WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:39:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Japan |
izvorno_ime = Nihon(Nippon) koku 日本国 |
ime_genitiv = Japana |
eng_ime = Japan |
zastava = Flag of Japan.svg|
grb = Imperial_Seal_of_Japan.svg|
službeni_jezik = [[japanski jezik|japanski]] |
glavni_grad = [[Tokio]] |
predstavnik_države_množina = Carevi|
predstavnik_države = Car |
predstavnik_države_osoba = [[Naruhito]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Yoshihide Suga]] |
površina_poredak = 60 |
površina = 377.835 |
vode = 0,8 |
stanovništvo_poredak = 10 |
stanovništvo = 127.450.000<ref>{{cite web|url=http://www.stat.go.jp/english/data/jinsui/tsuki/index.htm |title=Official Japan Statistics Bureau estimate |publisher=|date= |accessdate=2010-12-29}}</ref> |
godina_popisa = 2010 |
gustoća_stanovništva = 337,3 |
neovisnost = [[11. veljače]] [[660. pr. Kr.]] (legenda)|
valuta = [[japanski jen]] (JPY, ¥) |
stoti_dio_valute = 100 sena |
vremenska_zona = +9 |
himna = [[Kimi ga Yo]] |
internetski_nastavak = |
pozivni_broj = +81 |
komentar = |
moto = nema |
USD = 7.532 trilijuna |
Po stanovniku = 60.450$ |
}}

'''Japan''' (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je [[Otočna država|otočna]] [[država]] u istočnoj [[Azija|Aziji]] smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu [[Pacifički ocean|Pacifičkog oceana]] sjeverno od Istočnokineskog mora. Japan čini otočje od 6852 otoka, a najveći otoci sa sjevera prema jugu su: [[Hokkaido]], [[Honshu]], [[Shikoku]] i [[Kyushu]] koji čine više od 97% površine. Veći broj manjih otoka okružuje ova četiri, kao i grupe udaljenih otoka [[Okinawa]] i [[Ryukyu]].

Japansko je otočje dio [[pacifički vatreni prsten|pacifičkoga vatrenog prstena]] i nastalo je kao posljedica podvlačenja Filipinske i Tihooceanske litosferne ploče pod Euroazijsku. Dva japanska slova koja označavaju ime Japana znače "izvor sunca" pa se tako cijela zemlja često naziva "Zemlja Izlazećeg Sunca". Japansko otočje [[vulkan]]skog je podrijetla pa je dio [[Geologija|geološki]] izrazito nemirnog prostora obala Tihog oceana, tvz. vatrenog prstena. Brojni [[potres]]i i vulkani glavno su obilježje Japana. Najpoznatiji vulkan je [[Fuji]] koji je ujedno i najviši vrh Japana (3776 m). Japan je [[planine|planinska]] zemlja, jer oko 80% površine čine planine. Oko 66% površine prekriveno je [[Šuma|šumama]].

Po državnom uređenju Japan je [[Ustav|ustavna]] [[parlament]]arna [[monarhija]] s [[Car|carem]] na čelu. Japan je deseta zemlja svijeta po broju [[Dodatak:Popis država po stanovništvu|stanovnika]] s nešto manje od 128 milijuna, od kojih 99% čine [[Japanci]]. Glavni grad je [[Tokio|Tokio (東京)]] koji sa susjednim gradovima ima oko 32 milijuna stanovnika te je najveće metropolitansko područje svijeta.

Japan je jedna od vodećih svjetskih sila. Po nominalnom [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-u treća je svjetska ekonomija, a po [[Popis zemalja po BDP-u (PKM)|Paritetu kupovne moći]] također je treći, iza [[SAD]]-a i [[Kina|Kine]]. Japan je četvrti svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Jedan je od [[Tehnologija|tehnološki]] najrazvijenijih država svijeta, vodeći na mnogim poljima znanstvenih istraživanja posebice u [[Elektronika|elektronici]] i [[Robot|robotici]]. S više od 130 milijardi [[Američki dolar|USD]] ulaganja u znanstvena istraživanja, treći je na Svijetu. Japan je član [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[G8]], [[G4]], [[OECD]]-a i [[APEC]]-a.

== Izvorno ime ==
[[Datoteka:Japan-CIA_WFB_Map.png|mini|lijevo|Zemljovid Japana]]
Japanska riječ za Japan je Nippon ili Nihon, a puni naziv je Nihon no Koku i doslovno znači "Zemlja gdje izlazi sunce". Češće se koristi naziv Zemlja izlazećeg sunca. Sama riječ dolazi iz [[kineski|kineskog]] jezika i riječi Jih Pen. Japansko ime Nippon koristi se u službene svrhe, uključujući: novac, poštanske marke i međunarodne sportske događaje. Nihon se povremeno koristi u Japanu u svakodnevnom govoru.

Ranu mandarinsko kinesku riječ za Japan je evidentirao [[Marko Polo]] kao ''Cipangu''. Ipak, kantonski naziv za Japan, iz kojeg se vjerojatno rodila riječ Japan, je ''Jatbun''. U Malay kantonskom riječ postaje ''Japang'' i s tom riječi su se susreli [[portugal]]ski trgovci u Malacci u 16 st. Smatra se da su portugalski trgovci donjeli tu riječ u [[Europa|Europu]]. Ta je riječ prvi put evidentirana u [[Engleska|Engleskoj]] [[1577.]] god. u gramatičkom pravopisu kao ''Giapan''. U Engleskoj službeni naziv je Japan.

Od [[1868.]], od [[Revolucija Meiji|Meiji reformi]] do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1945.]] naziv države je Japansko Carstvo ([[japanski jezik|jap.]] ''Dai Nippon Teikoku'', doslovno Veliki Carski Japan). Danas je službeni japanski naziv Nihonkoku (日本国), Država Japan. Državno ime se sastoji od znakova "日" (izgovor "Nichi", što znači dan ili sunce) i "本" (izgovor "Hon" što znači izvor ili korijen). [[Zastava Japana|Japanska zastava]] službeno se zove Nisshōki ili sunčeva zastava (日章旗) ali u svakodnevnom govoru se naziva Hinomaru ili sunčev disk (日の丸). Nacionalna [[himna]] je [[Kimi ga Yo]].

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Japana}}
Japanski [[povijest|povjesničari]] japansku povijest dijele na sljedeći način:

''Jomonsko razdoblje'' (''Jomon jidai''), od oko 10.000 pr. Kr. do otprilike 300. pr. Kr. Razdoblje je dobilo ime po ukrasima na predmetima koji su pronađeni iz tog doba.

''Razdoblje Yayoi'' (''Yayoi jidai'') počelo je oko 300 pr. Kr. a završilo oko [[300.]] godine. Yayoi kultura je dobila ime po istoimenom kvartu u [[Tokijo|Tokiju]] gdje supronađeni predmeti toga razdoblja.

''Razdoblje Yamato'' (''Yamato jidai''), trajalo je od [[300.]] – [[710.]] godine. Ovo je razdoblje stvaranja prve prve države na japanskom tlu. Prva japanska država formirala se u trokutu današnjih gradova Kyoto-Nara-Osaka, a tada se to područje zvalo "dolina Yamato" po plemenukoje stvorilo dominaciju nad drugim grupacijama i zajednicama koje su tada egzistirale na tom području. Yamato razdoblje neki nazivaju Kofun, po ogromnim grobnim humcima tadašnjih careva. Razdoblje Asuka počelo je oko 550. god. kada je grad [[Asuka, Yamato|Asuka]] postala carska prijestolnica. Razdoblje Asuka je završilo 645.god. Reformom Taikom i svrgnućem obitelji Soge s vodećih funkcija u državi. Za vrijeme dominacije klana Soge u Japanu se učvrstio [[budizam]] (Budino učenje).

''Razdoblje [[Nara]]'' (''Nara jidai'') trajalo je od [[710.]] – [[794.]] godine. Nara razdoblje je dobilo ime po carskoj prijestolnici Nari (tada se zvao Heijo-kyo), koja je to postala 710. godine.

''Razdoblje [[Heian]]'' (''Heian jidai'') trajalo je od [[794.]] – [[1185.]] godine. Preseljenjem carskog dvora u Heian-kyo, Grad [[mir]]a (današnji [[Kyoto]], u slobodnom prijevodu znači ''glavna prijestolnica'') dogodilo se [[794.]] godine. Počinje razdoblje Heian poznato po procvatu visoko sofisticirane dvorske kulture koja se prenosila i na pučanstvo.

''Razdoblje [[Kamakura]]'' (''Kamakura jidai'') trajalo je od [[1185.]] – [[1333.]] godine. Nakon bitke kod Dan-no-ure blizu današnjeg Shimonosekija 1185. godine, u kojoj je ratnički klan Minamoto(Genji) pobijedio klan Taira (Heike) grad [[Kamakura]] je kao sjedište klana Minamoto postalo središte tadašnjeg Japana.

''Razdoblje [[Muromachi]]'' (''Muromachi jidai'') 1333. – 1573.
Ashikaga shogunat 1338. – 1573. godine.

''Razdoblje Azuchi/[[Momoyama]]'' (''Azuchi-Momoyama jidai''), trajalo je od [[1573.]] – [[1600.]] godine.

''Razdoblje [[Edo]]'' ili ''razdoblje [[Tokugawa]]'' (''Edo jidai''), trajalo je od [[1600.]] – [[1868.]] godine.
Tokugawa shogunat,1603-1868.

''Razdoblje [[Meiji (razdoblje)|Meiji]]'' (''Meiji jidai''), trajalo je od [[1868.]] – [[1912.]] godine.

''Razdoblje [[Taisho]]'' (''Taisho jidai''), trajalo je od [[1912.]] – [[1926.]] godine.

''Razdoblje [[Showa]]'' (''Showa jidai''), trajalo je od [[1926.]] – [[1989.]] godine.

''Razdoblje [[Heisei]]'' ([[Heisei jidai]]), trajalo je od [[1989.]] do [[2019.]]

''Razdoblje [[Reiwa]]'' (''Reiwa jidai'') traje od 2019.

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Japana}}

Japan je otočna zemlja i proteže se uzduž istočne (pacifičke) obale Azije. Glavni otoci od sjevera prema jugu su [[Hokkaido]], [[Honshu]], [[Shikoku]] i [[Kyushu]]. Osim njih, [[Japansko otočje]] obuhvaća oko 6852 manjih otoka. [[Honshu]]- u prevodu "glavno kopno" ističe se veličinom i razvijenošću dok tu i živi preko 80% stanovništva i smještena glavnina industrijskih regija. U sastav ulaze i dva niza vulkanskih otoka na jugu: [[Ryu Kyu]] na jugozapadu s najvećim otokom [[Okinava|Okinavom]] te otočje Bonin i Vulkanski otoci na jugoistoku. Za Japan kao otočnu zemlju i njen daljnji razvoj izuzetno je važna dobra prometna povezanost brojnih otoka. Veća gradska središta međusobno su dobro povezana brzim cestama i željeznicama, dok su otoci spojeni mostovima i tunelima.

*površina: 377.835 km² (uključujući 3.091 km² teritorijalnih voda)
*obala: 29.751 km
*najviši vrh: planina [[Fuji]] (3.776 m)
*najniža točka: Hachiro-gata (-4 m)

Oko 73% zemlje je brdovito. Najveći planinski lanac je visoko i mlado nabrano gorje - '''Japanske Alpe''' čiji vrhovi prelaze visine od 3500 m. Rijeke su u blizini ušča nataložile male naplavne ravni u kojima su se smjestili veći gradovi. Samo 17% površine pogodno je za obradu, a isun naplavnih nizina, plodnog tla zasutog vulkanskim pepelom ima otok Kyushu. Budući da u gospodarskom životu najveći značaj imaju dobro razvedene obale i nizine uz njih, za Japan se kaže da je "zemlja okrenuta moru".

Japan se nalazi u vulkanskoj zoni na [[Pacifički vatreni prsten|Pacifičkom vatrenom krugu]] u tektonski vrlo dinamičnom području na dodiru litosfernih ploča. Dodiri i podvlačenja ovih ploča uzrok su i više od 1500 potresa na godinu. Uz te česte potrese prijeti i više od 70 aktivnih vulkana dok je ugaslih čak 165. Razorni [[zemljotres]]i, čiji rezultat su često [[tsunami]]ji, događaju se nekoliko puta u stoljeću. Najveći potresi u zadnje vrijeme bili su Chuetsu 2004. godine i [[Veliki Hanshin potres]] 1955. godine. Mnogo je toplih izvora, koje su razvili u odmarališta.

== Klima ==
[[Datoteka:Himeji_Castle_with_cherry_blossoms_from_SouthWest.jpg|mini|''Hanami'' stranke na Himeji]]
Japan ima [[umjerena klima|umjerenu klimu]] i 4 izrazita [[godišnja doba]], ali zbog velike izduljenosti pojavljuju se klimatske razlike između sjevera i juga: klima varira od regije do regije krajnji sjever je zimi vrlo hladan gdje su zime veoma hladne i s puno snijega dok su ljeta svježa [[Snježno-šumske klime|hladna snježno-šumska ili borealna klima]], dok krajnji jug ima [[Suptropi|suptropsku klimu]] s vrućim ljetima te velikom količinom padalina u kišnoj sezoni. Na klimu osim toga utječu sezonski vjetrovi koji pušu s kontinenta prema oceanu zimi i u obratnom smjeru ljeti.

Dakle modifikator klime su :
* Kuroshio-topla morska struja iz suptropskih područja i utječe na klimu jugoistočnog Japana.
* Ojashio-hladna morska struja koja donosi guste magle i snježne padaline.
Kasni lipanj i rani srpanj su kišno razdoblje (osim u Hokkaidu), kada se nad Japanom nalazi sezonska kišna fronta (''baiu zensen''). U kasno ljeto i ranu jesen se iz tropskih područja niskog tlaka iznad ekvatora razvijaju [[tajfun]]i i prolaze od jugozapada prema sjeveroistoku, često donoseći obilne kiše.

Zemljopisna raznolikost Japana ga dijeli u 6 glavnih klimatskih područja:
* Hokkaido: Ima umjerenu klimu s dugim, hladnim zimama i svježim ljetima. [[Oborine]] nisu obilne, ali se zimi na otocima obično nakupi dosta [[snijeg]]a.
* [[Japansko more]]: Sjeverozapadni vjetar zimi donosi puno snijega. Ljeti je regija hladnija od pacifičkog područja, ali su ponekad temperature ekstremno visoke zbog fenomena fena, toplog vjetra.
* Središnje visoravni (''Chuo-Kochi''): Tipična [[kontinentalna klima]], s velikim temperaturnim razlikama između ljeta i zime te između dana i noći. Nema puno padalina.
* Seto unutrašnje more (''Seto-naikai''): Planine u [[Chugoku]] i [[Shikoku]] regijama zaustavljaju sezonske vjetrove, time stvarajući lijepo vrijeme kroz cijelu godinu.
* [[Tihi ocean]]: Ima hladne zime s malo snijega i vruća, vlažna ljeta zbog jugoistočnog sezonskog vjetra.
* Nausei-shoto ([[Ryu Kyu]]) ili Jugozapadno otočje: Ima suptropsku klimu s toplim zimama i vrućim ljetima. Oborine su obilne, osobito u kišnoj sezoni. Potkraj ljeta vrlo često pušu ciklonski vjetrovi [[tajfun]]i, čija rušilačka snaga na obalama uzrokuje velike štete. U 2004. godini do otoka je došlo rekordnih 10 tajfuna.

== Politika i organizacija vlasti ==
[[Datoteka:Naruhito-2008-1.jpg|mini|Car Naruhito]]
[[Datoteka:Diet of Japan Kokkai 2009.jpg|mini|[[Kokkai]]jeva zgrada u [[Tokio|Tokiju]]]]

Po državnom uređenju Japan je [[Ustav|ustavna]] [[parlament]]arna [[monarhija]] s [[Japanski car|carem]] na čelu. Careva uloga je ceremonijalna te on nema stvarnu vlast. Prema japanskom ustavu car je simbol države i narodnog jedinstva. Sadašnji car je [[Naruhito]].

[[Zakonodavna_vlast|Zakonodavna]] grana vlasti u Japanu je dvodomni [[Parlament|parlament]], [[Kokkai]] koji se sastoji od Zastupničkog doma (jap. Shūgiin) i Vijećničkog doma (jap. Sangiin). Zastupnički dom se sastoji 480 članova koji se biraju na općim izborima svake 4 godine te je parlamentarni dom s većim ovlast. Članove Vijećničkog doma se bira na općim izborima svakih 6 godina te ih ukupno ima 242. Pravo glasa imaju svi građani stariji od 20 godina.

Konzervativna [[Liberalna demokratska stranka (Japan)|Liberalna demokratska stranka]] (LDP) je na vlasti skoro bez prekida od [[1955.]] godine. Iznimka je [[1993.]] godina, kad je na vlasti bila [[Koalicija|koalicijska]] vlada sastavljena od [[opozicija (politika)|opozicijskih]] stranaka. Današnji premijer [[Taro Aso]] je iz stranke LDP. Najveća opozicijska stranka je socijalno liberalna [[Demokratska stranka Japana]].

[[Japanski kabinet|Kabinet]] je [[Izvršna vlast|izvršna]] grana vlasti i sačinjavaju ga premijer i državni ministri. Kabinet izravno odgovara Kokkaiju i njegovi članovi moraju odstupiti ako mu Zastupnički dom izglasa nepovjerenje. Premijer mora biti član Kokkaija i izabiru ga njegovi kolege. Ima ovlasti za postavljanje i razrješavanje ministara, od kojih većina moraju biti članovi Kokkaija. Trenutni japanski premijer je [[Taro Aso]].

Japansko [[pravo]] je u ranom periodu bilo pod utjecajem kineskog prava. U Edo razdoblju u vrijeme vlasti [[Šogunat Tokugawa|Šogunata Tokugawa]] japanski pravni sustav se samostalno razvija. U razdoblju drugo polovice 19. stoljeća posebno u zadnjim desetljećima nakon [[Revolucija Meiji|Meiji reformi]] pravni sustav je pod jakim utjecajem [[Europa|europskog]] kontinentalnog prava, posebice [[Francuska|francuskog]] i [[Njemačka|njemačkog]]. Godine [[1896.]] proglašen je Građanski zakonik po uzoru na njemački. Uz neke male preinake, pogotovo nakon kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

== Vanjska politika i vojska ==
Japan ima neriješene teritorijalne sporove oko južna četiri otoka Kurilskog otočja (koji su pod vlašću Rusije), kao i [[Liancourt Rocks]] (korejski ''Dokdo'', japanski ''Takeshima''), pod vlašću Južne Koreje, i otočja [[Senkaku]] (kineski ''Diaoyutai''), na kojeg pravo polažu i Kina i Tajvan.

== Gospodarstvo ==
''Glavni članak: [[Japansko gospodarstvo]]''

Japan je visokorazvijena zemlja premda ne pripada zemljama najranije [[Industrijalizacija|industrijalizacije]]. Japansko [[gospodarstvo]] je po nominalnom [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-u drugo na Svijetu s više 4623 milijardi [[USD]]-a u [[2007.]] godini. Po [[Popis zemalja po BDP-u (PKM)|Paritetu kupovne moći]] BDP-a gospodarstvo je treće iza [[SAD]]-a i [[Kina|Kine]]. Japan je četvrti svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Japan najviše izvozi u [[SAD]] 22,8%, [[Europska unija|Europsku Uniju]] 14,5%, [[Kina|Kinu]] 14,3%, [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] 7,8% te [[Tajvan|Tajvan]] 6,8%. [[Automobil]]i, elektronički uređaji i [[strojevi]] su glavna izvozna roba. Najviše uvozi iz Kine 20,5%, SAD-a 12,0%, Europske unije 10,3%, [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] 6,4%, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] 5,5% i [[Australija|Australije]] 4,8%. Zbog nedostatka prirodnih bogatstava gotovo sve sirovine mora uvoziti. Uvoze se strojevi, [[fosilna goriva]], [[hrana]], posebice [[meso]], tekstil i [[Mineralne sirovine|sirovine]] za potrebe industrije.

[[Japanci]] su mjesto u gospodarskom vrhu svijeta postigli svojom marljivošću, izuzetnom radnom disciplinom, izvrsnim organizacijskim sposobnostima. U razdoblju početka izuzetnog gospodarskog rasta nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Japanci se nisu sramili učiti od drugih te su slali mnogobrojne studente i stručnjake na usavršavanje u razvijenije zemlje posebice u SAD. Japansko gospodarstvo karakterizira bliska suradnja vlade i privatnog industrijskog sektora posebice na razvitku [[znanost]]i i [[Tehnologija|tehnologije]] te niski porezi i velika ekonomska sloboda. Japan je jedna od tehnološki najrazvijenijih zemalja svijeta. Za istraživanje i razvoj Japan ulaže više od 3% BDP-a, a s više od 130 milijardi USD-a ima treći proračun na Svijetu za znanstvena istraživanja.

Japanskom poslovnom filozofijom koja ističe dužnost poslodavaca da pod svaku cijenu izbjegnu masovna otpuštanja u vrijeme recesije te garancijom cjeloživotnog zaposlenja (shushin koyo) postiže se čvrsta veza između radnika i poslodavaca te jača duh zajedništva i solidarnosti. Ipak nedavno su japanske tvrtke donekle počele napuštati te norme radi većeg profita. Prepoznatljiva karakteristika japanske ekonomije je i čvrsta veza proizvođača, dobavljača, distributera i bankaka povezanih u grupe zvane ''Keiretsu'' te ''Shunto'' ugodna veza s vladinim birokratima.

[[Datoteka:The_Tokyo_Stock_Exchange_-_main_room_3.jpg|mini|desno|150 px|[[Tokio|Tokijska]] burza, druga najveća na svijetu]]
Naime, do sredine 19. stoljeća Japan je bio zemlja feudalnog poretka koji se samostalno razvijao i nije želio kontakte s ostatkom svijeta. To nije odgovaralo SAD-u pa je skupina američkih ratnih brodova stigla do Japana i usidrila se u Tokijskom zaljevu. Na taj način prisilili su Japan na potpisivanje ugovora o trgovinskoj i diplomatskoj suradnji. Postupno otvaranje Japana prema svijetu i njegov dinamičan razvoj započeo je u vrijeme cara Meijia koji je proveo brojne društvene reforme. Ukinuo je stoljetne feudalne odnose, zamijenio samurajsku ratničku kastu redovnom vojskom i započeo s industrijalizacijom zemlje. 1889. godine uveo je Ustav po uzoru zapadne zemlje, dok status glavnog grada od carskog Kyota preuzima Tokyo.

Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] gospodarstvo vodi nekoliko bogatih obitelji zvanih [[zaibatsu]], u suradnji s vladom. Imperijalističke ideje i razvoj vojne industrije dovode ga u sukob sa saveznicima što rezultira ulaskom u Drugi svjetski rat iz kojeg izlazi poražen i s velikim ljudskim i materijalnim gubicima. Poslije poraza u Drugom svjetskom ratu okupacijske vlasti raspuštaju velike obiteljske tvrtke. Unatoč tome Japan započinje izrazito brz i uspješan gospodarski napredak koji se naziva Japansko čudo. Veliki poticaj proizvodnji dala je američka potrošnja tijekom Korejskog rata (1950-1953) kada je Japan bio logistička baza UN-ovijh zaštitnih snaga. U [[1960-ih|60-im]] godinama gospodarski rast je iznosio 10%, u [[1970-ih|70-im]] 5%, a u [[1980-ih|80-im]] godinama 4%. Doživjevši svojevrsnu gospodarsku eksploziju, Japan je u ranim [[1990-ih|1990-ima]] ušao u razdoblje svojevrsne gospodarske stagnacije, s rastom samo 1.5% BDP-a. Azijska gospodarska kriza nije pogodila Japan koji je proživljvao unutrašnju krizu kada su poskupjeli energenti o čijem je uvozu ovisila japanska proizvodnja. Napori vlade da ožive ekonomski rast imaju mali uspjeh. Unatoč svim neprilikama, Japan se ubrzo oporavio i nezaustavljivo krenuo dalje te uz Amerikance i Europljane znatno doprinosi razvoju industrijske tehnologije i organizaciji industrijske proizvodnje u svijetu. Početkom [[2003.]] japansko gospodarstvo se počinje oporavljati, godišnji rast je 2%, dok je rast nakon [[2005.]] godine još veći, 2.8%.

Budući da je samo 17% površine raspoloživo za [[poljoprivreda|poljoprivrednu]] obradu što zadovoljava tek 75% potreba stanovništva za hranom, poljoprivredni sektor je jako zaštićen. Vlada regulira usluge male kultivizacije što je uzrok izrazite plodnosti zemljišta. Uvoz [[riža|riže]] je najviše zaštićen i ujedno subjekt carinske tarife od 490% i ograničen normom od samo 3% totalne trgovine riže. Japan uvozi više od 50% [[Žitarice|žitarica]] i gotovo cijelu potražnju [[Meso|mesnih]] proizvoda zadovoljava uvozom. Japan ima jednu od najvećih [[ribarstvo|ribarskih]] flota te je odgovoran za 15% svjetskog ulova ribe.

[[Datoteka:2007 Toyota Camry (ACV40R-JEAGKT) 2.4 V 01.jpg|mini|lijevo|200 px|[[Toyota]] Camry, Japan je vodeći svjetski proizvođač automobila]]

Japanska [[industrija]] je izrazito razvijena te iako je izražena tercijarizacija gospodarstva Japan i dalje svoju gospodarsku snagu temelji na industriji čija snaga se temelji na velikom broju dobro obrazovanih radnika i na visokorazvijenoj tehnologiji. Industrija zauzima jednu-trećinu japanskog [[Bruto domaći proizvod|GDPa]]. Najvažnije industrijske grane su crna i obojena metalurgija, brodogradnja, [[Automobil|automobilska]], [[Elektrotehnika|elektrotehnička]] i [[Elektronika|elektronička industrija]]. Takav gospodarski uspjeh pravo je čudo jer je Japan siromašan sirovinama neophodnim za navedene industrijske grane.

Japan je najveći izvoznik [[čelik]]a u svijetu te najveći proizvođač [[Brod|brodova]] i [[Automobil|automobila]]. Jedna od najuspješnijih industrijskih grana je automobilska industrija koju predvodi šest velikih kompanija koje imaju brojne proizvodne pogone širom svijeta. To su [[Toyota]], [[Honda]], [[Nissan Motors|Nissan]], [[Mitsubishi]], [[Mazda]] i [[Suzuki]]. Japan je također i proizvođač najrazličitijih električnih i elektroničkih aparata poput televizora, videokamera, telefona, mobitela, računala. Japan drži velik dio tržista razmjene visoke tehnologije kao što su: [[poluvodič]]i, industrijke kemikalije te dijelovi strojeva. [[Graditeljstvo]] je dugo jedna od najvećih industrija Japana s pomoću vladinih ugovora s privatnim sektorom. [[Robotika]] je velika ekonomska snaga, Japan posjeduje 410,000 od svjetskih 720,000 radnih robota. Uslužni sektor broji do dvije trećine totalnog ekonomskog dobitka. Bankarstvo, osiguranje, posjedi, nekretnine, prijevoz i telekomunikacije su sve glavne industrije.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Imperial Palace Tokyo Panorama.jpg|mini|Panorama Tokija]]
S blizu 130 milijuna stanovnika Japan je deseta zemlja [[svijet]]a. Po sastavu stanovnika je vrlo homogeno zbog stroge politike doseljavanja, odnosno 99% su Japanci, narod koji pripada mongolskoj [[rasa|rasi]]. Oko 15 000 pripadnika [[narod]]a [[Ainu (narod)|Ainu]], za koje se smatra da su prastanovnici Japana i koji su se na S povlačili pred doseljenicima s [[kontinent]]a, živi na Hokkaidu, drugdje su nestali miješanjem. Od ostalih naroda najbrojniji su [[koreja|Korejci]], potomci doseljenika (često prisilnih) iz razdoblja prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], zatim [[kina|Kinezi]], [[filipini|Filipinci]], [[Brazil]]ci, [[Amerika]]nci. Službeni jezik je [[japanski jezik|japanski]], koji pripada altajskoj skupini jezika (srodan korejskom), a među mnogobrojnim dijalektima potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] za standardni jezik određen je tokijski.

Piše se kombinacijom kineskih znakova (pismo preuzeto u 4. st.; dotad japanski jezik nije imao pisanu formu) i dvaju slogovnih pisama ([[hiragana]] i [[katakana]]) nastalih u [[9. stoljeće|9. stoljeću]]. U [[škola]]ma se uči i pisanje japanskog jezika latiničnim pismom. U japanski jezik prodrle su (izmijenjene) mnogobrojne riječi iz [[engleski jezik|engleskog jezika]]. Osim vrlo visoke opće gustoće naseljenosti, Japan karakterizira velika suprotnost pojedinih područja, jer 90% stanovništva živi u priobalnim nizinama koje čine manje od 20% teritorija. 80% stanovništva je također nastanjeno u gradovima posljedicom migracije seoskog stanovništva u gradove ,zbog brze industrijalizacije tijekom 20. stoljeća.

Istodobno, planinska unutrašnjost i veći dio Hokkaida razmjerno su rijetko naseljeni. Na Hokkaidu gustoća naseljenosti iznosi o. 70 st./km2 (jer u Sapporu živi više od polovine stanovništva, najveći dio otoka još je rjeđe naseljen), na sjev. Honshūu o. 150 st./km2, u tokijskoj regiji o. 6000 st./km2, a još desetak prefektura ima više od 500 st./km2. Oko četiri petine st. živi u [[grad]]ovima.Najgušće si naseljene nizine na istočnoj obali Honshua između Tokija i Kobea s 1200 st/km2,a kako je i rečeno vrlo rijetko su naseljeni planinski predjeli. Najveći je [[Tōkyō]] (Tokio) s više od 8 mil. stanovnika. Ostali veći gradovi: [[Yokohama]] (3 545 000 st.), [[Ōsaka]] (2 593 600 st.), [[Nagoya]] (2 187 600 st.), [[Sapporo]] (1 870 648 st.), [[Kobe]] (1 520 800 st.), [[Kyoto]] (1 460 900 st), [[Fukuoka]] (1 381 800 st) i dr., ukupno 30-ak gradova većih od pola mil. st. Naglim rastom gradovi su se širili i srastali tvoreći neprekinuta urbanizirana područja tzv.aglomeracije. Procjenjuje se da u metropolitanskom području Tōkyja živi više od 32 mil. st. Ostale veće aglomeracije: Ōsaka–Kōbe–Kyōto (17,5 mil. st.), Nagoya (8,7 mil. st.), Fukuoka–Kita-Kyūshū (4,2 mil. st.) i dr. Stanovništvo se vrlo brzo povećavalo između [[1870.]] i [[1970.]], s o. 30 mil. na više od 100 mil. Nakon 1970. stopa rodnosti bitno se smanjila pa je danas prir. promjena spora (prosj. 1980–2002: 4‰) i dalje se smanjuje (2002. stopa rodnosti 10‰, smrtnosti 8,5‰). Zbog visokog standarda [[život]]a, životni vijek premašuje 80 g., a niska rodnost uzrokom je nepovoljne dobne strukture stanovništva.

Polovica st. starija je od 42 g., mlađih od 15 g. je 14,3%, a starijih od 65 g. 18%. Prema procjeni demografa Japan će do 2025.godine imati 120 mil.stanovnika,a 2050. godine samo 100 mil. jer je stopa prirodnog prirasta samo 0,08%. Potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] počela je snažna emigracija, najprije u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu]] Ameriku, poslije na [[Tajvan]], u [[koreja|Koreju]] i [[mandžurija|Mandžuriju]], ali je s gosp. razvojem u XX. st. prestala. Manjak radne snage, posebice za slabije plaćene poslove, nadoknađuje se stranim radnicima. Po vjerskoj pripadnosti Japanci su većinom podjednako [[budizam|budisti]] i [[šintoizam|šintoisti]], a o. 15% st. pripada drugim religijama (među ostalim 1% [[kršćanstvo|kršćana]]). Obrazovni sustav dobro je razvijen, obvezno školovanje traje 9 g., nepismenog st. manje je od 1%, a više od 20% st. ima visoku stručnu spremu. Zahvaljujući dobroj ishrani i vrlo kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti očekivana životna dob je 80 godina, što je najdulje na svijetu.

== Kultura ==
[[Datoteka:Katsushika Hokusai, Goten-yama hill, Shinagawa on the Tōkaidō, ca. 1832.jpg|230px|mini|desno|Japanska slikarska tehnika [[Ukiyo-e]]]]
* [[Japanska mitologija]]
* [[Haruki Murakami]], popularni suvremeni japanski pisac i prevoditelj
* [[Jošikava Eiđi]], popularni japanski pisac
* [[Dan osnutka nacije]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Povezani članci ==
* [[Hrvatsko-japanski odnosi]]

== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = 日本
|commonshr = Japan
|commonscat = Japan
|commonscathr = Japan
|wječnik = Japan
}}

{{Azija}}

[[Kategorija:Japan| ]]

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:52
Redak 177:		Redak 177:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = 日本~~
	~~\|commonshr = Japan~~
	~~\|commonscat = Japan~~
	~~\|commonscathr = Japan~~
	~~\|wječnik = Japan~~
	}}

	{{Azija}}		{{Azija}}

	[[Kategorija:Japan\| ]]		[[Kategorija:Japan\| ]]

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 20:15
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Japan'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		<!--'''Japan'''-->{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Japan \|		ime = Japan \|
	izvorno_ime = Nihon(Nippon) koku <br>日本国 \|		izvorno_ime = Nihon(Nippon) koku <br>日本国 \|

Japan - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''

WikiSysop: zamjena infookvira

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 01:08
Redak 16:		Redak 16:
	vode = 0,8 \|		vode = 0,8 \|
	stanovništvo_poredak = 10 \|		stanovništvo_poredak = 10 \|
	stanovništvo = 127.450.000<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.stat.go.jp/english/data/jinsui/tsuki/index.htm \|title=Official Japan Statistics Bureau estimate \|publisher=\|date= \|accessdate=2010-12-29}}</ref> \|		stanovništvo = 127.450.000<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.stat.go.jp/english/data/jinsui/tsuki/index.htm \|title=Official Japan Statistics Bureau estimate \|publisher=\|date= \|accessdate=2010-12-29}}</ref> \|
	godina_popisa = 2010 \|		godina_popisa = 2010 \|
	gustoća_stanovništva = 337,3 \|		gustoća_stanovništva = 337,3 \|

Japan - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: zamjena infookvira

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''