<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Jaslice</id>
	<title>Jaslice - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Jaslice"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jaslice&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-15T21:46:04Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jaslice&amp;diff=405877&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jaslice&amp;diff=405877&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-01-02T09:06:08Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 2. siječanj 2022. u 09:06&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Jaslice&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{dz}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Jaslice&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{dz}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{izdvojeni članak|prosinac 2009.}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Crkva Gospe Lurdske 251208.jpg|mini|300px|desno|Jaslice u crkvi Gospe Lurdske u [[Rijeka|Rijeci]].]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Crkva Gospe Lurdske 251208.jpg|mini|300px|desno|Jaslice u crkvi Gospe Lurdske u [[Rijeka|Rijeci]].]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Jaslice&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su prikaz [[Isus]]ova rođenja opisanoga u [[Evanđelje po Mateju|Evanđeljima po Mateju]] i [[Evanđelje po Luki|Luki]]. Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica [[Isus|Djeteta Isusa]], [[Sveta Marija|Djevice Marije]], [[Sveti Josip|sv. Josipa]] te pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i mnoge druge likove poput pastira, [[anđeo|anđela]], [[Sveta tri kralja|svetih triju kraljeva]] i dr. Postoje i žive jaslice s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo [[dijete]] koje predstavlja Isusa leži u jaslama. [[Vol]] i [[magarac]] su često sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u [[Biblija|biblijskom]] opisu Isusova rođenja.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Jaslice&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su prikaz [[Isus]]ova rođenja opisanoga u [[Evanđelje po Mateju|Evanđeljima po Mateju]] i [[Evanđelje po Luki|Luki]]. Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica [[Isus|Djeteta Isusa]], [[Sveta Marija|Djevice Marije]], [[Sveti Josip|sv. Josipa]] te pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i mnoge druge likove poput pastira, [[anđeo|anđela]], [[Sveta tri kralja|svetih triju kraljeva]] i dr. Postoje i žive jaslice s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo [[dijete]] koje predstavlja Isusa leži u jaslama. [[Vol]] i [[magarac]] su često sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u [[Biblija|biblijskom]] opisu Isusova rođenja.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jaslice&amp;diff=281638&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: no summary specified</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jaslice&amp;diff=281638&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-02T03:19:52Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;no summary specified&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 2. studeni 2021. u 03:19&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l120&quot;&gt;Redak 120:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 120:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{commonscat|Nativity scenes}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{Portal Kršćanstvo}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{Portal Kršćanstvo}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/jaslice.htm Jaslice]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/jaslice.htm Jaslice]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jaslice&amp;diff=68025&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jaslice&amp;diff=68025&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-27T15:20:50Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Jaslice&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{dz}}&lt;br /&gt;
{{izdvojeni članak|prosinac 2009.}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Crkva Gospe Lurdske 251208.jpg|mini|300px|desno|Jaslice u crkvi Gospe Lurdske u [[Rijeka|Rijeci]].]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Jaslice&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su prikaz [[Isus]]ova rođenja opisanoga u [[Evanđelje po Mateju|Evanđeljima po Mateju]] i [[Evanđelje po Luki|Luki]]. Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica [[Isus|Djeteta Isusa]], [[Sveta Marija|Djevice Marije]], [[Sveti Josip|sv. Josipa]] te pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i mnoge druge likove poput pastira, [[anđeo|anđela]], [[Sveta tri kralja|svetih triju kraljeva]] i dr. Postoje i žive jaslice s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo [[dijete]] koje predstavlja Isusa leži u jaslama. [[Vol]] i [[magarac]] su često sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u [[Biblija|biblijskom]] opisu Isusova rođenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jaslice se postavljaju u domove na [[Badnjak]] i ostaju do blagdana [[Bogojavljanje|Bogojavljanja]], a u crkvama do blagdana [[Krštenje Isusovo|Krštenja Isusova]]. Prve jaslice postavio je sv. [[Franjo Asiški]] u talijanskom mjestu Grecciju [[1223.]] godine.&amp;lt;ref&amp;gt; Macut, Ivan, 2020.: Apostolsko pismo Admirabile signum Svetoga Oca Franje o značenju i vrijednosti jaslica, &amp;#039;&amp;#039;[[Služba Božja (časopis)|Služba Božja]]&amp;#039;&amp;#039; 60 (4), 469. {{Hrčak|id=357017}} &amp;lt;/ref&amp;gt; Prve jaslice s figuricama, postavljene su u samostanu Fussen u [[Bavarska|Bavarskoj]], [[1252.]] godine. Jaslice kakve danas poznajemo potječu iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]], a procvat su doživjele nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Najstarije [[Hrvatska|hrvatske]] jaslice čuvaju se na otočiću [[Košljun]]u kraj [[Krk]]a. [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] započeo je [[1982.]] godine, tradiciju postavljanja jaslica u [[Vatikan]]u na [[Trg sv. Petra|Trgu sv. Petra]] ispred [[božićno drvce|božićnog drvca]]. U [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] u božićno vrijeme izložene su talijanske jaslice iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Među poznatijim jaslicama u Europi su [[provansa]]lski santoni, [[krakov]]ske i [[napulj]]ske jaslice. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Isusovo rođenje ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{glavni|Isusovo rođenje}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Krippe Wolfurt 1.JPG|220px|thumb|lijevo|Isusovo rođenje.]]&lt;br /&gt;
Po [[Evanđelje|Evanđeljima]], [[Djevica Marija]] rodila je [[Isus]]a uz pomoć svoga zaručnika [[Sveti Josip|Josipa]] u hebrejskom gradu [[Betlehem]]u. [[Rimski imperij|Rimski]] car [[August]] zapovijedio je popisivanje stanovništva u cijelom carstvu. Svatko je trebao ići u grad svojih predaka. Marija i Josip bili su iz roda kralja Davida pa je za njih popis bio u [[Betlehem]]u. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima. Sklonili su se u [[spilja|spilju]] kraj grada, gdje pastiri sklanjaju svoje životinje za nevrijemena. Tu je Marija porodila [[Isus]]a, povila ga i smjestila u jasle (Lk 2,7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U blizini su pastiri čuvali stada, prišao im je anđeo Gospodnji i rekao: &amp;quot;Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama (Lk 2,10-12). Pastiri su posjetili Isusa, Mariju i Josipa, a &amp;quot;Marija u sebi| pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu (Lk 2,19)&amp;quot;. Uskoro su se smjestili na bolje mjesto, jer se našao smještaj. Poslije je [[zvijezda repatica]] dovela [[sveta tri kralja]] do Isusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prikaz rođenja Isusova po [[Sveti Luka|Lukinu]] [[Evanđelje|Evanđelju]] (1-2):&lt;br /&gt;
&amp;lt;blockquote&amp;gt;&amp;lt;i&amp;gt;&lt;br /&gt;
U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.&lt;br /&gt;
&amp;lt;/i&amp;gt;&amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Giotto - Legend of St Francis - -13- - Institution of the Crib at Greccio.jpg|200px|thumb|desno|[[Giotto]]: Sv. Franjo u Grecciju.]]&lt;br /&gt;
Prve jaslice bile su one u Betlehemu, kada se Isus rodio. Već u ranim stoljećima kršćanstva, vjernici su slikali prizore Isusova rođenja u katakombama &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.livingcatholicism.com/archives/2006/12/a_short_history.html&amp;lt;/ref&amp;gt;. Postoje dokazi, da su [[Kršćanstvo|kršćani]] već u [[3. stoljeće|3. stoljeću]] štovali mjesto Isusova rođenja u Betlehemu. Majka [[Rimski imperij|rimskog]] cara [[Konstantin]]a, carica [[Jelena]] dala je sagraditi [[Bazilika Rođenja Isusova|baziliku]] nad mjestom [[špilja|špilje]] u kojoj se Isus rodio. [[Relikvije]] betlehemskih jaslica čuvaju se u [[rim]]skoj [[Bazilika Sv. Marije Velike|bazilici sv. Marije Velike]]. U podzemnoj kapelici u obliku betlehemske špilje, čuvaju se ostaci. U istoj bazilici, nalaze se i jaslice od [[mramor]]a iz [[1283.]], čiji je autor toskanski kipar Arnolfo di Cambio. Bio je običaj, da papa na tom mjestu drži božićnu polnoćku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U srednjem vijeku, u božićno vrijeme izvodili su se igrokazi, koji su prikazivali Isusovo rođenje i preteča su živih jaslica. Prve je jaslice postavio [[sveti Franjo Asiški]], [[1223.]] godine sa živim ljudima i životinjama. Slavio je [[polnoćka|polnoćku]] sa svojom subraćom u [[šuma|šumskoj]] špilji kod Greccija blizu [[Asiz]]a. Jasle sa slamom bile su kraj [[oltar]]a. Privezao je [[magarac|magarca]] i [[konj]]a. Franjo je govorio, nije služio misu, jer nije bio [[svećenik]], već [[đakon]] &amp;lt;ref name=&amp;quot;katolici.org&amp;quot;&amp;gt;http://www.katolici.org/kutak.php?action=c_vidi&amp;amp;id=8477&amp;lt;/ref&amp;gt;. Prema legendi, kod podizanja, ukazalo se [[Dijete Isus]]. [[Papa]] [[Honorije III.]] odobrio je Franjino postavljanje jaslica u crkve. [[Sveta Klara Asiška]] poticala je postavljanje jaslica u samostanima klarisa. Prve jaslice s figuricama, za koje se danas zna, postavljene su u samostanu Fussen u [[Bavarska|Bavarskoj]], [[1252.]] godine &amp;lt;ref name=&amp;quot;alicante.es&amp;quot;&amp;gt;http://www.alicante.es/ingles/culture/museos-belenes.html&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smatra se, da je ključnu ulogu u širenju jaslica, imala inicijativa [[svećenik]]a u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], da vjernici dublje razmišljaju i meditiraju o Isusovom rođenju. Tako su mnogi izrađivali kolijevke, jaslice s kipićem Djeteta Isusa. To je bio nabožni predmet poput [[krunica|krunice]] i [[raspelo|raspela]]. Nakon sto godina, gotovo sve crkve u [[Italija|Italiji]] imale su jaslice u božićnom vremenu. [[Sicilija]]nski kralj Karlo III. sakupljao je jaslice, koje su bile sve sadržajnije i raskošnije. Uskoro su i drugi imali kolekcije jaslica. Prve jaslice u Španjolskoj postavljenje su oko [[1300.]] godine u katedrali u [[Barcelona|Barceloni]] &amp;lt;ref name=&amp;quot;alicante.es&amp;quot;/&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jaslice kakve danas poznajemo nastale su u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. [[Isusovci]] su promicali postavljanje jaslica. Prve moderne jaslice postavili su u svom kolegiju u [[portugal]]skom gradu [[Coimbra|Coimbri]], a prve crkvene jaslice isusovci su postavili u [[Prag]]u, [[1562.]] godine&amp;lt;ref name=&amp;quot;katolici.org&amp;quot;/&amp;gt;. U vrijeme [[protureformacija|protureformacije]], jaslice su imale važnu ulogu u katoličkoj obnovi. Jaslice su popularizirali i [[franjevci]], [[dominikanci]], [[augustinci]] i drugi. Središte izrade jaslica bila je [[Italija]], pogotovo gradovi [[Napulj]] i [[Genova]].&lt;br /&gt;
Početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]], jaslice su se pojavile u našim krajevima. Najstarije [[Hrvatska|hrvatske]] jaslice iz toga vremena, čuvaju se na otočiću [[Košljun]]u kraj [[Krk]]a. [[Španjolci]] su kolonizacijom donijeli jaslice u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], gdje su nastali i unikatni primjerci karakteristični za pojedine krajeve. U doba [[Francuska Revolucija|Francuske Revolucije]] klasične jaslice bile su zabranjene u [[Francuska|Francuskoj]] pa su se pojavile jaslice s figurama svjetovnog karaktera npr. figure obrtnika, slijepaca i dr., jer su figure Isusa i biblijskih likova bile nepoćudne. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] narasla je popularnost i počela je komercijalna proizvodnja i prodaja jaslica &amp;lt;ref&amp;gt;Collins, Ace. Stories Behind the Great Traditions of Christmas. Zondervan, 2003. {{ISBN|0310248809}}.&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izgled ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Presépio musgo.JPG|220px|thumb|lijevo|Jaslice u [[Portugal]]u.]]&lt;br /&gt;
Jaslice se sastoje od pomičnih i nepomičnih figurica, kojima se prikazuje [[Isus]]ovo rođenje. Središte je dijete Isus, koji leži na slami, a uza njega su [[Sveta Marija|majka Marija]] i [[Sveti Josip|sv. Josip]], zatim [[životinje]]: [[magarac]], [[vol]] i druge te [[anđeo|anđeli]] i [[pastir]]i. Iza figurica su pejsažni motivi, koji dočaravaju grad [[Betlehem]] u doba Isusova rođenja, bijele kućice ravnih krovova, stabla [[čempres]]a, [[palma|palmi]] i ostalog bilja, koje raste u [[Izrael|Svetoj Zemlji]]. [[Spilja]], čije je [[tlo]] prekrivena slamom jako je čest motiv jaslica i u njoj ili ispred nje postavljene su figure. Na vrhu spilje čest je natpis &amp;quot;Slava Bogu na visini&amp;quot; ([[latinski jezik|lat]]. &amp;quot;Gloria in excelsis Deo&amp;quot;). Nekada se vidi zvjezdano nebo s betlehemskom zvijezdom te [[mjesec]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U nekim jaslicama nalaze se i likovi [[Sveta tri kralja]], a ponegdje se oni pojavljuju tek neposredno prije njihovog blagdana, koji se slavi [[6. siječnja]]. U različitim krajevima svijeta, postoje različiti običaji izrade jaslica. Tako su u [[Kolumbija|Kolumbiji]], figurice koja predstavljaju [[Sveta Marija|Mariju]] i [[Sveti Josip|Josipa]] odjevene u narodnje nošnje &amp;lt;ref&amp;gt;Duncan, Ronald J.. The Ceramics of Ráquira, Colombia: Gender, Work, and Economic Change. University Press of Florida, 1998. {{ISBN|0813016150}}.&amp;lt;/ref&amp;gt;. Ponekad su figurice žute ili crne boje kože. Jaslice ne prikazuju uvijek doslovno scene napisane u [[Evanđelje|Evanđeljima]], pa se zajedno pojavljuju pastiri i Sveta tri kralja, što se nije dogodilo u stvarnosti. U rijetkim slučajevima, u jaslicama postoje i figure osoba iz [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]: [[Adam]]a i [[Eva|Eve]], [[Noa|Noe]], dvanaest [[Jakov (praotac)|Jakovljevih]] sinova, proroka i drugih &amp;lt;ref&amp;gt;Mazar, Peter and Evelyn Grala. To Crown the Year: Decorating the Church Through the Year. Liturgy Training, 1995. {{ISBN|1568540418}}.&amp;lt;/ref&amp;gt;. U [[Meksiko|Meksiku]], postoji tradicija postavljanja jaslica u domovima [[16. prosinca]], kada počinje devetodnevna svečanost sjećanja na zaruke Marije i Josipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje [[umjetnost|umjetnički]] prikazi jaslica, koji se mogu prilično razlikovati od [[tradicija|tradicije]], poput figura u obliku [[geometrija|geometrijskih]] likova. Jaslice se postavljaju u domove na [[Badnjak]] i ostaju do blagdana [[Bogojavljanje|Bogojavljanja]], a u crkvama do blagdana [[Krštenje Isusovo|Krštenja Isusova]]. Najčešće se nalaze ispod [[Božićno drvce|božićnog drvca]]. Materijal od kojeg se izrađuju figure može biti prirodan poput [[drvo|drveta]], [[papir]]a, kamena, slame, kukuruzovine ili umjetan: [[plastika]], [[staklo]], [[keramika]] itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Žive jaslice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Szopka-Wyszków-3.jpg|200px|thumb|desno|Žive jaslice u [[Poljska|Poljskoj]].]]&lt;br /&gt;
Žive jaslice su scenski prikazi [[Isus]]ova rođenja s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo [[dijete]] koje predstavlja Isusa leži u jaslama. Pojavile su se u [[Europa|Europi]] nedugo nakon prvih jaslica sv. Franje Asiškog u srednjem vijeku. U crkavama su zabranjene u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], zbog zloupotreba &amp;lt;ref&amp;gt;Dues, Greg.Catholic Customs and Traditions: A Popular Guide Twenty-Third Publications, 2000.&amp;lt;/ref&amp;gt;. Nastavile su postojati izvan crkvi. [[Njemačka|Njemački]] imigranti donijeli su i popularizirali ideju živih jaslica u Ameriku. Nastao je običaj, da se žive jaslice postave u [[škola]]ma i da djeca aktivno sudjeluju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U nekim državama svijeta, glumci i izvođači kostimirani u Mariju, Josipa i Isusa putuju od grada do grada i na ulicama predstavljaju žive jaslice te traže prenočište kod ljudi po kućama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponekad se uz žive jaslice javljaju kontroverze. Tako su u [[Georgia|Georgiji]] [[2008.]] godine, prosvjednici uništili osam scena živih jaslica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Životinje u jaslicama ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:9821 - Milano - Sant&amp;#039;Ambrogio - Sarcofago di Stilicone - Foto Giovanni Dall&amp;#039;Orto 25-Apr-2007.jpg|200px|lijevo|thumb|Rimski [[sarkofag]] iz 4. stoljeća, jedan od najranijih prikaza Isusovog rođenja; magarac i vol su kraj kolijevke u kojoj je [[Isus|Dijete Isus]].]]&lt;br /&gt;
[[Vol]] i [[magarac]] su često sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u [[Biblija|biblijskom]] opisu Isusova rođenja &amp;lt;ref&amp;gt;Hobgood-Oster, Laura. Holy Dogs and Asses: Animals in the Christian Tradition. University of Illinois Press, 2008. {{ISBN|0252032136}}.&amp;lt;/ref&amp;gt;. Običaj je možda nastao iz pseudobiblijskog teksta iz [[8. stoljeće|8. stoljeća]], u kojem se spominju vol i magarac u spilji uz novorođenog Isusa. Starozavjetni [[prorok]] [[Izaija]] napisao je: &amp;quot;Vol poznaje svog vlasnika, a magarac jasle gospodareve&amp;quot; &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.hbk.hr/biblija/pregled.php?odabir=Siz&amp;amp;glava=1&amp;lt;/ref&amp;gt;, što se citira u spomenutom tekstu. Tradicionalno, vol predstavlja strpljivost i židovski narod, a magarac poniznost, spremnost na služenje i ostale narode osim židovskog. Izraz &amp;quot;magarac&amp;quot; u Izraelu nema pogrdno značenje &amp;lt;ref&amp;gt;Svijet Biblije, Stari zavjet, Mladinska knjiga Zagreb 1991.&amp;lt;/ref&amp;gt;, nego se prikazuje kao pozitivan primjer vjernosti i marljivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U spisu &amp;quot;Ordo paginarum&amp;quot; iz [[1415.]] godine, zabilježeno je da je u [[Tijelovo|tijelovskoj]] svečanosti, figura Djeteta Isusa ležala između vola i magarca &amp;lt;ref&amp;gt;King, Pamela M.. The York Mystery Cycle and the Worship of the City. DS Brewer, 2006. {{ISBN|1843840987}}.&amp;lt;/ref&amp;gt;. U jaslicama tijekom povijesti ponekad su bile i druge životinje poput [[deva]] i [[slon]]ova kraj figurica sveta tri kralja.&amp;lt;ref&amp;gt;Tangerman, Elmer John. The Big Book of Whittling and Woodcarving. Courier Dover Publications, 1989. {{ISBN|0486261719}}.&amp;lt;/ref&amp;gt;. Od oko 1970. godine u SAD-u u živim jaslicama pojavljuje se [[ovce]] i magarci, a ponekad se iznajmljuju životinje iz [[zoološki vrt|zoološkog vrta]]. Udruga za prava životinja (PETA) u priopćenju iz [[2008.]] godine predlaže, da se životinje ne koriste u živim jaslicama, jer trpe zbog boravka na niskim [[temperatura]]ma, nedostatka prostora i [[stres]]a pri prijevozu. Predlažu, da se umjesto korištenja životinja, djeca odjenu u kostime životinja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poznate jaslice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Crèche de noël provençale en santons carbonel.JPG|200px|desno|thumb|Jaslice iz [[Provansa|Provanse]], figurice santoni.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Maiori Amici Del Presepe 036c.jpg|200px|thumb|desno|Jaslice iz talijanske pokrajine [[Kampanija|Kampanije]], okolica [[Napulj]]a.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Vatikan ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] započeo je [[1982.]] godine, tradiciju postavljanja jaslica u [[Vatikan]]u na [[Trg sv. Petra|Trgu sv. Petra]] ispred božićnog drvca. Godine [[2006.]], u jaslice je postavljeno 17 novih figura, izrađenih od [[smreka|smrekova]] [[drvo|drva]], rad kipara iz [[Italija|talijanskog]] grada Tesera &amp;lt;ref&amp;gt;Wooden, Cindy. &amp;quot;No Room at the Inn? Vatican Nativity Scene Gets More Figures&amp;quot;. Catholic Online International News, December 18, 2007.&amp;lt;/ref&amp;gt;. Postavljena je i izložba 12 jaslica iz Tesera, izrađenih prije [[1800.]] godine. Godine [[2007.]], jaslice su prikazale Djevicu Mariju s Djetetom Isusom u kući sv. Josipa u [[Nazaret]]u. Lijevo od sobe bila je Josipova drvodjelska radionica, a desno gostionica što je simboliziralo [[duhovnost]] i [[materijalizam]] &amp;lt;ref&amp;gt;&amp;quot;Vatican Nativity Scene Trades Manger for St. Joseph’s House&amp;quot;. Catholic News Agency.&amp;lt;/ref&amp;gt;. Sve je bilo izrađeno u stilu flemanske škole iz početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Godine 2008., postavljene su drvene figurice iz talijanske provincije [[Trento]]. Devet figurica potječe iz [[1842.]] godine, kada ih je sv. Vinko Palotti darovao jednoj [[rim]]skoj crkvi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od [[1968.]] godine, rimski pape imaju ceremoniju blagoslova figurica Djeteta Isusa i kolijevki u posljednju nedjelju prije [[Božić]]a. U tome sudjeluju školska djeca. Godine [[1978.]], sudjelovalo je oko 50 000 djece.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Santoni ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Santoni su male ručno-bojane figurice od [[terakota|terakote]], koje se izrađuju za jaslice u [[Francuska|francuskoj]] pokrajini [[Provansa|Provansi]]. Na [[provansalski jezik|provansalskom jeziku]], santon znači &amp;quot;mali svetac&amp;quot;. Postoji 55 figurica, koje prikazuju različite likove iz Provanse: ribare, slijepce, prodavače, obrtnike itd. Tradicija je nastala za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], kada su zabranjene jaslice i zatvorene crkve. Jean-Louis Lagnel prvi je radio santone, a danas ih izrađuju obiteljski obrti koji prenose znanja s koljena na [[koljeno]]. U francuskim gradovima [[Marseille]]u i Aubagneu postoje sajmovi, na kojima se prodaju ove figurice. U [[Marseille]]u postoji i Muzej santona, koji predstavlja privatnu kolekciju santona iz [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Krakovske jaslice ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krakovske jaslice ([[poljski jezik|polj]]. &amp;quot;szopki krakowskie&amp;quot;) su poseban oblik jaslica nastale u [[Poljska|poljskom]] gradu [[Krakov]]u u 19. stoljeću. To su drvene figurice Isusa, Marija, Josipe, pastira i dr. postavljene u makete povijesnih građevina iz Krakova, najčešće u Baziliku sv. Marije. Tradicija je počela, kada su ih krakovski kipari počeli izrađivati, da si povećaju prihode u božićno vrijeme. Rasla je sve više popularnost u čemu je pomogla i poljska plemićka [[obitelj]] Potocki. Nakon osamostaljenja Poljske [[1918.]] godine, izrađuju se kao suveniri i održavaju se natjecanja s izborom najljepših. U Povijesnom muzeju u Krakovu čuvaju se najljepši primjerci.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Napuljske jaslice ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Napulj]] je središte izrade jaslica u Italiji, pogotovo četvrt Spaccanapoli, gdje postoje mnogobrojne [[manufaktura|manufakture]] koje izrađuju jaslice u raznim veličinama i oblicima. Po tamošnjem običaju majstori ponekad dodaju jaslicama jedan ili dva lika koji povijesno nisu sudionici božićnog prizora &amp;lt;ref&amp;gt;http://dns1.vjesnik.hr/Html/2008/12/12/Clanak.asp?r=pis&amp;amp;c=2&amp;lt;/ref&amp;gt;, ali su po nečemu postali poznati poput političara i glumaca. Stanovnici Napulja jaslice postavljaju već [[8. prosinca]], ali je figura Isusa u jaslicama tek od [[Božić]]a. Do [[16. stoljeće|16. stoljeća]] jaslice su bile samo u [[samostan]]ima, a nakon toga i u kućama napuljskih plemićkih [[obitelj]]i. U napuljskom Povijesnom muzeju nalaze se jaslice &amp;quot;Cuciniello&amp;quot; s 160 figura ljudi, 80 figura životinja, anđela i 450 minijaturnih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Jaslice iz Genove ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U talijanskom gradu [[Genova|Genovi]], u marijanskom svetištu &amp;quot;la Madonnetta&amp;quot; nalazi se kolekcija jaslica iz 17. i 18. stoljeća. Sastoje se od drvenih figurica smještenih među kulise [[srednji vijek|srednjovjekovne]] Genove i njenih najpoznatijih građevina, koje su izradili [[Ligurija|ligurijski]] majstori. Najpoznatiji izrađivač jaslica bio je Anton Maria Maragliano. Dio kolekcije nalazi se i u privatnom muzeju &amp;quot;Giannettino Luxoro&amp;quot; u Nerviju kraj Genove.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Jaslice u Hrvatskoj ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Jaslice Ilok.jpg|180px|thumb|desno|Jaslice u franjevačkoj crkvi Sv. Ivana Kapistrana u [[Ilok]]u.]]&lt;br /&gt;
Na portalu [[trogirska katedrala|trogirske katedrale]] sv. Lovre, nalazi se reljef Isusova rođenja, koji podjeća na jaslice, rad [[majstor Radovan|majstora Radovana]] &amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/jaslice.htm |accessdate=26. kolovoza 2002. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20020826074031/http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/jaslice.htm |archivedate=26. kolovoza 2002. }}&amp;lt;/ref&amp;gt;. Na početku [[17. stoljeće|17. stoljeća]], jaslice su došle na današnji prostor Hrvatske. Najstarije [[Hrvatska|hrvatske]] jaslice iz toga vremena, čuvaju se na otočiću [[Košljun]]u kraj [[Krk]]a. Rad su nepoznatog majstora. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] je postojao običaj koledanja uz nošenje jaslica na rukama prilikom pjevanja božićnih pjesama. [[Franjevci]] su puno pridonijeli širenju jaslica. U [[Dubrovnik]]u je [[2005.]] godine pokrenut Međunarodni festival jaslica i božićnih običaja u Hrvatskoj. [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografski muzej iz Zagreba]] svake godine priređuje izložbe božićne tematike, gdje se izlažu i umjetničke jaslice, koje su izrađivali hrvatski umjetnici poput [[Ivan Lacković Croata|Ivana Lackovića Croate]], [[Josip Botteri|Josipa Botterija]], [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]] i dr.&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&amp;amp;id=14638&amp;lt;/ref&amp;gt;. Hrvatski umjetnici od [[1985.]] godine, redovito sudjeluju na međunarodnoj izložbi jaslica u [[Rim]]u, koja ima dugu tradiciju. Posljednjih godina, u Hrvatskoj su sve češće žive jaslice na gradskim trgovima u božićno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kontroverze ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[SAD]]-u su pojedinci i udruge tražili i podizali sudske tužbe, da se jaslice ne postavljaju na javnim gradskim prostorima, zbog odvojenosti Crkve i države.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prosincu [[2004.]] godine u [[london]]skom muzeju [[vosak|voštanih]] figura Madame Tussauds postavljene su jaslice, u kojima su bile figure poznatih osoba odjevenih u odjeću Djevice Marije, sv. Josipa, sveta tri kralja, pastira i anđela. Mnogi su protestirali zbog toga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Talijanski svećenik Prospero Bonzani postavio je figuru [[džamija|džamije]] kao dio jaslica u [[Genova|Genovi]] [[2008.]] godine, zbog želje da se poboljša dijalog između kršćana i muslimana. Prosvjedovale su talijanske desničarske političke stranke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija ==&lt;br /&gt;
&amp;lt;gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Jaslice Trsat 2008 p.jpg|Jaslice na [[Trsat]]u u [[Rijeka|Rijeci]].&lt;br /&gt;
Datoteka:WhiteNativity.jpg|Bijele jaslice u [[SAD]]-u.&lt;br /&gt;
Datoteka:Nativity scene - Belen de la plaza de la villa (Madrid) Palacio de Herodes.jpg|Jaslice iz [[Španjolska|Španjolske]].&lt;br /&gt;
Datoteka:Julkrubba i Perstorp-2.jpg|Jaslice iz [[Švedska|Švedske]].&lt;br /&gt;
Datoteka:Nativity Scene Exhibition Uherske Hradiste 1.jpg|Jaslice od drveta u [[Češka|Češkoj]].&lt;br /&gt;
Datoteka:Presépio no Santuário de Fátima.JPG|Jaslice u portugalskom svetištu [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]].&lt;br /&gt;
Datoteka:Portal belen09 lou.jpg|Jaslice iz [[Meksiko|Meksika]].&lt;br /&gt;
Datoteka:Nativity scene Chapel of Reconciliation Walsingham.JPG|Jaslice u [[Engleska|Engleskoj]].&lt;br /&gt;
Datoteka:Italian nativity scene.jpg| Jaslice iz [[Italija]] &lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Unutarnje poveznice ==&lt;br /&gt;
* [[Božić]]&lt;br /&gt;
* [[Isusovo rođenje u likovnoj umjetnosti]]&lt;br /&gt;
* [[Badnjak]]&lt;br /&gt;
* [[Božićno drvce]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{commonscat|Nativity scenes}}&lt;br /&gt;
{{Portal Kršćanstvo}}&lt;br /&gt;
* [http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/jaslice.htm Jaslice]&lt;br /&gt;
* [http://www.akademija-art.net/content/view/1265/99/ Međunarodna izložba božićnih jaslica u Rimu ]&lt;br /&gt;
* [http://www.krakow.zaprasza.net/szopki/ang.htm Krakovske jaslice ]&lt;br /&gt;
* [http://www.alicante-spain.com/christmas-museum.html Muzej jaslica u Alicanteu ]&lt;br /&gt;
* [http://www.lepinparasol.com/santons_provence.htm Jaslice iz Provanse]&lt;br /&gt;
* [http://goitaly.about.com/od/christmasinitaly/a/nativity.htm Jaslice u Italiji ]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Božić}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kršćanstvo]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Božić]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>