WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T23:45:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Janus Pannonius
| slika = Janus Pannonius Pécs.JPG
| veličina =
| opis slike = Spomenik Ivanu Česmičkom u [[Pečuh]]u
| pseudonim = Ivan Česmički
| rođenje = [[29. kolovoza]] [[1434.]]
| smrt = [[27. ožujka]] [[1472.]]
| nacionalnost = [[Hrvat]]<ref>http://www.nsk.hr/u-spomen-na-jednoga-od-najpoznatijih-hrvata-15-stoljeca/ (pristupljeno 29. kolovoza 2013.)</ref> ili [[Mađar]]<ref>Pécs lexikon I. (A–M). Főszerk. Romváry Ferenc. Pécs: Pécs Lexikon Kulturális Nonprofit Kft. 2010. 345. o. {{ISBN|978-963-06-7919-0}}</ref>
| poznat_po =
| zanimanje =
}}

'''Janus Pannonius''' ([[Čazma]], [[29. kolovoza]] [[1434.]] - [[Medvedgrad]] kraj [[Zagreb]]a, [[27. ožujka]] [[1472.]]), hrvatski i mađarski [[Humanizam|humanist]], [[Hrvatski latinizam|latinski pje]]snik, diplomat, biskup [[Pečuh]]a (mađ. Pécs, lat. ''Quinqueecclesiae'').

Ostala imena i pseudonimi: Jan Panonac, Janus Vitez Pannonius, Jan Panonije, Ivan Česmički, Jan Panonij.

== Životopis ==

Otac mu je umro [[1440.]] godine, kad je imao samo šest godina. Nakon očeve smrti se za njegov odgoj brinuo rođak [[Ivan Vitez od Sredne]] (1405.-1472.). Iako postoje razna rješenja, dosadašnja istraživanja nisu uspjela ponuditi prihvatljivo rješenje o naravi njihove rodbinske veze. Najčešće se u historiografiji koristi podatkom da je Ivan (Vitez) od Sredne bio Panonijev ujak, no to nije potpuno pouzdano. Postoji i razmišljanje o tome da je Ivan od Sredne prezime Vitez posudio od obitelji kojoj se priključio rodbinskim vezama.

Ivan Vitez od Sredne Jana Panonija kao trinaestgodišnjaka uputio je na školovanje u [[Italija|Italiju]]. Panonije je studirao najprije u Ferrari, kod Guarina Guarinija (Guarino Veronese, Guarinus Veronensis, 1374-1460). Panonije je učio klasične jezike: latinski i grčki i književnost na tim jezicima. Potom je četiri godine studirao u [[padova|Padovi]], postigavši doktorat kanonskog (crkvenog) prava. Za jedanaest godina provedenih u Italiji proslavio se kao pjesnik i došao u vezu s uglednim talijanskim humanistima (Galeotto Marzio, Lodovico Carbone, Giorgio Valagussa, Roberto degli Orsi).

[[Datoteka:Portrait de Janus Pannonius.jpg|230px|mini|desno|Janus Pannonius]]
Nakon studija vratio se u Ugarsku i vršio razne visoke dužnosti u katoličkoj crkvi. Bio je kanonikom varadinske crkve, a [[1459.]], s nepunih 26 godina, postao je [[biskup]] Pečuha (Pécs, danas u Mađarskoj). U svojoj je biskupiji malo boravio, već se po želji kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] priključio nizu uglednih dvorjanika u [[Budim]]u.

Godine 1465. Jan Panonije je po želji kralja vodio poslanstvo u [[Rim]], na poklonstvo papi [[Pavao II.|Pavlu II.]]; a ujedno su od Pape tražili pomoć u ratu s Osmanlijama. Na talijanskom prostoru Panonije je obnovio stare veze i nabavio niz važnih latinskih i grčkih tekstova te time dobio nov poticaj za gajenje humanističkih znanosti. Godine 1469. i 1470. Panoniju je povjerena dužnost bana "cijele Slavonije" koju je vršio zajedno sa Ivanom Thuzom, ali su obojica uskoro smijenjeni.

U hrvatskom i ugarskom plemstvu su se javljali znakovi nezadovoljstva protiv kralja koji je težio za neograničenom vladavinom. Jan Panonije i [[Ivan Vitez od Sredne]] su se uključili u taj pokret koji je za cilj imao na ugarsko prijestolje dovesti za kralja [[Kazimir]]a, sina poljskog kralja. Urota nije uspjela. Jan Panonije se sklonio kod [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] Osvalda Thuza na [[Medvedgrad]], gdje je umro 27. ožujka 1472. Pokopan je u samostanskoj crkvi u Remetama, no tijelo mu je kasnije preneseno u pečušku katedralu.

Panonijev književni rad, čitav na latinskom, obuhvaća dulje pjesme u heksametru (Poemata ili Heroica), elegije (Elegiae) u [[Elegijski distih|elegijskom distihu]], [[epigram]]e (''Epigrammata'', više od 400) u raznovrsnim metrima [[Rimska književnost|rimske književnosti]], [[Proza|prozne]] prijevode s [[Grčki jezik|grčkog]], govore, pisma. U epigramima piše o ljubavi, prijateljima i svojim prepirkama s njima, raspravlja o [[Književna kritika|književnim pitanjima]], ali i o aktualnim društvenim prilikama. Elegije su mu sjetne i obavijene [[Melankolija|melankolijom]] i – premda su pune [[Mitologija|mitoloških]] i drugih aluzija na [[Antika|antičku]] povijest – ipak odaju pjesnikovu osjetljivu [[Lirika|lirsku]] narav. Česmički se u svojoj poeziji otkriva kao tipični humanistički ''poeta doctus'' ("učeni pjesnik"), čije pjesme odišu dubinskim znanjem o antičkoj kulturi, ali istodobno i kao pjesnik lirske intime i kao pjesnik koji emotivno reagira na događaje iz stvarnosti, osobito na provale [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] na Balkan. Pjesme koje je po narudžbi napisao kao dvorski pjesnik ''(poeta laureatus)'' daleko zaostaju za onima u kojima daje izvorno književno stvaralaštvo.

Njegove pjesme je pronašao [[Stjepan Brodarić]] studirajući u Padovi, prepisao ih i uzaludno pokušao tiskati.

O podrijetlu Jana Panonija postoje razne pretpostavke. Nije sporno jedino da je bio podrijetlom iz srednjovjekovne Slavonije. U najnovije vrijeme je, ne isključujući druge mogućnosti, iznesena pretpostavka, da je vjerojatno bio podrijetlom iz Komarnice (danas [[Novigrad Podravski]] kod [[Koprivnica|Koprivnice]], [[Koprivničko-križevačka županija]]). Još se spominju Česmica kraj [[Čazma|Čazme]], Česmica kraj [[Bjelovar]]a (danas Novoseljani) i [[Aljmaš]].

== Astronomija ==
Janus Panonius bavio se također [[astronomija|astronomijom]] i [[astrologija|astrologijom]], a visoku izobrazbu stekao je u [[Padova|Padovi]], talijanskom gradu, u kojem su, u razdoblju od XIV. do XIX. stoljeća, studirali brojni Hrvati. Na udimskom dvoru u humanističkom krugu [[Ivan Vitez od Sredne|Ivana Viteza od Sredne]] djelovali su također [[Regiomontanus]] i [[Galeotto Marzio]], a čini se da je u tom krugu bila prisutna i ideja o [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]]. Ivan Česmički napisao je ''Orfičku odu Suncu'', u kojoj kaže da je [[Sunce]] gospodar [[zvijezda]]. Ideje iz Vitezova kruga utjecale su i na [[Kopernik]]a, koji je realizirao ideju o planetnom sustavu, u kojem je Sunce u središtu, a [[planeti]] se zajedno sa Zemljom kreću oko Sunca.

== Primjer teksta (epigram) ==

''Ad Rufum''

''Scripta quod et ludunt et amant mea, Rufe, modestis''<br />
''Illa placere negas? Pluribus ergo placent.''

Rufu

Zato što moje pjesme zabavljaju i što su omiljene, tvrdiš li Rufe<br />
Da se ne sviđaju čednima? Sviđaju se dakle većini.
<ref>Krešo Novosel, Sjaj osame, Janus Pannonius, Globus, Zagreb, 1979., str. 311</ref>

== Literatura (izbor) ==

Birnbaum, Marianna D., ''Janus Pannonius - poet and politician''; Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1981. (Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za filologiju ; knj. 56)

''Hrvatski humanizam ; Janus Pannonius'', Dani Hvarskog kazališta 16, Split 1990.

Hrvoje Petrić, "[http://www.podravina.net/pdf/radhist015f.pdf Was Janus Pannonius (1434-1472) actually born in Komarnica, Podravina?]", Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja = scientific multidisciplinary research journal. - 1 (2002), 1 ; str. 75-82.

Darko Novaković, "Jan Panonije kao prevodilac s grčkoga : filologija u službi politike", Latina et Graeca, N.s. (2004), 5 ; str. 13-27.

== Vanjske poveznice ==
[http://www.hik.hu/tankonyvtar/site/books/b151/ch01s01.html Izbor iz djela]: latinski tekst s mađarskim prijevodom (latinski je označen brojevima; izdano u okviru digitalne verzije Régi magyar irodalmi szöveggyűjtemény I, Balassi Kiadó, 1998).

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pannonius, Jan}}
[[Kategorija:Hrvatski astronomi]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Diplomati]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Mađarski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Čazma]]
[[Kategorija:Životopisi, Pečuh]]

Janus Pannonius - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica