https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Jantarna_kiselina 2026-07-15T20:40:58Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jantarna_kiselina&diff=235314&oldid=prev 2021-10-18T03:42:57Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Jantarna kiselina&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Jantarna kiselina&#039;&#039;&#039; je [[organska kiselina]]. Formule je HOOC · (CH2)2 · COOH&lt;ref&gt; [http://www.hrleksikon.info/definicija/jantarna-kiselina.html Hrvatski leksikon] jantarna kiselina, (pristupljeno 2. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt; odnosno HOOC(CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;COOH.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28713 Hrvatska enciklopedija] jantarna kiselina, LZ Miroslav Krleža (pristupljeno 2. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt; Dvobazična je [[kiselina]]. Pojavljuje se u obliku bezbojnih [[kristal]]a oblika pločica ili prizma. [[Topljivost|Topljivi]] su u vrućoj [[voda|vodi]], [[alkohol]]u i [[aceton]]u. &lt;ref name=&quot;proleksis&quot;&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/28792/ Proleksis enciklopedija online] jantarna kiselina, LZ Miroslav Krleža, objavljeno: lipanj 2012 (pristupljeno 2. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;/&gt; [[Talište]] joj je na 188 °C.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;/&gt; [[Gorko|Gorkasta]] je okusa. Nije higroskopna. &lt;ref name=&quot;e-brojevi&quot;&gt;[http://e-brojevi.udd.hr/363.htm E-brojevi] jantarna kiselina (pristupljeno 2. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt; <br /> <br /> Sudjeluje u metabolizmu svih živih stanica. Međuproizvod je je [[ciklus limunske kiseline|ciklusa]] [[limunska kiselina|limunske kiseline]]. U prirodi ju nalazimo u jantaru i nekim biljkama ([[alge]], [[lišajevi]], [[grožđe]], [[repa]] i dr.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;/&gt;).&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; U biljaka nastaje nepotpunom [[oksidacija|oksidacijom]] [[glukoza|glukoze]]. Djelimice se javlja i kod [[alkoholno vrenje|alkoholnoga vrenja]] kao sporedni proizvod. Također se javlja i pri razgradnji [[glutaminska kiselina|glutaminske kiseline]].&lt;ref name=&quot;e-brojevi&quot;/&gt; <br /> <br /> Prvi čovjek ju je izolirao je [[Georgius Agricola]] [[1546.]] godine. Dobio ju je [[suha destilacija|suhom destilacijom]] [[jantar]]a. &lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt;<br /> Dobivamo ju iz [[maleinska kiselina|maleinske]] (katalitičkim hidrogeniranjem&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;/&gt; ) i [[fumarna kiselina|fumarne]] kiseline. &lt;ref name=&quot;e-brojevi&quot;/&gt;<br /> <br /> [[Sol]]i i [[ester]]e&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;/&gt; jantarne kiseline nazivamo [[sukcinat]]ima.&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt;<br /> <br /> U [[vinarstvo|vinarstvu]] se ponekad ubraja u nehlapljive kiseline. Poželjna u [[vino|vinu]], do određene granice. Prelazak dopustivog praga hlapljivih kiselina javlja se ako se vino dobilo od [[nezrelo grožđe|nezrelog grožđa]], vino se onda mora ponekad [[otkiseljavanje vina|otkiseliti]]. &lt;ref name=&quot;Bižić&quot;&gt;[http://www.vinogradarstvo.com/preporuke-i-aktualni-savjeti/aktualni-savjeti-vinarstvo/pretok-i-bistrenje-vina Prvi hrvatski vinogradarski portal] Nenad Bižić: Pretok i bistrenje vina (pristupljeno 1. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Koristi ju se u prehrambenoj industriji kao prirodno sredstvo za reguliranje kiselosti. Često upotrebljava u praškastim proizvodima koji imaju dugi rok trajanja. [[E-broj]]a je E363. Smatra ju se bezopasnom. &lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; Osim te namjene, jantarnu kiselinu primjenjuje se u proizvodnji [[bojilo|bojila]], [[sintetska smola|sintetskih]] smola i [[farmaceutika|farmaceutskih]] pripravaka. &lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;/&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Organske kiseline]]</div>

WikiSysop