WikiSysop u (test) 11:42, 9. travanj 2026.

2026-04-09T11:42:49Z

←Starija inačica		Inačica od 9. travanj 2026. u 11:42
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Java (programski jezik)'''-->'''Java''' je [[Objektno orijentirano programiranje\|objektno orijentirani]] [[programski jezik]] koji su razvili [[James Gosling]], [[Patrick Naughton]] i drugi inženjeri u tvrtci Sun Microsystems. Razvoj je počeo [[1991.]], kao dio projekta Green, a objavljen je u [[studeni\|studenom]] [[1995.]]		<!--'''Java (programski jezik)'''-->'''Java''' je [[Objektno orijentirano programiranje\|objektno orijentirani]] [[programski jezik]] koji su razvili [[James Gosling]], [[Patrick Naughton]] i drugi inženjeri u tvrtci Sun Microsystems. Razvoj je počeo [[1991.]], kao dio projekta Green, a objavljen je u [[studeni\|studenom]] [[1995.]]

	~~Tvrtka Sun~~ posjeduje [[trademark]] na ime Java, ali samo okruženje je moguće bez plaćanja skinuti sa ~~Sunovih~~ [[internet]] poslužitelja.		Trenutno tvrtka [[Oracle]] posjeduje [[trademark]] na ime Java, ali samo okruženje je moguće bez plaćanja skinuti sa Oracleovih [[internet]] poslužitelja. Oracle je kupio tvrtku Sun Microsystems 2009. godine<ref>{{citiranje weba\|title=Oracle Buys Sun\|website=Oracle\|date=20.04.2009\|access-date=9.04.2026\|url=https://www.oracle.com/corporate/pressrelease/oracle-buys-sun-042009.html

			}} </ref>

			==Prednosti Jave==

	Velika prednost u odnosu na većinu dotadašnjih programskih jezika je to što se programi pisani u Javi mogu izvoditi bez preinaka na svim operativnim sustavima za koje postoji '''JVM''' ([[Java (virtualni stroj)\|Java Virtual Machine]]), dok je klasične programe pisane primjerice u C-u potrebno prilagođavati platformi([[OS\|Operacijskom sustavu]]) na kojem se izvode.		Velika prednost u odnosu na većinu dotadašnjih programskih jezika je to što se programi pisani u Javi mogu izvoditi bez preinaka na svim operativnim sustavima za koje postoji '''JVM''' ([[Java (virtualni stroj)\|Java Virtual Machine]]), dok je klasične programe pisane primjerice u C-u potrebno prilagođavati platformi([[OS\|Operacijskom sustavu]]) na kojem se izvode.

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

2026-04-09T05:38:46Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 9. travanj 2026. u 05:38
Redak 123:		Redak 123:
	* [http://www.oracle.com/us/technologies/java/overview/index.html službena stranica ORACLE-a o Javi]		* [http://www.oracle.com/us/technologies/java/overview/index.html službena stranica ORACLE-a o Javi]
	* Marko Topolnik, Mario Kušek: [https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Skripta-Java[1].pdf ''Uvod u programski jezik Java. Skripta: uz kolegij Informacija, logika i jezici'']. FER. Zagreb, 2008.		* Marko Topolnik, Mario Kušek: [https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Skripta-Java[1].pdf ''Uvod u programski jezik Java. Skripta: uz kolegij Informacija, logika i jezici'']. FER. Zagreb, 2008.
			*[https://docs.oracle.com/en/java/javase/17/docs/api/index.html JAVA 17 API]


	[[Kategorija:Programski jezici]]		[[Kategorija:Programski jezici]]

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

2026-04-09T05:37:29Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 9. travanj 2026. u 05:37
Redak 122:		Redak 122:

	* [http://www.oracle.com/us/technologies/java/overview/index.html službena stranica ORACLE-a o Javi]		* [http://www.oracle.com/us/technologies/java/overview/index.html službena stranica ORACLE-a o Javi]
			* Marko Topolnik, Mario Kušek: [https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Skripta-Java[1].pdf ''Uvod u programski jezik Java. Skripta: uz kolegij Informacija, logika i jezici'']. FER. Zagreb, 2008.


	[[Kategorija:Programski jezici]]		[[Kategorija:Programski jezici]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:25:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Java''' je [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentirani]] [[programski jezik]] koji su razvili [[James Gosling]], [[Patrick Naughton]] i drugi inženjeri u tvrtci Sun Microsystems. Razvoj je počeo [[1991.]], kao dio projekta Green, a objavljen je u [[studeni|studenom]] [[1995.]]

Tvrtka Sun posjeduje [[trademark]] na ime Java, ali samo okruženje je moguće bez plaćanja skinuti sa Sunovih [[internet]] poslužitelja.

Velika prednost u odnosu na većinu dotadašnjih programskih jezika je to što se programi pisani u Javi mogu izvoditi bez preinaka na svim operativnim sustavima za koje postoji '''JVM''' ([[Java (virtualni stroj)|Java Virtual Machine]]), dok je klasične programe pisane primjerice u C-u potrebno prilagođavati platformi([[OS|Operacijskom sustavu]]) na kojem se izvode.

Time i bogatim skupom klasa za rad s mrežnim komunikacijama u jednom trenutku je Java bila najbolji izbor za široku lepezu mogućih aplikacija. Microsoft je stoga razvio svoj [[C povisilica (programski jezik)|C#]] i [[.NET]] platformu kao odgovor na [[open source]] alternative.

Java je jedan od najkorištenijih programskih jezika. Procjene i izvješća o broju korisnika kreću se od gotovo 7 do preko 10 milijuna.<ref>[http://plumbr.eu/blog/how-many-java-developers-in-the-world (en.) Plumbr.eu: How many Java developers are there in the world? July 18, 2012, by Priit Potter], pristupljeno 9. siječnja 2013.</ref><ref>[http://langpop.com/ (en.) LangPop.com: Programming Language Popularity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180903221633/http://www.langpop.com/ |date=3. rujna 2018. }}, pristupljeno 9. siječnja 2013.</ref><ref>[http://www.tiobe.com/index.php/content/paperinfo/tpci/index.html (en.) TIOBE: Programming Community Index for January 2013], pristupljeno 9. siječnja 2013.</ref>

Na današnjem tržištu, Java se koristi široko i dosljedno tamo gdje preteže brzina razvoja programskog sustava nad zahtjevima do brzine rada programa. Iako inspirirana jezikom C, Java pruža bolji stupanj sigurnosti i pouzdanosti zahvaljujući VM-u i hermetički zatvorenom okolišu u kome svaki program operira: na Javi se brže razvija program s manje pogrešaka.

Upravo zbog toga je popularna za razvoj programa na mobilnim telefonima i kod financijskih kompanija. Javlja se kao osnovni jezik za programiranje [[Google]]ovog sustava [[Android (operacijski sustav)|Android]].

== Sintaksa jezika ==
Javina sintaksa je slična sintaksi [[C++]]-a. Sav kod se piše u klasama, a svaki podatak je objekt - uz iznimku primitivnih tipova podataka (cijeli i decimalni brojevi, boolean vrijednosti i znakovi).

Za razliku od C++-a, java ne podržava preopterećivanje operatora (ad-hoc polimorfizam). Također ne podržava višestruko nasljeđivanje klasa (ali dopušta višestruko nasljeđivanje sučelja). Uz dva tipa komentara korištena u C++-u ({{Mono|// ...}} za jednolinijski i {{Mono|/* ... */}} za višelinijski kod), java uvodi i tzv. Javadoc komentare ({{Mono|/** ... */}}) koji dopuštaju pisanje dokumentacije za klase i metode.

Primjer Javadoc dokumentacije za klasu:<syntaxhighlight lang="java" line="1">
/**
* Objašnjenje koda klase
* može se protezati kroz više linija. *
* @author Ivan Horvat ** definira autora ove klase
* @version 1.0 ** definira inačicu ovog koda
* @since 2014-03-31 ** broj inačice u kojoj je prvi put
* ** uvedena ova funkcionalnost
*/
</syntaxhighlight>Javadoc dokumentacija za metode ima još niz dodatnih parametara, na primjer:<syntaxhighlight lang="java">
/**
* Kao primjer ćemo koristiti metodu koja prima dva broja
* i vraća njihov zbroj
* @param brojA Ovo je prvi parametar metode
* @param brojB Ovo je drugi parametar metode
* @return int Metoda vraća cjelobrojni zbroj dva broja
* @exception IOException iznimka pri unosu vrijednosti koje nisu brojevi
* @see IOException ** poveznica na stranicu o iznimci
*/
</syntaxhighlight>Neki programi mogu automatski generirati dokumentaciju za program iz Javadoc komentara.

=== Primjer "Hello world!" programa ===
{{Glavni|"Hello, World!"}}<syntaxhighlight lang="java">
public class HelloWorldApp {
public static void main(String[] args) {
System.out.println("Hello World!"); // ispisuje string u konzolu
}
}
</syntaxhighlight>Datoteke izvornog koda moraju biti imenovane prema javnoj klasi koju sadrže, uz ekstenziju {{Mono|.java}} (u našem slučaju HelloWorldApp.java). Ta će se datoteka kompajlirati u ''bytecode'' ekstenzije {{Mono|.class}}, što će dopustiti pokretanje koda. Moguće je imati samo jednu javnu ({{Mono|public}}) klasu u datoteci. Sve klase koje nisu javne mogu biti spremljene u bilo kojoj .java datoteci, no kompajlirat će se po jedna .class datoteka za svaku klasu, istog imena kao i klasa. Anonimne klase dobit će spojeni naziv njihove roditeljske klase, znaka $ i cijelog broja.

==== Modifikatori razine pristupa ====
Svaka klasa i njezine metode (funkcije u klasi) imaju definirane razine pristupa, koje ograničavaju tko ih sve smije pozvati i tko ima pristup njihovim [[Varijabla|varijablama]] (u primjeru ključna riječ {{Mono|public}}.
{| class="wikitable"
|+
!
!Klasa
!Paket
!Naslijeđena klasa
(isti paket)
!Naslijeđena klasa
(drugi paket)
!Ostalo
|-
|'''public'''
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|-
|'''protected'''
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
| -
|-
|nema modifikator
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
| -
| -
|-
|'''private'''
|ima pristup
| -
| -
| -
| -
|}
Klase zadano trebaju biti vezane za objekte (klasa definira tip objekta), i samo se putem objekta mogu pozvati varijable i metode neke klase, na primjer: <syntaxhighlight lang="java">
public class mojaKlasa {
int x = 5;

public static void main(String[] args) {
mojaKlasa mojObjekt = new mojaKlasa();
System.out.println(mojaKlasa.x); //pogrešno
System.out.println(mojObjekt.x); //ispravno - ispisuje 5
}
}
</syntaxhighlight>Ključna riječ {{Mono|static}} ispred klase označava da se ta klasa ne treba instancirati, odn. ne treba biti vezana za objekt kako bi se pozvala:
<br /><syntaxhighlight lang="java">
public static class mojaKlasa { //statička klasa
static int x = 5; //statička varijabla

public static void main(String[] args) {
System.out.println(mojaKlasa.x); //ovo je sada u redu
}
}
</syntaxhighlight>Statičke metode ne mogu pristupiti ni jednom članu klase koji također nije statičan.

Ključna riječ {{Mono|void}} označava da funkcija na koncu izvođenja ne vraća nikakvu vrijednost onome tko ju je pozvao. Ako Java program prestaje raditi uslijed greške, mora eksplicitno pozvati {{Mono|System.exit( int )}}, gdje je int cijeli broj, kako bi mogao vratiti broj pogreške (obično se broj 0 uzima kao završetak bez pogreške).

Funkcija naziva {{Mono|main}} je točka ulaska u program. Funkcija mora primati niz (polje) stringova (string je niz znakova), u slučaju da se funkcija pokreće uz dodatne argumente, oni se spremaju u niz imena ''args.''

Klasa {{Mono|System}} deklarira {{Mono|public static}} polje imena {{Mono|out}}. {{Mono|Out}} objekt je instanca klase {{Mono|PrintStream}}, koja pruža mnoge metode za ispis.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.oracle.com/us/technologies/java/overview/index.html službena stranica ORACLE-a o Javi]

[[Kategorija:Programski jezici]]

Java (programski jezik) - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 11:42, 9. travanj 2026.

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica