Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-09T00:37:13Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 00:37
Redak 80:		Redak 80:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{commonscat\|Humulus japonicus}}~~

	[[Kategorija:Konopljovke]]		[[Kategorija:Konopljovke]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikispecies\|(.)}}' u ''

2026-03-07T02:47:28Z

Zamjena teksta - '{{(.*)ikispecies\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2026. u 02:47
Redak 81:		Redak 81:

	{{commonscat\|Humulus japonicus}}		{{commonscat\|Humulus japonicus}}
	~~{{wikispecies\|Humulus japonicus}}~~
	[[Kategorija:Konopljovke]]		[[Kategorija:Konopljovke]]
	[[Kategorija:Flora Japana]]		[[Kategorija:Flora Japana]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T15:00:54Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 15:00
Redak 74:		Redak 74:
	<gallery>		<gallery>
	Humulus japonicus.jpg\|''H. scandens''		Humulus japonicus.jpg\|''H. scandens''
	~~File~~:Humulus Japonicus 14OCT2007.jpg\|''H. scandens''		Datoteka:Humulus Japonicus 14OCT2007.jpg\|''H. scandens''
	~~File~~:Humulus japonicus (huja).jpg\|''H. scandens'', sjeme		Datoteka:Humulus japonicus (huja).jpg\|''H. scandens'', sjeme
	</gallery>		</gallery>
	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-03T05:39:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}

{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Japanski hmelj
| slika = Humulus japonicus (Dammer).png
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| status =
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Tracheophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Cannabaceae]]
| genus = '''''[[Humulus]]'''''
| genus_autorstvo =
| species = ''H. scandens''
| subspecies =
| dvoimeno = ''Humulus scandens.''
| dvoimeno_autorstvo = Siebold & Zucc.
| karta_raspon =
| izumrli =
| raspon_fosila =
| skupina_virusa =
| phylum =
}}

'''''Japanski hmelj''''' (lat. ''Humulus scandens'', sin. ''Humulus japonicus''), jednogodišnja je penjačica iz porodice [[Konopljovke|konopljovki]]. Porijekom je iz Istočne [[Azija|Azije]] i prirodno raste na području [[Japan|Japana]], [[Kina|Kine]], [[Tajvan|Tajvana]], [[Vijetnam|Vijetnama]], [[Sjeverna Koreja|Sjeverne]] i [[Južna Koreja|Južne Koreje]] te na [[Ruski daleki istok|Ruskom dalekom istoku]]. <ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:584308-1#synonyms Plants of the World online] pristupljeno 25. siječnja 2019</ref> Unesen je, kao ukrasna biljka, u [[Europa|Europu]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] gdje se danas smatra [[Invazivna vrsta|invazivnom vrstom]]. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Humulus scandens (Lour.) Merr.|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/epp.12524|date=2019|journal=EPPO Bulletin|volume=49|issue=2|pages=267–272|id=10.1111/epp.12524|language=en|accessdate=2021-01-20}}</ref>
== Opis ==
Stabljika je razgranata, šesterokutna, uvija se u smjeru kazaljke na satu oko svoje osi te drugih predmeta ili biljaka. Visina biljke kreće između 0,5 i 5 metra ali može narasti do visine 9-11 m. Listovi su nasuprotni, svijetlozelene plojke, dlanasto urezani s 5 do 7 (ili 5 do 9) režnjeva. Gornji rubovi mlađih listova imaju čvrste, cistolitne dlake koje sadrže kalcijev karbonat ili kalcijev oksalat, što je tipično za biljke iz porodica [[Koprivovke|Urticaceae]], [[Dudovke|Moraceae]] i [[Primogovke|Acanthaceae]]<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje časopisa|first=|authorlink=|coauthors=|title=Humulus scandens (Lour.) Merr.|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/epp.12524|date=2019|year=|month=|journal=EPPO Bulletin|volume=49|issue=2|pages=267–272|id=10.1111/epp.12524|language=en|accessdate=2021-01-20}}</ref>

== Ekologija ==
''Humulus scandens'' je dvodomna zeljasta jednogodišnja penjačica. Na području [[Europa|Europe]] sjeme ''H. scandens'' klija početkom proljeća, počevši od sredine travnja u [[Mađarska|Mađarskoj]], ali već u veljači u južnoj [[Francuska|Francuskoj]], a novi izdranci mogu se primjetiti početkom svibnja. Na području prirodnog rasprostranjenja klija od veljače do početka svibnja, s vrhuncem u ožujku.

U Europi se cvjeta od srpnja do rujna. Prilikom istraživanja na jugu Francuske 2013. godine, prvi cvjetovi primijećeni su krajem kolovoza, a prvi zreli [[Plod|plodovi]] krajem rujna. Drugo istraživanje u Francuskoj 2016. otkrilo je prve muške [[Cvijet|cvjetove]] sredinom kolovoza. Na području prirodnog rasprostranjenja, ''H. scandens'' cvjeta od kolovoza do listopada. Cvijeće se uglavnom oprašuje vjetrom, ali ga često posjećuju [[pčele]]. U Mađarskoj je uočeno da plodovi sazrijevaju od sredine kolovoza, a [[sjeme]] ostaje vijabilno otprilike 3 godine.<ref name=":0" />

=== Stanište ===
Japanski hmelj raste uz obale rijeka, posebno na sprudovima koji nastaju taloženjem sedimenta. Također se pojavljuje na ruderalnim staništima u klimatskim uvjetima bez sušnih sezona.

U [[Francuska|Francuskoj]] je vrsta invazivna u vrlo sličnim zajednicama onima kojima dominiraju autohtone vrste ''[[Čekinjasta broćika|Galium aparine]]'', [[Konjska kiselica|''Rumex crispus'']], [[Kiseličasti dvornik|''Persicaria lapathifolia'']] te alohtone vrste [[Pelinolisni limundžik|''Ambrosia artemisiifolia'']], [[Slatki pelin|Artemisia annua]], [[Čičoka|''Helianthus tuberosus'']], ''Artemisia verlotiorum'', ''Bidens frondosa''. U Mađarskoj je japanski hmelj zabilježen u drugim zajednicama koja također pripadaju staništima obala rijeka. U Italiji je, osim u obalnim staništima, prisutan i u hidrofilnim zajednicama visokih zeleni u ravnicama te u planinskim područjima.<ref name=":0" />

=== Prirodni neprijatelji ===
Poznato je devet vrsta [[Gljive|gljiva]] koje zaražavaju vrste roda ''Humulus'', a samo jedna, ''Pseudocercospora humuli'', koja bi mogla biti specifična za ''H. scandens''. Od 27 [[Kukci|kukaca]] povezanih s biljkama roda ''Humulus'', dvije vrste, ''Epirrhoe sepergressa'' i ''Chytonix segregata'', imaju potencijalno uski raspon domaćina. U području prirodnog rasprostranjenja, ''H. scandens'' se smatra jednim od dvaju glavnih domaćina [[stjenice]] ''Apolygus lucorum''. Uočeno je da se [[Kornjaši|kornjaš]] ''Amara gigantea'' hrani sjemenjem ''H. scandens'' u Japanu.

Istraživanje kukaca koji se mogu pronaći na biljkama ''H. scandens'' na jugu Francuske zabilježilo je prisutnost ''Thrips urticae, Oxythrips ulmifoliorum, Dendrothrips saltator, Paratettix meridionalis'' te neidentificirane vrste Aphididae i [[Skokuni|Collembola]]. Pronađena su jaja vrsta roda ''Melanostoma'' te ličinke roda ''Altica'' i neidentificiranih vrsta porodica [[Trčci|Carabidae]], [[Zlatice|Chrysomelidae]], [[Cicadellidae]], [[Theridiidae]] i [[Thripidae]]. Listove mladih sadnica jedu puževi, uključujući vrste ''Cernuella virgata'' i ''Oxyloma elegans''. Uočeno je da ''Cuscuta campestris'', alohtoni biljni parazit koji se često nalazi na obalnim staništima, uzrokuje lisna oštećenja na ''H. scandens''. Na kraju vegetacijske sezone u južnoj Francuskoj ''H. scandens'' napada nekoliko gljiva, uključujući rod ''Oidium'' te moguće ''Fusarium'' i ''Cladosporium''.

Prema istraživanjima u Njemačkoj, ''H. scandens'' je domaćin vrste uši ''Phorodon humuli''.<ref name=":0" />

== Svojstva i uporaba ==
Na području Europe, japanski hmelj nema nikakvu ekonomsku važnost, osim što se u nekim slučajevima koristi kao ukrasna biljka i uzgaja u mnogim [[Botanički vrt|botaničkim vrtovima]]. Prodaje se kao ukrasna biljka u Europi i Sjevernoj Americi, ali u rasadnicima prodaju uglavnom ženske biljke. ''Humulus scandens'' nema lupulinske žlijezde koje proizvode gorku tvar koja se koristi za aromatiziranje [[Pivo|piva]] i koje su prisutne u [[Hmelj (biljna vrsta)|''Humulus lupulus'']]. Stoga ''H. scandens'' ima mnogo manju ekonomsku vrijednost od ''[[Hmelj (biljna vrsta)|H. lupulus]]''.

Na području prirodnog rasprostranjenja cijela se biljka koristi u medicinske svrhe, a od ulja sjemenki pravi se [[sapun]].<ref name=":0" />

== Utjecaj ==
=== Utjecaj na biljke i okoliš ===
Na području prirodnog rasprostranjenja u [[Japan|Japanu]], ''H. scandens'' smatra se [[Korov|korovnom]] penjačicom na staništima obalnih i poplavnih područja bogatih [[Dušik|dušikom]], gdje prekriva biljke poput ''[[Amurska srebrna trava|Miscanthus sacchariflorus]]'' i ''[[Phragmites australis]]'' te smanjuje [[bioraznolikost]] biljnih zajednica.

U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], ''H. scandens'' može formirati guste sastojine koje prevladavaju nad postojećom vegetacijom, posebno u vlažnim područjima. Japanski hmelj može se penjati na drveće i drugu obližnju vegetaciju, što ponekad rezultira zasjenom, potpunim opasivanjem, a povremeno čak i smrću ako su drveća mala (mladice). Može postati dominantna biljka prizemnog sloja. Smatra se da ''Humulus scandens'' pretežno raste na otvorenim, poremećenim staništima, kao što su ceste ili poremećene obale rijeka, gdje se vjeruje da smanjuje biološku raznolikost. Suprotno tome, pronađen je i u otvorenim [[Šuma|šumama]], [[Prerija|prerijama]], poplavnim vlažnim [[Livada|livadama]] i poplavnim šumskim zajednicama, što ukazuje na to da ima određenu toleranciju na zasjenu.

U [[Mađarska|Mađarskoj]] je zabilježeno da ''H. scandens'' napada neometana [[Stanište|staništa]]. Može prevladati nad autohtonim vrstama te se smatra da prijeti biljnim zajednicama u kojima dominiraju ''[[Trska|Phragmites]]'' i ''[[Vrbe|Salix]]'', kao i svezu Filipendulo-Petasition. U [[Francuska|Francuskoj]] se pokazalo da ''H. scandens'' negativno utječe na [[Autohtone vrste|autohtone]] biljne zajednice smanjenjem bogatstva vrsta i modificiranjem sastava vrsta. Konkretno, ''H. scandens'' može negativno utjecati na rane proljetne vrste, na primjer ''[[Atriplex prostata]], [[Mentha suaveolens]], [[Paprac|Persicaria hydropiper]] i [[Veronica anagallis‐aquatica]]''. Gusti tepisi ''H. scandens'' mogu se zadržati duž obala rijeka nekoliko godina.

U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], japanski hmelj smanjuje dostupnost svjetlosti u zajednici kada pokriva postojeću dominantnu vegetaciju. Prigušivanjem mladica drveća na priobalnim područjima može izmijeniti dinamiku sukcesije prirodne vegetacije. <ref name=":0" />

=== Utjecaj na čovjeka ===
Na području [[Europa|Europe]], japanski hmelj može negativno utjecati na čovjekov boravak u prirodu, gdje gusti pokrivač ove ove penjačive s bodljikavim stabljikama može ometati pristup rijeci i rekreacijske aktivnosti.

U svom prirodnom području mnogi ljudi imaju alergijsku reakciju na [[Cvjetni pelud|pelud]] ove vrste. Aerobiološka istraživanja u [[Peking|Pekingu]] i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] pokazale su da je količina peludi ''H. scandens'' veća čak i od količine peludi [[Divlji pelin|divljeg pelina]] i [[Ambrozija|ambrozije]] (dvije vrste s vrlo velikom količinom peludi) i čini oko 18% ukupnog peluda tijekom razdoblja [[Oprašivanje|oprašivanja]].<ref name=":0" />

== Širenje i kontrola ==

== Sinonimi ==
* ''Humulus aculeatus'' <small>Nutt.</small>
* ''Humulus japonicus'' <small>Siebold & Zucc.</small>
<gallery>
Humulus japonicus.jpg|''H. scandens''
File:Humulus Japonicus 14OCT2007.jpg|''H. scandens''
File:Humulus japonicus (huja).jpg|''H. scandens'', sjeme
</gallery>
== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|Humulus japonicus}}
{{wikispecies|Humulus japonicus}}
[[Kategorija:Konopljovke]]
[[Kategorija:Flora Japana]]
[[Kategorija:Flora Anhuia]]
[[Kategorija:Flora Chongqinga]]
[[Kategorija:Flora Fujiana]]
[[Kategorija:Flora Guangdonga]]
[[Kategorija:Flora Guangxija]]
[[Kategorija:Flora Guizhoua]]
[[Kategorija:Flora Hainana]]
[[Kategorija:Flora Hebeija]]
[[Kategorija:Flora Heilongjianga]]
[[Kategorija:Flora Henana]]
[[Kategorija:Flora Hubeija]]
[[Kategorija:Flora Hunana]]
[[Kategorija:Flora Jiangsua]]
[[Kategorija:Flora Jiangxija]]
[[Kategorija:Flora Jilina]]
[[Kategorija:Flora Liaoninga]]
[[Kategorija:Flora Shaanxija]]
[[Kategorija:Flora Shandonga]]
[[Kategorija:Flora Shanxija]]
[[Kategorija:Flora Sichuana]]
[[Kategorija:Flora Tajvana]]
[[Kategorija:Flora Tibeta]]
[[Kategorija:Flora Yunnana]]
[[Kategorija:Flora Zhejianga]]
[[Kategorija:Flora Vijetnama]]
[[Kategorija:Flora Rusije]]

Japanski hmelj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)ikispecies\|(.*)}}' u ''

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikispecies\|(.)}}' u ''