oko definicija, tvrdeći da je ''jazz'' "koncepcija" koja je, iako umjetna, i dalje korisna za odrediti "više glazbenih vrsta koje imaju dovoljno sličnosti da se shvate kao dio povezane tradicije."<ref>{{~~Cite book~~\|author1=Cooke, Mervyn \|author2=Horn, David G. \|title=Cambridgeov pratitelj ''jazza''\|year=2002.\|publisher=Cambridge University Press\|location=New York\|isbn=0-521-66388-1\|pages=1., 6.}}</ref> U kontrast naporima komentatora i entuzijasta određenih vrsta ''jazza'' koji se zalažu za uže definicije koje isključuju druge vrste, sami glazbenici su često neskloni definiranju glazbe koju sviraju. U riječima [[Duke Ellington\|Dukea Ellingtona]], jednog od najpoznatnijih lica ''jazza'': "Sve je to glazba."<ref>{{cite journal\|last=Luebbers\|first=Johannes\|date=8. rujan 2008.\|title=Sve je to glazba\|journal=Resonate\|publisher=Australian Music Centre}}</ref>		Širu definiciju koja obuhvaća sva radikalno različita doba ''jazza'' predložio je Travis Jackson: "to je glazba koja sadrži kvalitete poput ''swinga'', improvizacije, grupne interakcije, razvitak 'individualnog glasa' te otvorenost prema različitim glazbenim mogućnostima." Krin Gibbard pruža pregled na raspravu oko definicija, tvrdeći da je ''jazz'' "koncepcija" koja je, iako umjetna, i dalje korisna za odrediti "više glazbenih vrsta koje imaju dovoljno sličnosti da se shvate kao dio povezane tradicije."<ref>{{Citiranje knjige\|author1=Cooke, Mervyn \|author2=Horn, David G. \|title=Cambridgeov pratitelj ''jazza''\|year=2002.\|publisher=Cambridge University Press\|location=New York\|isbn=0-521-66388-1\|pages=1., 6.}}</ref> U kontrast naporima komentatora i entuzijasta određenih vrsta ''jazza'' koji se zalažu za uže definicije koje isključuju druge vrste, sami glazbenici su često neskloni definiranju glazbe koju sviraju. U riječima [[Duke Ellington\|Dukea Ellingtona]], jednog od najpoznatnijih lica ''jazza'': "Sve je to glazba."<ref>{{cite journal\|last=Luebbers\|first=Johannes\|date=8. rujan 2008.\|title=Sve je to glazba\|journal=Resonate\|publisher=Australian Music Centre}}</ref>

	== Glazbene značajke ''jazza'' ==		== Glazbene značajke ''jazza'' ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T03:04:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 03:04
Redak 26:		Redak 26:
	[[Datoteka:Albert Gleizes, 1915, Composition pour Jazz, ulje na kartonu, 73x73 cm, Solomon R. Guggenheim Museum, New York.jpg\|thumb\|[[Albert Gleizes]], 1915. godina, ''Composition pour Jazz'', iz [[Guggenheimov muzej u New Yorku\|Guggenheimovog muzeja]] u [[New York]]u]]		[[Datoteka:Albert Gleizes, 1915, Composition pour Jazz, ulje na kartonu, 73x73 cm, Solomon R. Guggenheim Museum, New York.jpg\|thumb\|[[Albert Gleizes]], 1915. godina, ''Composition pour Jazz'', iz [[Guggenheimov muzej u New Yorku\|Guggenheimovog muzeja]] u [[New York]]u]]

	Kao predmet mnogih istraživanja bilo je značenje riječi ''jazz'', a na sreću, negova povijest je dobro zabilježena. Smatra se da je povezana s riječju ''jasm'', američkim žargonom koji datira iz 1860. godine, što znači "polet, energija."<ref name="baseball" /> Najraniji pisani zapis te riječi je u članku novina ''[[Los Angeles Times]]a'' iz 1912. u kojem je velikoligaški [[bejzbol\|bejzbolski]] bacač nazvao svoje bacanje ''jazz ballom'' "zato što titra i ne možeš ništa poduzeti oko toga."<ref name="baseball">{{~~cite news~~\|last1=Wilton\|first1=Dave\|title=Bejzbolsko porijeklo riječi ''jazz''\|url=http://blog.oxforddictionaries.com/2015/04/jazz-baseball/\|accessdate=20. lipnja 2016.\|work=[[OxfordDictionaries.com]]\|publisher=[[Oxford University Press]]\|date=6. travanj 2015.}}</ref>		Kao predmet mnogih istraživanja bilo je značenje riječi ''jazz'', a na sreću, negova povijest je dobro zabilježena. Smatra se da je povezana s riječju ''jasm'', američkim žargonom koji datira iz 1860. godine, što znači "polet, energija."<ref name="baseball" /> Najraniji pisani zapis te riječi je u članku novina ''[[Los Angeles Times]]a'' iz 1912. u kojem je velikoligaški [[bejzbol\|bejzbolski]] bacač nazvao svoje bacanje ''jazz ballom'' "zato što titra i ne možeš ništa poduzeti oko toga."<ref name="baseball">{{Citiranje novina\|last1=Wilton\|first1=Dave\|title=Bejzbolsko porijeklo riječi ''jazz''\|url=http://blog.oxforddictionaries.com/2015/04/jazz-baseball/\|accessdate=20. lipnja 2016.\|work=[[OxfordDictionaries.com]]\|publisher=[[Oxford University Press]]\|date=6. travanj 2015.}}</ref>

	Uporaba riječi u glazbenom smislu zabilježena je 1915. godine u novinama ''[[Chicago Tribune]]a.''<ref name=CDT>{{Cite news\|url=http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf \|title=''Blues'' je ''jazz'', a ''jazz'' je ''blues'' \|last=Seagrove \|first=Gordon \|newspaper=[[Chicago Tribune\|Chicago Daily Tribune]] \|format=PDF \|date=11. srpanj 115. \|accessdate=4. studenog 2011. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130130212/http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf \|archivedate=30. siječanj 2012. \|df= }} Arhivirano u Observatoire Musical Français, [[Paris-Sorbonne University]].</ref> U New Orleansu, prvi zapis te riječi izdan je 14. studenog 1916. u članku ''[[Times-Picayune]]a'' koji govori o "jas bendovima."<ref>{{Citiranje weba\|author=Benjamin Zimmer\|author-link=Benjamin Zimmer\|title="Jazz": Priča o tri grada\|url=http://www.visualthesaurus.com/cm/wordroutes/1876/\|work=Word Routes\|publisher=The Visual Thesaurus\|date=8. lipanj 2009.\|accessdate=8. lipnja 2009.}}</ref> U intervjuu za [[NPR]], glazbenik [[Eubie Blake]] ponudio je svoja sjećanja originalnih žarkonskih konotacija tog termina, rekavši: "Kad ga je Broadway pokupio, nazvali su ga 'J-A-Z-Z.' Nismo ga tako zvali. Pisalo se 'J-A-S-S.' Da si znao njegovo stvarno značenje, ne bi ga izgovarao pred damama."<ref>[http://www.npr.org/2016/03/19/470879654/the-musical-that-ushered-in-the-jazz-age-gets-its-own-musical "Mjuzikl koji je uletio u doba ''jazza'' dobiva vlastiti mjuzikl", ''NPR Music'', 19. ožujak 2016.]</ref> [[Američko društvo za narječja]] prozvalo ju je [[Riječ godine\|riječju godine]].		Uporaba riječi u glazbenom smislu zabilježena je 1915. godine u novinama ''[[Chicago Tribune]]a.''<ref name=CDT>{{Cite news\|url=http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf \|title=''Blues'' je ''jazz'', a ''jazz'' je ''blues'' \|last=Seagrove \|first=Gordon \|newspaper=[[Chicago Tribune\|Chicago Daily Tribune]] \|format=PDF \|date=11. srpanj 115. \|accessdate=4. studenog 2011. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130130212/http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf \|archivedate=30. siječanj 2012. \|df= }} Arhivirano u Observatoire Musical Français, [[Paris-Sorbonne University]].</ref> U New Orleansu, prvi zapis te riječi izdan je 14. studenog 1916. u članku ''[[Times-Picayune]]a'' koji govori o "jas bendovima."<ref>{{Citiranje weba\|author=Benjamin Zimmer\|author-link=Benjamin Zimmer\|title="Jazz": Priča o tri grada\|url=http://www.visualthesaurus.com/cm/wordroutes/1876/\|work=Word Routes\|publisher=The Visual Thesaurus\|date=8. lipanj 2009.\|accessdate=8. lipnja 2009.}}</ref> U intervjuu za [[NPR]], glazbenik [[Eubie Blake]] ponudio je svoja sjećanja originalnih žarkonskih konotacija tog termina, rekavši: "Kad ga je Broadway pokupio, nazvali su ga 'J-A-Z-Z.' Nismo ga tako zvali. Pisalo se 'J-A-S-S.' Da si znao njegovo stvarno značenje, ne bi ga izgovarao pred damama."<ref>[http://www.npr.org/2016/03/19/470879654/the-musical-that-ushered-in-the-jazz-age-gets-its-own-musical "Mjuzikl koji je uletio u doba ''jazza'' dobiva vlastiti mjuzikl", ''NPR Music'', 19. ožujak 2016.]</ref> [[Američko društvo za narječja]] prozvalo ju je [[Riječ godine\|riječju godine]].

	''Jazz'' se dokazao teškim za definirati, jer obuhvaća širok opseg glazbe koja se prostire periodom od preko 100 godina, od ''[[ragtime]]a'' sve do [[jazz fuzija\|''jazz'' fuzije]] 2010-ih. Bilo je pokušaja da se definira ''jazz'' iz perspektive drugih glazbenih tradicija, poput europske glazbene povijesti ili afričke glazbe, no kritičar [[Joachim-Ernst Berendt]] tvrdi da bi njegove smjernice i definicija trebali biti širi,<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371.">Joachim E. Berendt. ''Knjiga ''jazza'': od ''ragtimea'' do fuzije i iza''. Preveli H. i B. Bredigkeit s Danom Morgensternom. 1981. Lawrence Hill Books, str. 371.</ref> definiravši ''jazz'' kao "oblik [[glazbena umjetnost\|glazbene umjetnosti]] koja je nastala u Sjedinjenim Državama kao posljedica sukoba crnačke s europskom glazbom."<ref>[[Berendt, Joachim Ernst]] (1964.) [https://books.google.com/books?ei=8Rz-UdDVDefb7AbhvYCYBA&id=pjgYAQAAIAAJ&dq=Joachim+Berendt+which+originated+in+the+United+States+through+the+confrontation+of+blacks&q=confrontation#search_anchor ''Nova knjiga ''jazza'': povijest i vodič'', str. 278. Peter Owen.] At Google Books. Pristupčjeno 4. kolovoza 2013.</ref> Također dodaje kako se ono razlikuje od europske glazbe u smislu da ''jazz'' ima "posebni odnos s vremenom koji se definira kao '[[swing]]'", što uključuje "spontanost i vitalnost glazbene produkcije u kojoj improvizacija ima značajnu ulogu" i sadrži "zvučnost i način fraziranja što preslikava individualnost ''jazz'' glazbenika".<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371."/> Prema mišljenju [[Robert Christgau\|Roberta Christgaua]], "većina nas bi rekla da je izmišljanje značaja dok se prepuštamo doživljaju sama srž i obećanje ''jazza''."<ref>{{~~cite news~~\|last=Christgau\|first=Robert\|authorlink=Robert Christgau\|date=28. kolovoz 1986.\|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv10-86.php\|title=Christgaov vodič za potrošače\|newspaper=[[The Village Voice]]\|location=New York\|accessdate=10. rujna 2015.}}</ref>		''Jazz'' se dokazao teškim za definirati, jer obuhvaća širok opseg glazbe koja se prostire periodom od preko 100 godina, od ''[[ragtime]]a'' sve do [[jazz fuzija\|''jazz'' fuzije]] 2010-ih. Bilo je pokušaja da se definira ''jazz'' iz perspektive drugih glazbenih tradicija, poput europske glazbene povijesti ili afričke glazbe, no kritičar [[Joachim-Ernst Berendt]] tvrdi da bi njegove smjernice i definicija trebali biti širi,<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371.">Joachim E. Berendt. ''Knjiga ''jazza'': od ''ragtimea'' do fuzije i iza''. Preveli H. i B. Bredigkeit s Danom Morgensternom. 1981. Lawrence Hill Books, str. 371.</ref> definiravši ''jazz'' kao "oblik [[glazbena umjetnost\|glazbene umjetnosti]] koja je nastala u Sjedinjenim Državama kao posljedica sukoba crnačke s europskom glazbom."<ref>[[Berendt, Joachim Ernst]] (1964.) [https://books.google.com/books?ei=8Rz-UdDVDefb7AbhvYCYBA&id=pjgYAQAAIAAJ&dq=Joachim+Berendt+which+originated+in+the+United+States+through+the+confrontation+of+blacks&q=confrontation#search_anchor ''Nova knjiga ''jazza'': povijest i vodič'', str. 278. Peter Owen.] At Google Books. Pristupčjeno 4. kolovoza 2013.</ref> Također dodaje kako se ono razlikuje od europske glazbe u smislu da ''jazz'' ima "posebni odnos s vremenom koji se definira kao '[[swing]]'", što uključuje "spontanost i vitalnost glazbene produkcije u kojoj improvizacija ima značajnu ulogu" i sadrži "zvučnost i način fraziranja što preslikava individualnost ''jazz'' glazbenika".<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371."/> Prema mišljenju [[Robert Christgau\|Roberta Christgaua]], "većina nas bi rekla da je izmišljanje značaja dok se prepuštamo doživljaju sama srž i obećanje ''jazza''."<ref>{{Citiranje novina\|last=Christgau\|first=Robert\|authorlink=Robert Christgau\|date=28. kolovoz 1986.\|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv10-86.php\|title=Christgaov vodič za potrošače\|newspaper=[[The Village Voice]]\|location=New York\|accessdate=10. rujna 2015.}}</ref>

	Širu definiciju koja obuhvaća sva radikalno različita doba ''jazza'' predložio je Travis Jackson: "to je glazba koja sadrži kvalitete poput ''swinga'', improvizacije, grupne interakcije, razvitak 'individualnog glasa' te otvorenost prema različitim glazbenim mogućnostima." Krin Gibbard pruža pregled na raspravu oko definicija, tvrdeći da je ''jazz'' "koncepcija" koja je, iako umjetna, i dalje korisna za odrediti "više glazbenih vrsta koje imaju dovoljno sličnosti da se shvate kao dio povezane tradicije."<ref>{{Cite book\|author1=Cooke, Mervyn \|author2=Horn, David G. \|title=Cambridgeov pratitelj ''jazza''\|year=2002.\|publisher=Cambridge University Press\|location=New York\|isbn=0-521-66388-1\|pages=1., 6.}}</ref> U kontrast naporima komentatora i entuzijasta određenih vrsta ''jazza'' koji se zalažu za uže definicije koje isključuju druge vrste, sami glazbenici su često neskloni definiranju glazbe koju sviraju. U riječima [[Duke Ellington\|Dukea Ellingtona]], jednog od najpoznatnijih lica ''jazza'': "Sve je to glazba."<ref>{{cite journal\|last=Luebbers\|first=Johannes\|date=8. rujan 2008.\|title=Sve je to glazba\|journal=Resonate\|publisher=Australian Music Centre}}</ref>		Širu definiciju koja obuhvaća sva radikalno različita doba ''jazza'' predložio je Travis Jackson: "to je glazba koja sadrži kvalitete poput ''swinga'', improvizacije, grupne interakcije, razvitak 'individualnog glasa' te otvorenost prema različitim glazbenim mogućnostima." Krin Gibbard pruža pregled na raspravu oko definicija, tvrdeći da je ''jazz'' "koncepcija" koja je, iako umjetna, i dalje korisna za odrediti "više glazbenih vrsta koje imaju dovoljno sličnosti da se shvate kao dio povezane tradicije."<ref>{{Cite book\|author1=Cooke, Mervyn \|author2=Horn, David G. \|title=Cambridgeov pratitelj ''jazza''\|year=2002.\|publisher=Cambridge University Press\|location=New York\|isbn=0-521-66388-1\|pages=1., 6.}}</ref> U kontrast naporima komentatora i entuzijasta određenih vrsta ''jazza'' koji se zalažu za uže definicije koje isključuju druge vrste, sami glazbenici su često neskloni definiranju glazbe koju sviraju. U riječima [[Duke Ellington\|Dukea Ellingtona]], jednog od najpoznatnijih lica ''jazza'': "Sve je to glazba."<ref>{{cite journal\|last=Luebbers\|first=Johannes\|date=8. rujan 2008.\|title=Sve je to glazba\|journal=Resonate\|publisher=Australian Music Centre}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T22:26:51Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 22:26
Redak 28:		Redak 28:
	Kao predmet mnogih istraživanja bilo je značenje riječi ''jazz'', a na sreću, negova povijest je dobro zabilježena. Smatra se da je povezana s riječju ''jasm'', američkim žargonom koji datira iz 1860. godine, što znači "polet, energija."<ref name="baseball" /> Najraniji pisani zapis te riječi je u članku novina ''[[Los Angeles Times]]a'' iz 1912. u kojem je velikoligaški [[bejzbol\|bejzbolski]] bacač nazvao svoje bacanje ''jazz ballom'' "zato što titra i ne možeš ništa poduzeti oko toga."<ref name="baseball">{{cite news\|last1=Wilton\|first1=Dave\|title=Bejzbolsko porijeklo riječi ''jazz''\|url=http://blog.oxforddictionaries.com/2015/04/jazz-baseball/\|accessdate=20. lipnja 2016.\|work=[[OxfordDictionaries.com]]\|publisher=[[Oxford University Press]]\|date=6. travanj 2015.}}</ref>		Kao predmet mnogih istraživanja bilo je značenje riječi ''jazz'', a na sreću, negova povijest je dobro zabilježena. Smatra se da je povezana s riječju ''jasm'', američkim žargonom koji datira iz 1860. godine, što znači "polet, energija."<ref name="baseball" /> Najraniji pisani zapis te riječi je u članku novina ''[[Los Angeles Times]]a'' iz 1912. u kojem je velikoligaški [[bejzbol\|bejzbolski]] bacač nazvao svoje bacanje ''jazz ballom'' "zato što titra i ne možeš ništa poduzeti oko toga."<ref name="baseball">{{cite news\|last1=Wilton\|first1=Dave\|title=Bejzbolsko porijeklo riječi ''jazz''\|url=http://blog.oxforddictionaries.com/2015/04/jazz-baseball/\|accessdate=20. lipnja 2016.\|work=[[OxfordDictionaries.com]]\|publisher=[[Oxford University Press]]\|date=6. travanj 2015.}}</ref>

	Uporaba riječi u glazbenom smislu zabilježena je 1915. godine u novinama ''[[Chicago Tribune]]a.''<ref name=CDT>{{Cite news\|url=http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf \|title=''Blues'' je ''jazz'', a ''jazz'' je ''blues'' \|last=Seagrove \|first=Gordon \|newspaper=[[Chicago Tribune\|Chicago Daily Tribune]] \|format=PDF \|date=11. srpanj 115. \|accessdate=4. studenog 2011. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130130212/http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf \|archivedate=30. siječanj 2012. \|df= }} Arhivirano u Observatoire Musical Français, [[Paris-Sorbonne University]].</ref> U New Orleansu, prvi zapis te riječi izdan je 14. studenog 1916. u članku ''[[Times-Picayune]]a'' koji govori o "jas bendovima."<ref>{{~~cite web~~\|author=Benjamin Zimmer\|author-link=Benjamin Zimmer\|title="Jazz": Priča o tri grada\|url=http://www.visualthesaurus.com/cm/wordroutes/1876/\|work=Word Routes\|publisher=The Visual Thesaurus\|date=8. lipanj 2009.\|accessdate=8. lipnja 2009.}}</ref> U intervjuu za [[NPR]], glazbenik [[Eubie Blake]] ponudio je svoja sjećanja originalnih žarkonskih konotacija tog termina, rekavši: "Kad ga je Broadway pokupio, nazvali su ga 'J-A-Z-Z.' Nismo ga tako zvali. Pisalo se 'J-A-S-S.' Da si znao njegovo stvarno značenje, ne bi ga izgovarao pred damama."<ref>[http://www.npr.org/2016/03/19/470879654/the-musical-that-ushered-in-the-jazz-age-gets-its-own-musical "Mjuzikl koji je uletio u doba ''jazza'' dobiva vlastiti mjuzikl", ''NPR Music'', 19. ožujak 2016.]</ref> [[Američko društvo za narječja]] prozvalo ju je [[Riječ godine\|riječju godine]].		Uporaba riječi u glazbenom smislu zabilježena je 1915. godine u novinama ''[[Chicago Tribune]]a.''<ref name=CDT>{{Cite news\|url=http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf \|title=''Blues'' je ''jazz'', a ''jazz'' je ''blues'' \|last=Seagrove \|first=Gordon \|newspaper=[[Chicago Tribune\|Chicago Daily Tribune]] \|format=PDF \|date=11. srpanj 115. \|accessdate=4. studenog 2011. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130130212/http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf \|archivedate=30. siječanj 2012. \|df= }} Arhivirano u Observatoire Musical Français, [[Paris-Sorbonne University]].</ref> U New Orleansu, prvi zapis te riječi izdan je 14. studenog 1916. u članku ''[[Times-Picayune]]a'' koji govori o "jas bendovima."<ref>{{Citiranje weba\|author=Benjamin Zimmer\|author-link=Benjamin Zimmer\|title="Jazz": Priča o tri grada\|url=http://www.visualthesaurus.com/cm/wordroutes/1876/\|work=Word Routes\|publisher=The Visual Thesaurus\|date=8. lipanj 2009.\|accessdate=8. lipnja 2009.}}</ref> U intervjuu za [[NPR]], glazbenik [[Eubie Blake]] ponudio je svoja sjećanja originalnih žarkonskih konotacija tog termina, rekavši: "Kad ga je Broadway pokupio, nazvali su ga 'J-A-Z-Z.' Nismo ga tako zvali. Pisalo se 'J-A-S-S.' Da si znao njegovo stvarno značenje, ne bi ga izgovarao pred damama."<ref>[http://www.npr.org/2016/03/19/470879654/the-musical-that-ushered-in-the-jazz-age-gets-its-own-musical "Mjuzikl koji je uletio u doba ''jazza'' dobiva vlastiti mjuzikl", ''NPR Music'', 19. ožujak 2016.]</ref> [[Američko društvo za narječja]] prozvalo ju je [[Riječ godine\|riječju godine]].

	''Jazz'' se dokazao teškim za definirati, jer obuhvaća širok opseg glazbe koja se prostire periodom od preko 100 godina, od ''[[ragtime]]a'' sve do [[jazz fuzija\|''jazz'' fuzije]] 2010-ih. Bilo je pokušaja da se definira ''jazz'' iz perspektive drugih glazbenih tradicija, poput europske glazbene povijesti ili afričke glazbe, no kritičar [[Joachim-Ernst Berendt]] tvrdi da bi njegove smjernice i definicija trebali biti širi,<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371.">Joachim E. Berendt. ''Knjiga ''jazza'': od ''ragtimea'' do fuzije i iza''. Preveli H. i B. Bredigkeit s Danom Morgensternom. 1981. Lawrence Hill Books, str. 371.</ref> definiravši ''jazz'' kao "oblik [[glazbena umjetnost\|glazbene umjetnosti]] koja je nastala u Sjedinjenim Državama kao posljedica sukoba crnačke s europskom glazbom."<ref>[[Berendt, Joachim Ernst]] (1964.) [https://books.google.com/books?ei=8Rz-UdDVDefb7AbhvYCYBA&id=pjgYAQAAIAAJ&dq=Joachim+Berendt+which+originated+in+the+United+States+through+the+confrontation+of+blacks&q=confrontation#search_anchor ''Nova knjiga ''jazza'': povijest i vodič'', str. 278. Peter Owen.] At Google Books. Pristupčjeno 4. kolovoza 2013.</ref> Također dodaje kako se ono razlikuje od europske glazbe u smislu da ''jazz'' ima "posebni odnos s vremenom koji se definira kao '[[swing]]'", što uključuje "spontanost i vitalnost glazbene produkcije u kojoj improvizacija ima značajnu ulogu" i sadrži "zvučnost i način fraziranja što preslikava individualnost ''jazz'' glazbenika".<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371."/> Prema mišljenju [[Robert Christgau\|Roberta Christgaua]], "većina nas bi rekla da je izmišljanje značaja dok se prepuštamo doživljaju sama srž i obećanje ''jazza''."<ref>{{cite news\|last=Christgau\|first=Robert\|authorlink=Robert Christgau\|date=28. kolovoz 1986.\|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv10-86.php\|title=Christgaov vodič za potrošače\|newspaper=[[The Village Voice]]\|location=New York\|accessdate=10. rujna 2015.}}</ref>		''Jazz'' se dokazao teškim za definirati, jer obuhvaća širok opseg glazbe koja se prostire periodom od preko 100 godina, od ''[[ragtime]]a'' sve do [[jazz fuzija\|''jazz'' fuzije]] 2010-ih. Bilo je pokušaja da se definira ''jazz'' iz perspektive drugih glazbenih tradicija, poput europske glazbene povijesti ili afričke glazbe, no kritičar [[Joachim-Ernst Berendt]] tvrdi da bi njegove smjernice i definicija trebali biti širi,<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371.">Joachim E. Berendt. ''Knjiga ''jazza'': od ''ragtimea'' do fuzije i iza''. Preveli H. i B. Bredigkeit s Danom Morgensternom. 1981. Lawrence Hill Books, str. 371.</ref> definiravši ''jazz'' kao "oblik [[glazbena umjetnost\|glazbene umjetnosti]] koja je nastala u Sjedinjenim Državama kao posljedica sukoba crnačke s europskom glazbom."<ref>[[Berendt, Joachim Ernst]] (1964.) [https://books.google.com/books?ei=8Rz-UdDVDefb7AbhvYCYBA&id=pjgYAQAAIAAJ&dq=Joachim+Berendt+which+originated+in+the+United+States+through+the+confrontation+of+blacks&q=confrontation#search_anchor ''Nova knjiga ''jazza'': povijest i vodič'', str. 278. Peter Owen.] At Google Books. Pristupčjeno 4. kolovoza 2013.</ref> Također dodaje kako se ono razlikuje od europske glazbe u smislu da ''jazz'' ima "posebni odnos s vremenom koji se definira kao '[[swing]]'", što uključuje "spontanost i vitalnost glazbene produkcije u kojoj improvizacija ima značajnu ulogu" i sadrži "zvučnost i način fraziranja što preslikava individualnost ''jazz'' glazbenika".<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371."/> Prema mišljenju [[Robert Christgau\|Roberta Christgaua]], "većina nas bi rekla da je izmišljanje značaja dok se prepuštamo doživljaju sama srž i obećanje ''jazza''."<ref>{{cite news\|last=Christgau\|first=Robert\|authorlink=Robert Christgau\|date=28. kolovoz 1986.\|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv10-86.php\|title=Christgaov vodič za potrošače\|newspaper=[[The Village Voice]]\|location=New York\|accessdate=10. rujna 2015.}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-11T10:05:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 10:05
Redak 17:		Redak 17:
	}}		}}

	'''''Jazz''''' (ili '''džez''') je [[Glazbeni žanrovi\|glazbeni žanr]] koji je nastao u [[Afroamerikanci\|afroameričkim]] zajednicama [[New Orleans]]a, [[Sjedinjene Države\|Sjedinjenim Državama]],<ref>{{~~Cite web~~\|url=https://www.nps.gov/jazz/learn/historyculture/history_early.htm\|title=Porijeklo ''jazza'' u New Orleansu - Njuorleanski nacionalni povijesni park ''jazza'' (Američki nacionalni parkovi)\|website=www.nps.gov\|language=en\|access-date=19. ožujka 2017.}}</ref> krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a svoje je korijene povukao iz ''[[blues]]a'' i ''[[ragtime]]a''.<ref>{{~~Cite web~~\|url=https://www.sbg.ac.at/ges/people/wagnleitner/usa3/nov26frame.htm\|title=Karta ''jazz'' stilova autora Joachima Berendta, "Knjiga ''jazza''"\|last=\|first=\|date=\|website=www.sbg.ac.at\|access-date=219. ožujka 2017.}}</ref> Od početka [[doba jazza\|doba ''jazza'']] u 1920-ima, ''jazz'' je postao priznat kao veliki oblik glazbenog izričaja. Zajednički smisao afroamerikanaca i euroamerikanaca za nastup i izvedbu povezao je tada neovisnu [[tradicionalna glazba\|tradicionalnu]] i [[popularna glazba\|popularnu glazbu]].<ref name="Hennessey">[https://books.google.com/books/about/From_jazz_to_swing_black_jazz_musicians.html?id=nvskngEACAAJ Hennessey, Thomas, ''Od ''jazza'' do ''swinga'': crni ''jazz'' glazbenici i njihova glazba, 1917. - 1935.'']. doktorska disertacija, Northwesternsko Sveučilište, 1973., str. 470. - 473.</ref> ''Jazz'' karakteriziraju ''swing'' (zamahnute) i plave note (note pjevane ili svirane za četvrt ili pola tona više ili niže od standardnih), "razgovor" među instrumentima, [[poliritmija]] i [[improvizacija]]. Svoje korijene vuče iz zapadnoafričke kulture i glazbe, time i afroameričke glazbene tradicije koje podrazumijevaju ''[[blues]]'' i ''[[ragtime]]'', kao i europske vojne koračnice.<ref>Ferris, Jean (1993.) ''Pejzaž američke glazbe''. Brown i Benchmark. {{ISBN\|0697125165}}. str. 228., 233.</ref> Iako su temelji ''jazza'' duboko postavljeni unutar crnačkih iskustava u Sjedinjenim Državama, različite kulture također su pridonijele vlastitim iskustvima i stilovima ovoj vrsti umjetnosti. Intelektualci širom svijeta prihvatili su ''jazz'' kao "jedan od originalnih američkih vrsta umjetnosti."<ref>Larry Starr i Christopher Waterman. [http://iipdigital.usembassy.gov/st/english/publication/2008/08/20080812212457eaifas0.7410852.html#axzz3QeZKNVtc "Popularni ''Jazz'' i Swing: Američka originalna vrsta umjetnosti"] IIP Digital. Oxford University Press, 26. srpnja 2008.</ref>		'''''Jazz''''' (ili '''džez''') je [[Glazbeni žanrovi\|glazbeni žanr]] koji je nastao u [[Afroamerikanci\|afroameričkim]] zajednicama [[New Orleans]]a, [[Sjedinjene Države\|Sjedinjenim Državama]],<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.nps.gov/jazz/learn/historyculture/history_early.htm\|title=Porijeklo ''jazza'' u New Orleansu - Njuorleanski nacionalni povijesni park ''jazza'' (Američki nacionalni parkovi)\|website=www.nps.gov\|language=en\|access-date=19. ožujka 2017.}}</ref> krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a svoje je korijene povukao iz ''[[blues]]a'' i ''[[ragtime]]a''.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.sbg.ac.at/ges/people/wagnleitner/usa3/nov26frame.htm\|title=Karta ''jazz'' stilova autora Joachima Berendta, "Knjiga ''jazza''"\|last=\|first=\|date=\|website=www.sbg.ac.at\|access-date=219. ožujka 2017.}}</ref> Od početka [[doba jazza\|doba ''jazza'']] u 1920-ima, ''jazz'' je postao priznat kao veliki oblik glazbenog izričaja. Zajednički smisao afroamerikanaca i euroamerikanaca za nastup i izvedbu povezao je tada neovisnu [[tradicionalna glazba\|tradicionalnu]] i [[popularna glazba\|popularnu glazbu]].<ref name="Hennessey">[https://books.google.com/books/about/From_jazz_to_swing_black_jazz_musicians.html?id=nvskngEACAAJ Hennessey, Thomas, ''Od ''jazza'' do ''swinga'': crni ''jazz'' glazbenici i njihova glazba, 1917. - 1935.'']. doktorska disertacija, Northwesternsko Sveučilište, 1973., str. 470. - 473.</ref> ''Jazz'' karakteriziraju ''swing'' (zamahnute) i plave note (note pjevane ili svirane za četvrt ili pola tona više ili niže od standardnih), "razgovor" među instrumentima, [[poliritmija]] i [[improvizacija]]. Svoje korijene vuče iz zapadnoafričke kulture i glazbe, time i afroameričke glazbene tradicije koje podrazumijevaju ''[[blues]]'' i ''[[ragtime]]'', kao i europske vojne koračnice.<ref>Ferris, Jean (1993.) ''Pejzaž američke glazbe''. Brown i Benchmark. {{ISBN\|0697125165}}. str. 228., 233.</ref> Iako su temelji ''jazza'' duboko postavljeni unutar crnačkih iskustava u Sjedinjenim Državama, različite kulture također su pridonijele vlastitim iskustvima i stilovima ovoj vrsti umjetnosti. Intelektualci širom svijeta prihvatili su ''jazz'' kao "jedan od originalnih američkih vrsta umjetnosti."<ref>Larry Starr i Christopher Waterman. [http://iipdigital.usembassy.gov/st/english/publication/2008/08/20080812212457eaifas0.7410852.html#axzz3QeZKNVtc "Popularni ''Jazz'' i Swing: Američka originalna vrsta umjetnosti"] IIP Digital. Oxford University Press, 26. srpnja 2008.</ref>

	''Jazz'' se raširio po svijetu i privukao različitim nacionalnim, regionalnim i lokalnim glazbenim kulturama što je omogućilo nastanak mnogih karakterističnih stilova. [[Dixieland\|Njuorleanski ''jazz'']] niknuo je u ranim 1910-ima spojivši puhačke koračnice, francuske [[kadril]]e, ''[[biguine]]'', ''ragtime'' i ''blues'' s kolektivnom [[polifonija\|polifonijskom]] improvizacijom. Za vrijeme 1930-ih su aranžirani i plesu orijentirani ''[[swing]]'', ''[[big band\|big bendovi]]'', [[Kansas City jazz\|Kansas City ''jazz'']], ''hard-swinging'', ''bluesy'', improvizacijski stil i [[romski jazz\|romski ''jazz'']] bili istaknuti stilovi. Pojavom ''[[bebop]]aa'' 1940-ih ''jazz'' se sa plesne popularne glazbe odmaknuo prema izazovnijoj "glazbi glazbenika" koja se svira bržim tempom i sadržava više na akordu temeljene improvizacije. ''[[Cool jazz]]'' razvio se krajem 1940-ih, uvevši mirnije zvuke i duge, linearne melodije.		''Jazz'' se raširio po svijetu i privukao različitim nacionalnim, regionalnim i lokalnim glazbenim kulturama što je omogućilo nastanak mnogih karakterističnih stilova. [[Dixieland\|Njuorleanski ''jazz'']] niknuo je u ranim 1910-ima spojivši puhačke koračnice, francuske [[kadril]]e, ''[[biguine]]'', ''ragtime'' i ''blues'' s kolektivnom [[polifonija\|polifonijskom]] improvizacijom. Za vrijeme 1930-ih su aranžirani i plesu orijentirani ''[[swing]]'', ''[[big band\|big bendovi]]'', [[Kansas City jazz\|Kansas City ''jazz'']], ''hard-swinging'', ''bluesy'', improvizacijski stil i [[romski jazz\|romski ''jazz'']] bili istaknuti stilovi. Pojavom ''[[bebop]]aa'' 1940-ih ''jazz'' se sa plesne popularne glazbe odmaknuo prema izazovnijoj "glazbi glazbenika" koja se svira bržim tempom i sadržava više na akordu temeljene improvizacije. ''[[Cool jazz]]'' razvio se krajem 1940-ih, uvevši mirnije zvuke i duge, linearne melodije.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T23:18:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Glazbeni žanr
| ime_žanra = Jazz
| slika = Louis Armstrong restored.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov = [[Louis Armstrong]] (1901. - 1971.) zbog svojih pridonosa kao trubač, pjevač i kompozitor, jedan je od najznačajnijih glazbenika jazza.
| boja = pink
| boja_pozadine = black
| stilski_začetak = [[Blues]], [[ragtime]], [[Spiritual (glazba)|spiritual]], [[folk]], [[koračnice]], [[Klasična glazba|klasična]]
| kulturni_začetak = Kraj 19. stoljeća, <br>Južni [[SAD]]
| glazbala = [[saksofon]] · [[truba]] · [[trombon]] · [[klarinet]] · [[glasovir]] · [[bas]] · [[bubnjevi]] · [[gitara]] · [[pjevanje|vokali]]
| popularnost = [[1920-ih]] – [[1960-ih]]
| izvedeni_oblici =
| podžanr = Asian American jazz • Avant-garde jazz • [[Be-bop|Bebop]] • Big band • Chamber jazz • [[Cool jazz]] • [[Free jazz]] • Gypsy jazz • Latin jazz • Mainstream jazz • Mini-jazz • Modal jazz • M-Base • Neo-bop • Orchestral jazz • Post-bop • Stride • [[Swing]] • Third stream • Traditional jazz • Traditional pop • Vocal jazz
| spoj_žanrova = [[Acid jazz]] • Afrobeat • Bluegrass • Bossa nova • Calypso jazz • Continental jazz • Crossover jazz • Dansband • Deep house • Free funk • Funk • Hard bop • Humppa • Jam band • Jazz blues • Jazz funk • [[Jazz fuzija]] • Jazz rap • Jump blues • Livetronica • Mambo • Math rock • Mod revival • Modern Creative • No Wave • Novelty piano • Nu jazz • Nu soul • Post-metal • Progressive rock • Punk jazz • Reggae • Rhythm and blues • Shibuya-kei • Ska • Ska jazz • Smooth jazz • Soul jazz • Spank jazz • Swing revival • World fusion • Yé-yé
| regionalna_scena = [[Australija]] • [[Armenija]] • [[Azerbajdžan]] • [[Balkan]] • [[Baltimore]] • [[Belgija]] • [[Bossa nova|Brazil]] • [[Kanada]] • [[Chicago]] • [[Kuba]] • [[Danska]] • [[Francuska]] • [[Njemačka]] • [[Haiti]] • [[Indija]] • [[Iran]] • [[Italija]] • [[Japan]] • [[Kansas City]] • [[Malavi]] • [[Dixieland|New Orleans]] • [[New York City]] • [[Poljska]] • [[Južna Afrika]] • [[Španjolska]] • [[Švedska]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| ostale_teme =
}}

'''''Jazz''''' (ili '''džez''') je [[Glazbeni žanrovi|glazbeni žanr]] koji je nastao u [[Afroamerikanci|afroameričkim]] zajednicama [[New Orleans]]a, [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]],<ref>{{Cite web|url=https://www.nps.gov/jazz/learn/historyculture/history_early.htm|title=Porijeklo ''jazza'' u New Orleansu - Njuorleanski nacionalni povijesni park ''jazza'' (Američki nacionalni parkovi)|website=www.nps.gov|language=en|access-date=19. ožujka 2017.}}</ref> krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a svoje je korijene povukao iz ''[[blues]]a'' i ''[[ragtime]]a''.<ref>{{Cite web|url=https://www.sbg.ac.at/ges/people/wagnleitner/usa3/nov26frame.htm|title=Karta ''jazz'' stilova autora Joachima Berendta, "Knjiga ''jazza''"|last=|first=|date=|website=www.sbg.ac.at|access-date=219. ožujka 2017.}}</ref> Od početka [[doba jazza|doba ''jazza'']] u 1920-ima, ''jazz'' je postao priznat kao veliki oblik glazbenog izričaja. Zajednički smisao afroamerikanaca i euroamerikanaca za nastup i izvedbu povezao je tada neovisnu [[tradicionalna glazba|tradicionalnu]] i [[popularna glazba|popularnu glazbu]].<ref name="Hennessey">[https://books.google.com/books/about/From_jazz_to_swing_black_jazz_musicians.html?id=nvskngEACAAJ Hennessey, Thomas, ''Od ''jazza'' do ''swinga'': crni ''jazz'' glazbenici i njihova glazba, 1917. - 1935.'']. doktorska disertacija, Northwesternsko Sveučilište, 1973., str. 470. - 473.</ref> ''Jazz'' karakteriziraju ''swing'' (zamahnute) i plave note (note pjevane ili svirane za četvrt ili pola tona više ili niže od standardnih), "razgovor" među instrumentima, [[poliritmija]] i [[improvizacija]]. Svoje korijene vuče iz zapadnoafričke kulture i glazbe, time i afroameričke glazbene tradicije koje podrazumijevaju ''[[blues]]'' i ''[[ragtime]]'', kao i europske vojne koračnice.<ref>Ferris, Jean (1993.) ''Pejzaž američke glazbe''. Brown i Benchmark. {{ISBN|0697125165}}. str. 228., 233.</ref> Iako su temelji ''jazza'' duboko postavljeni unutar crnačkih iskustava u Sjedinjenim Državama, različite kulture također su pridonijele vlastitim iskustvima i stilovima ovoj vrsti umjetnosti. Intelektualci širom svijeta prihvatili su ''jazz'' kao "jedan od originalnih američkih vrsta umjetnosti."<ref>Larry Starr i Christopher Waterman. [http://iipdigital.usembassy.gov/st/english/publication/2008/08/20080812212457eaifas0.7410852.html#axzz3QeZKNVtc "Popularni ''Jazz'' i Swing: Američka originalna vrsta umjetnosti"] IIP Digital. Oxford University Press, 26. srpnja 2008.</ref>

''Jazz'' se raširio po svijetu i privukao različitim nacionalnim, regionalnim i lokalnim glazbenim kulturama što je omogućilo nastanak mnogih karakterističnih stilova. [[Dixieland|Njuorleanski ''jazz'']] niknuo je u ranim 1910-ima spojivši puhačke koračnice, francuske [[kadril]]e, ''[[biguine]]'', ''ragtime'' i ''blues'' s kolektivnom [[polifonija|polifonijskom]] improvizacijom. Za vrijeme 1930-ih su aranžirani i plesu orijentirani ''[[swing]]'', ''[[big band|big bendovi]]'', [[Kansas City jazz|Kansas City ''jazz'']], ''hard-swinging'', ''bluesy'', improvizacijski stil i [[romski jazz|romski ''jazz'']] bili istaknuti stilovi. Pojavom ''[[bebop]]aa'' 1940-ih ''jazz'' se sa plesne popularne glazbe odmaknuo prema izazovnijoj "glazbi glazbenika" koja se svira bržim tempom i sadržava više na akordu temeljene improvizacije. ''[[Cool jazz]]'' razvio se krajem 1940-ih, uvevši mirnije zvuke i duge, linearne melodije.

Početkom 1950-ih pojavio se ''[[free jazz]]'' koji je istraživao sviranje bez uobičajenih ritmičkih struktura. Sredinom 1950-ih kao spoj ''[[rhythm and blues]]a'', ''[[gospel]]a'' i ''bluesa'' nastao je ''[[hard bop]]'', a krajem desetljeća [[modalni jazz|modalni ''jazz'']] u kojem je glazbena ljestvica bila osnova glazbene strukture i improvizacije. [[Jazz fuzija|''Jazz'' fuzija]] pojavila se krajem 1960-ih i početkom 1970-ih, spojivši ''jazz'' improvizaciju s ritmovima ''[[rock]]'' glazbe, električnim instrumentima i jako pojačanim scenskim zvukom. Ranih 1980-ih, komercijalni oblik ''jazz'' fuzije zvan ''[[smooth jazz]]'' proslavio se pokrivši značajan dio radijskog programa. Ostali stilovi i žanrovi obilovali su 2000-ih, poput ''[[Latin jazz|latina]]'' i [[afrokubanski jazz|afrokubanskog ''jazza'']].

==Etimologija i definicija==
[[Datoteka:Albert Gleizes, 1915, Composition pour Jazz, ulje na kartonu, 73x73 cm, Solomon R. Guggenheim Museum, New York.jpg|thumb|[[Albert Gleizes]], 1915. godina, ''Composition pour Jazz'', iz [[Guggenheimov muzej u New Yorku|Guggenheimovog muzeja]] u [[New York]]u]]

Kao predmet mnogih istraživanja bilo je značenje riječi ''jazz'', a na sreću, negova povijest je dobro zabilježena. Smatra se da je povezana s riječju ''jasm'', američkim žargonom koji datira iz 1860. godine, što znači "polet, energija."<ref name="baseball" /> Najraniji pisani zapis te riječi je u članku novina ''[[Los Angeles Times]]a'' iz 1912. u kojem je velikoligaški [[bejzbol|bejzbolski]] bacač nazvao svoje bacanje ''jazz ballom'' "zato što titra i ne možeš ništa poduzeti oko toga."<ref name="baseball">{{cite news|last1=Wilton|first1=Dave|title=Bejzbolsko porijeklo riječi ''jazz''|url=http://blog.oxforddictionaries.com/2015/04/jazz-baseball/|accessdate=20. lipnja 2016.|work=[[OxfordDictionaries.com]]|publisher=[[Oxford University Press]]|date=6. travanj 2015.}}</ref>

Uporaba riječi u glazbenom smislu zabilježena je 1915. godine u novinama ''[[Chicago Tribune]]a.''<ref name=CDT>{{Cite news|url=http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf |title=''Blues'' je ''jazz'', a ''jazz'' je ''blues'' |last=Seagrove |first=Gordon |newspaper=[[Chicago Tribune|Chicago Daily Tribune]] |format=PDF |date=11. srpanj 115. |accessdate=4. studenog 2011. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130130212/http://www.omf.paris-sorbonne.fr/IMG/pdf/1915_article_Seagrove.pdf |archivedate=30. siječanj 2012. |df= }} Arhivirano u Observatoire Musical Français, [[Paris-Sorbonne University]].</ref> U New Orleansu, prvi zapis te riječi izdan je 14. studenog 1916. u članku ''[[Times-Picayune]]a'' koji govori o "jas bendovima."<ref>{{cite web|author=Benjamin Zimmer|author-link=Benjamin Zimmer|title="Jazz": Priča o tri grada|url=http://www.visualthesaurus.com/cm/wordroutes/1876/|work=Word Routes|publisher=The Visual Thesaurus|date=8. lipanj 2009.|accessdate=8. lipnja 2009.}}</ref> U intervjuu za [[NPR]], glazbenik [[Eubie Blake]] ponudio je svoja sjećanja originalnih žarkonskih konotacija tog termina, rekavši: "Kad ga je Broadway pokupio, nazvali su ga 'J-A-Z-Z.' Nismo ga tako zvali. Pisalo se 'J-A-S-S.' Da si znao njegovo stvarno značenje, ne bi ga izgovarao pred damama."<ref>[http://www.npr.org/2016/03/19/470879654/the-musical-that-ushered-in-the-jazz-age-gets-its-own-musical "Mjuzikl koji je uletio u doba ''jazza'' dobiva vlastiti mjuzikl", ''NPR Music'', 19. ožujak 2016.]</ref> [[Američko društvo za narječja]] prozvalo ju je [[Riječ godine|riječju godine]].

''Jazz'' se dokazao teškim za definirati, jer obuhvaća širok opseg glazbe koja se prostire periodom od preko 100 godina, od ''[[ragtime]]a'' sve do [[jazz fuzija|''jazz'' fuzije]] 2010-ih. Bilo je pokušaja da se definira ''jazz'' iz perspektive drugih glazbenih tradicija, poput europske glazbene povijesti ili afričke glazbe, no kritičar [[Joachim-Ernst Berendt]] tvrdi da bi njegove smjernice i definicija trebali biti širi,<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371.">Joachim E. Berendt. ''Knjiga ''jazza'': od ''ragtimea'' do fuzije i iza''. Preveli H. i B. Bredigkeit s Danom Morgensternom. 1981. Lawrence Hill Books, str. 371.</ref> definiravši ''jazz'' kao "oblik [[glazbena umjetnost|glazbene umjetnosti]] koja je nastala u Sjedinjenim Državama kao posljedica sukoba crnačke s europskom glazbom."<ref>[[Berendt, Joachim Ernst]] (1964.) [https://books.google.com/books?ei=8Rz-UdDVDefb7AbhvYCYBA&id=pjgYAQAAIAAJ&dq=Joachim+Berendt+which+originated+in+the+United+States+through+the+confrontation+of+blacks&q=confrontation#search_anchor ''Nova knjiga ''jazza'': povijest i vodič'', str. 278. Peter Owen.] At Google Books. Pristupčjeno 4. kolovoza 2013.</ref> Također dodaje kako se ono razlikuje od europske glazbe u smislu da ''jazz'' ima "posebni odnos s vremenom koji se definira kao '[[swing]]'", što uključuje "spontanost i vitalnost glazbene produkcije u kojoj improvizacija ima značajnu ulogu" i sadrži "zvučnost i način fraziranja što preslikava individualnost ''jazz'' glazbenika".<ref name="Joachim E. Berendt 1981. Str. 371."/> Prema mišljenju [[Robert Christgau|Roberta Christgaua]], "većina nas bi rekla da je izmišljanje značaja dok se prepuštamo doživljaju sama srž i obećanje ''jazza''."<ref>{{cite news|last=Christgau|first=Robert|authorlink=Robert Christgau|date=28. kolovoz 1986.|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv10-86.php|title=Christgaov vodič za potrošače|newspaper=[[The Village Voice]]|location=New York|accessdate=10. rujna 2015.}}</ref>

Širu definiciju koja obuhvaća sva radikalno različita doba ''jazza'' predložio je Travis Jackson: "to je glazba koja sadrži kvalitete poput ''swinga'', improvizacije, grupne interakcije, razvitak 'individualnog glasa' te otvorenost prema različitim glazbenim mogućnostima." Krin Gibbard pruža pregled na raspravu oko definicija, tvrdeći da je ''jazz'' "koncepcija" koja je, iako umjetna, i dalje korisna za odrediti "više glazbenih vrsta koje imaju dovoljno sličnosti da se shvate kao dio povezane tradicije."<ref>{{Cite book|author1=Cooke, Mervyn |author2=Horn, David G. |title=Cambridgeov pratitelj ''jazza''|year=2002.|publisher=Cambridge University Press|location=New York|isbn=0-521-66388-1|pages=1., 6.}}</ref> U kontrast naporima komentatora i entuzijasta određenih vrsta ''jazza'' koji se zalažu za uže definicije koje isključuju druge vrste, sami glazbenici su često neskloni definiranju glazbe koju sviraju. U riječima [[Duke Ellington|Dukea Ellingtona]], jednog od najpoznatnijih lica ''jazza'': "Sve je to glazba."<ref>{{cite journal|last=Luebbers|first=Johannes|date=8. rujan 2008.|title=Sve je to glazba|journal=Resonate|publisher=Australian Music Centre}}</ref>

== Glazbene značajke ''jazza'' ==
Osnovna značajka jazza je improvizacija, no sav jazz nije improvizacije već se sastoji od zadanih i improviziranih dijelova. Jazz improvizacija najčešće ima oblik teme s varijacijama. Tema je najčešće neka popularna pjesma od 32 takta. Temeljni harmonijski uzorak od 32 takta zove se korus. Improvizator varira izvornu melodiju mijenjajući joj visinu i ritam. Neke varijacije mogu biti slične originalnoj temi, dok se druge od nje bitno udaljavaju.
Tijekom vremena se improvizacija razvijala. Ona je bila glavni element afričke i afro-američke glazbe te se u početku izvodila na način call and response tj. način kod kojega se izmjenjuju pojedinac i grupa. Kod rane blues glazbe isto je bio način call and response, ali se u njoj improvizirao i tekst. U New Orleans jazz stilu glazbenici su naizmjenično improvizirali melodiju, dok u swingu improvizacija je svedena na minimum jer big bandovi sviraju isključivo napisanu glazbu.

Tri najznačajnije ritamske značajke jazza su sinkopirani ritam, sloboda izvođenja i stalan ritmički puls. Jazz glazbenici su imali slobodu izvođenja tj. mogli su usporavati ili ubrzavati ritamske figure. Mjera jazz-skladbi je četverodobna, s čestim naglascima lakih doba – druge i četvrte. Kako se jazz improvizacija razvijala ritam je postajao sve nepravilniji i složeniji. U ritmu je najveći dio crnačkog utjecaja na jazz.

Jazz melodije isto su tako fleksibilne kao i ritam. U početku se upotrebljavala europska dijatonska ljestvica nešto izmijenjena crnačkim sistemom skala tzv. blues ljestvica. Kasnije se zvuk oslobađa pa primjerice u free jazzu glazbenici odbacuju zadani tonalitet. Jazz glazbenici također traže veću izražajnost i individualnost zvuka. Individualnost zvuka se postiže posebnim načinima sviranja koji uključuju blue notes, uporabu vibrata i glisanda. Tonska građa jazza je durska ljestvica sa sniženim 3., 5. i 7. stupnjem.

Jazz najčešće svira mala grupa – combo od 2 do 8 izvođača ili velika skupina – big band od 10 do 15 izvođača. Temelj izvođačkog sastava je ritamska sekcija koja se najčešće sastoji od klavira, kontrabasa, udaraljki, ponekad bendža ili bas-gitare. Solistički instrumenti su: kornet, trublja, saksofon (sopran, alt, tenor, bariton), klavir, klarinet, vibrafon, trombon i dr. Svakom bilo većem ili manjem sastavu svojstvena je solistička postava. Princip sviranja nije stvaranje homogenog zvuka, već naprotiv isticanje razlika u instrumentalnim bojama. Svaki veliki solist ima svoj individualni nezamjenjivi ton. Limeni puhači mogu stvarati zanimljive boje uporabom različitih prigušivača – sordina . To su: obični sordino, torpedo sordino i lončasti sordino. Bogatstvo zvukovnih boja postiže se i spajanjem različitih instrumenata, bilo solističkih ili u skupinama. Ansambli pojedinih stilova razlikovali su se po broju i vrsti instrumenata, kao i po pripadnosti pojedinog instrumenta ritamskoj ili melodijskoj sekciji. Važniji instrumenti starijeg stila bili su trublja (kornet) i klarinet, koji je kasnije izgubio na važnosti. Bubnjevi se u doba be-bopa obogaćuju serijom afro-kubanskih instrumenata. Gudači, osim violine i kontrabasa, nisu imali važnije uloge. Gitara, nekad u ritamskoj grupi, danas pripada pretežno melodijskoj grupi. U be-bopu se melodijski instrumenti, truba i saksofon, ponekad pridružuju ritamskoj skupini. Ponekad u jazz-band ulaze i oboa i flauta. Klasična postava instrumenata se u novije vrijeme obogaćuje nizom novih rijetkih instrumenata, posebno iz folklora raznih zemalja. Tako se u free jazu koriste alpski rog, sitar, frule i različite udaraljke. Uz njih se susreću i instrumenti s električnim pojačalima, kao što su gitara, kontrabas, klavir i vibrafon, pa trublje i saksofoni.

== Formacije ==
Veličina sastava varira od [[trio|trija]] do punog
[[simfonijski orkestar|simfonijskog orkestra]] koji onda dobije pridjev "Jazz".
U Jazz orkestru svaki instrument može imati ulogu solista, služi se pisanim aranžmanima,a improviziraju samo pojedini [[solist]]i.

U malim sastavima improviziraju svi instrumenti na zadanu temu.

== Velikani ''jazza'' ==
''Oba odjeljka kronološki su poredana po godini rođenja''

===Instrumentalisti===
{{stupci|3|razmak=|

*[[Buddy Bolden|Charles "Buddy" Bolden]] (1877. – 1931.)
*[[Duke Ellington]] (1899. – 1974.)
*[[Louis Armstrong]] (1901. – 1971.)
*[[Joe Venuti]] (1903. – 1978.)
*[[Earl Hines]] (1903. – 1983.)
*[[Glenn Miller]] (1904. - 1944.)
*[[Fats Waller]] (1904. – 1943.)
*[[Count Basie]] (1904. – 1984.)
*[[Stéphane Grappelli]] (1908. – 1997.)
*[[Benny Goodman]] (1909. – 1986.)
*[[Art Tatum]] (1909. – 1956.)
*[[Sun Ra]] (1914. – 1993.)
*[[Ward Kimball]] (1914. – 2002.)
*[[Oliver Todd]] (1916. - 2001.)
*[[Thelonious Monk]] (1917. – 1982.)
*[[Dizzy Gillespie]] (1917. – 1993.)
*[[Nat King Cole]] (1919. - 1965.)
*[[Clark Terry]] (1920. – 2015.)
*[[Charlie Parker]] (1920. – 1955.)
*[[Dave Brubeck]] (1920. – 2012.)
*[[Charles Mingus]] (1922. – 1979.)
*[[Wes Montgomery]] (1923. – 1968.)
*[[Oscar Peterson]] (1925. – 2007.)
*[[Miles Davis]] (1926. – 1991.)
*[[John Coltrane]] (1926. – 1967.)
*[[Gerry Mulligan]] (1927. – 1996.)
*[[Conrad Janis]] (rođen 1928.)
*[[Chet Baker]] (1929. – 1988.)
*[[Bill Evans]] (1929. – 1980.)
*[[Ornette Coleman]] (1930. – 2015.)
*[[Stanley Turrentine]] (1934. – 2000.)
*[[Boško Petrović]] (1935. - 2011.)
*[[Bill Watrous]] (rođen 1939.)
*[[Wynton Marsalis]] (rođen 1961)
*[[Matija Dedić]] (rođen 1973.)
}}

===Vokalisti===
{{stupci|3|razmak=|

*[[Louis Armstrong]] (1901. – 1971.)
*[[Ivie Anderson]] (1905. – 1949.)
*[[Billie Holiday]] (1915. – 1959.)
*[[Frank Sinatra]] (1915. – 1998. )
*[[Ella Fitzgerald]] (1917. – 1996.)
*[[Anita O'Day]] (1919. – 2006.)
*[[Peggy Lee]] (1920. – 2002.)
*[[Joya Sherrill]] (1924. – 2010.)
*[[Sarah Vaughan]] (1924. – 1990.)
*[[Dinah Washington]] (1924. – 1963.)
*[[June Christy]] (1925. – 1990.)
*[[Betty Carter]] (1929. – 1998.)
*[[Abbey Lincoln]] (1930. – 2010.)
*[[Helen Merrill]] (rođena 1930.)
*[[Nina Simone]] (1933. – 2003.)
*[[Karin Krog]] (rođena 1937.)
*[[Monica Zetterlund]] (1937. – 2005.)
*[[Dee Dee Bridgewater]] (rođena 1950.)
*[[Radka Toneff]] (1952. – 1982.)
*[[Cassandra Wilson]] (rođena 1955.)
}}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.jazz.hr/ Hrvatski Jazz Portal]
* [http://www.festjazza.com/ Fest Jazza Koprivnica]
* [http://www.jalc.org/ Jazz u Lincoln Centru]
* [http://www.smithsonianjazz.org/ Jazz u Smithsonijanskom muzeju]
* [https://web.archive.org/web/20101113041113/http://www.redhotjazz.com/ RedHotJazz.com]
* [http://www.americanjazzmuseum.org/ American Jazz Museum], službena web stranica
* [https://archive.org/details/Free_20s_Jazz_Collection Besplatna kolekcija jazza iz 1920-ih] dostupna za preuzimanje na [[Archive.org]]
* [http://historyscoper.com/jazzscope.html The Historyscoper]

[[Kategorija:Glazbeni žanrovi]]