Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:20:19Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:20
Redak 21:		Redak 21:
	== Djelatnost ==		== Djelatnost ==
	Od [[1935.]] do [[1937.]] bio je glavni urednik [[Katolički list\|Katoličkog lista]], od [[1939.]] do [[1945.]] suradnik [[Bogoslovna smotra\|Bogoslovne smotre]], od [[1947.]] predsjednik [[Staroslavenska akademija\|Staroslavenske akademije]], a od [[1952.]] predsjednik [[Hrvatsko književno društvo\|Hrvatskog književnog društva]]. Napisao je niz rasprava o [[Biblija\|biblijskoj]] povijesti i [[Arheologija\|arheologiji]] u Katoličkom listu, Bogoslovnoj smotri i [[Hrvatska straža\|Hrvatskoj straži]]; ističe mu se djelo ''Govori biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]]'' na [[Prvi vatikanski sabor\|Vatikanskom saboru]]'' iz [[1929.]]<ref name="hr"/> Autor je i jedinog priručnika aramejskog i sirskog jezika pod nazivom "Elementi sirskog i aramejskog jezika: skripta", izdanog 1949. u nakladi zagrebačkog sveučilišta.		Od [[1935.]] do [[1937.]] bio je glavni urednik [[Katolički list\|Katoličkog lista]], od [[1939.]] do [[1945.]] suradnik [[Bogoslovna smotra\|Bogoslovne smotre]], od [[1947.]] predsjednik [[Staroslavenska akademija\|Staroslavenske akademije]], a od [[1952.]] predsjednik [[Hrvatsko književno društvo\|Hrvatskog književnog društva]]. Napisao je niz rasprava o [[Biblija\|biblijskoj]] povijesti i [[Arheologija\|arheologiji]] u Katoličkom listu, Bogoslovnoj smotri i [[Hrvatska straža\|Hrvatskoj straži]]; ističe mu se djelo ''Govori biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]]'' na [[Prvi vatikanski sabor\|Vatikanskom saboru]]'' iz [[1929.]]<ref name="hr"/> Autor je i jedinog priručnika aramejskog i sirskog jezika pod nazivom "Elementi sirskog i aramejskog jezika: skripta", izdanog 1949. u nakladi zagrebačkog sveučilišta.
	~~{{Wikicitat}}~~

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-23T04:58:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir svećenik
| ime_svećenika = Janko Oberški
| pravo_ime =
| slika =
| slika_širina =
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[15. studenog]] [[1893.]]
| mjesto_rođenja = {{ZD|H|HRV}} [[Strmec Humski]], [[Hrvatska]]
| datum_smrti = [[2. ožujka]] [[1969.]]
| mjesto_smrti = {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| zaređen_za_svećenika = [[1918.]]
| titula = [[Profesor]]<br>[[Doktor]]<br>[[Docent]]
| djela_u_službi =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Vlč. prof. dr. Janko Oberški''' ([[15. studenog]] [[1893.]], [[Strmec Humski]] - [[2. ožujka]] [[1969.]], [[Zagreb]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]], [[povjesničar]] i [[bogoslov]], velikan hrvatskog [[Biblija|biblijskog]] bogoslovlja i nekadašnji [[dekan]] zagrebačkog [[Katolički bogoslovni fakultet|KBF-a]].

== Životopis ==
Janko Oberški rođen je [[15. studenog]] [[1893.]] u [[Strmec Humski|Strmecu Humskom]], malom mjestu blizu [[Hum na Sutli|Huma na Sutli]], u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]]. Nakon studija [[Bogoslovlje|bogoslovlja]] na [[zagreb]]ačkom [[Katolički bogoslovni fakultet|fakultetu]], [[1918.]] biva [[Sveti red|zaređen]] za [[svećenik]]a. Promaknut je u [[doktor]]a bogoslovlja [[1921.]] radom ''[[Hrvati]] prema nepogrješivosti papinoj prigodom Vatikanskog sabora god. 1869./70.'' Na [[Papinski biblijski institut|Papinskom biblijskom institutu]] u [[Rim]]u postigao je [[1936.]] licencijat [[Biblija|biblijske]] struke. Imenovan je [[1938.]] privatnim [[docent]]om na zagrebačkom Bogoslovnom fakultetu, a [[1941.]] redovitim profesorom. Nakon [[Drugi svjetski rat u Hrvatskoj|Drugog svjetskog rata]] postao je [[dekan]]. Umro je [[2. ožujka]] [[1969.]] u [[Zagreb]]u.<ref name="hr">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=44549 Janko Oberški]</ref>

== Djelatnost ==
Od [[1935.]] do [[1937.]] bio je glavni urednik [[Katolički list|Katoličkog lista]], od [[1939.]] do [[1945.]] suradnik [[Bogoslovna smotra|Bogoslovne smotre]], od [[1947.]] predsjednik [[Staroslavenska akademija|Staroslavenske akademije]], a od [[1952.]] predsjednik [[Hrvatsko književno društvo|Hrvatskog književnog društva]]. Napisao je niz rasprava o [[Biblija|biblijskoj]] povijesti i [[Arheologija|arheologiji]] u Katoličkom listu, Bogoslovnoj smotri i [[Hrvatska straža|Hrvatskoj straži]]; ističe mu se djelo ''Govori biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]]'' na [[Prvi vatikanski sabor|Vatikanskom saboru]]'' iz [[1929.]]<ref name="hr"/> Autor je i jedinog priručnika aramejskog i sirskog jezika pod nazivom "Elementi sirskog i aramejskog jezika: skripta", izdanog 1949. u nakladi zagrebačkog sveučilišta.
{{Wikicitat}}

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski teolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]

Janko Oberški - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica